Dosadašnji mandat Donalda Trumpa obilježila je njegova spremnost da razbija tradicionalne saveze i stvara nove geopolitičke odnose moći. To je utjecalo i na globalnu trgovinu koja poprima sasvim neočekivane oblike, pa su se mnoge zemlje dosjetile najstarije i najjednostavnije razmjene roba poznate kao barter trgovina. Riječ je o modelu u kojem se trguje bez novca. Jednostavno - robna razmjena postala je odgovor na sankcije koje je SAD nametnula Iranu, Rusiji, Venezueli sličnim režimima.
Na sastanku u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN-a u rujnu, čelnici Kine, Rusije i Europske unije javno su predložili bankarski mehanizam koji će omogućiti razmjenu europske robe za iransku naftu preko ruskog teritorija. Istog mjeseca, Turska se sastala s čelnicima u Teheranu kako bi razgovarala o tome kako bi mogla održati trgovinske odnose s Iranom, čak raspravljajući o stvaranju odvojenog islamskog bankarskog sustava, piše Ozy.
Indonezija je 2017. pristala kupiti rusko oružje u zamjenu za proizvode poput palminog ulja i kave. Indija istražuje sličan sustav razmjene s Venezuelom: rižu i lijekove u zamjenu za naftu iz južnoameričke države. A najveća svjetska demokracija, tradicionalni partner SAD-a poput EU-a, osmišljava strategiju s Teheranom, prema kojoj bi Indija i New Delhi položiti svoju nacionalnu valutu - rupije - u pet indijskih banaka u zamjenu za iransku naftu. Iran neće uzeti novac, nego će iz Indije uzeti robu u istoj protuvrijednosti.
Ti mehanizmi trgovanja imaju zajednički cilj: zaobići američki dolar. Trumpove mjere natjerale su američke partnere i neprijatelje da zajednički izbjegnu sankcije koje je nametnuo Washington.
"Sad imate jednostrane sankcije, a SAD pokušavaju iskoristiti svoj globalni utjecaj kako bi spriječile druge zemlje da djeluju zajednički", kaže James Dorsey, viši suradnik specijaliziran za Bliski istok na Međunarodnim studijima u Singapuru.
Povijesno gledano, robna razmjena je propala zbog neučinkovitosti koju ekonomisti nazivaju "dvostrukom podudarnošću želja" - djeluje samo kada obje strane žele ono što druga strana može ponuditi. Ali kada se ne može pouzdati u novac, a zemlje znaju što žele jedne od drugih, zamjena još uvijek može funkcionirati.
To se događalo i u prošlosti. Tijekom Obamine administracije, Indija je nakratko pokušala slične poslove s Iranom: zemlje su trgovale u svojim valutama umjesto s dolarom. No, sve je trajalo kratko jer su sankcije protiv Irana tada podržale mnoge zemlje u svijetu da bi ga natjerale na napuštanje nuklearnog programa.
Međutim, ovaj put američke sankcije protiv Irana nemaju takvu podršku jer su uslijedile nakon što je Trump samovoljno izašao iz nuklearnog sporazuma s Iranom, što je EU i Indiji dalo veći manevarski prostor.
Nejasno je jesu li Trumpove sankcije dugoročna pobjeda - ili će ih bartering i drugi manevri za izbjegavanje sankcija značajno potkopati. Činjenica da zemlje uspostavljaju barter ekonomiju mogla bi oslabiti tu američku strategiju zadržavajući iransku ekonomiju na površini. Svjetska banka planira da će iranska ekonomija u 2019. porasti za 4 posto.
Održavanje trgovine s Iranom ima smisla za mnoge od tih zemalja s makroekonomske perspektive, jer se ne odriču velikog proizvođača nafte. A zemlje ne vole biti zlostavljane. Ipak, mnoge privatne tvrtke nisu željele riskirati i ulaziti u poslove s malim iranskim tržištem, pa su zato ovakve poslove dogovarali političari, a ne biznismeni.
No, to bi se moglo promijeniti ako Trump pojača sankcije protiv mnogo većeg igrača - onog ruskog. Njemačka bi se lakše odrekla Irana, no Rusije puno teže. Njemačka je godinama povezana s Rusijom plinovodom koji podmiruje većinu potreba za ovim energentom.
SAD žele stabilizirati iračko gospodarstvo, ali također žele osigurati da Bagdad ne održava ekonomske odnose s onim što bi, naravno, bio njegov najveći trgovinski partner: Iran. Turska, potencijalno ključni saveznik na Bliskom istoku i prva članica NATO-a, i prije je pomogla razbijanju sankcija Iranu i vjerojatno će to nastaviti činiti.
Dok se Trump hvali snagom američkog dolara, barter ugovori omogućuju gospodarstvu da ne bude podložno američkoj valuti.
Sve je veće zanimanje za ojačani kineski yuan, posebice zbog toga što Peking stvara “swap poslove” takve vrste kakvu je Indija pokušala s Iranom tijekom razdoblja Obame, uključujući i onu s Indonezijom ove jeseni. Kako Indija i dalje raste kao zemlja s najbržim razvojem, rupiji bi mogli procvasti na regionalnoj razini.
Stoga je pitanje tko će na kraju biti pobjednik - Trump sa svojim sankcijama ili model trgovanja iz kamenog doba?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
budala