U posljednjih sedam godina, Tim Lee upozorava kako će financijska kriza u Turskoj označiti početak širenja kriza na svjetskim tržištima.
Gotovo nitko nije slušao - do sada.
Strmoglavi pad turske lire i mogućnosti da bi državu trebalo spašavati izazvalo je pravi egzodus ulagača iz Turske, a sve se čini da se to neće tako skoro zaustaviti budući da je lira izgubila 16% u odnosu na dolar što je označilo ukupni pad od 70 posto ove godine; jedan dolar kupuje 6,4 lire, najviše ikad.
Postoje znaci širenja straha izvan Turske. Cijene dionica europskih banaka koje su bile veliki zajmodavci njihovim turskim kolegama oštro su pale u petak, a investitori su zabrinuti da će val korporacijskih bankrota u Turskoj dovesti do bankarskog kraha u zemlji. Valute Kine, Brazila i Meksika također su oslabile. I u Sjedinjenim Američkim Državama, glavni indeksi tržišta dionica pali su za više od 1 posto prije nego što su malo oporavili.
Odjednom, u velikoj mjeri zanemarivana proročanstva anlitičara Leeja - da će desetljeća rasta na jeftinim inozemnim kreditima završiti pogubno, ne samo za Tursku, već i za svijet - ne izgleda tako čudno.
"Turska je kanarinac u rudniku ugljena", rekao je Lee u petak. "Idemo na još jedan pad koji će biti gori od onoga 2008. na određene načine."
Ovo nije široko rasprostranjeno viđenje trenutačnog stanja u svjetskim gospodarstvima, upozorava New York Times. Unatoč slabosti u petak, američka tržišta dionica ostala su blizu vrhunca. Anksioznost o trgovinskim ratovima s Kinom i Europom uglavnom je odbačena. Čak i financijska tržišta u zemljama u razvoju, koje su sklone slijediti gospodarska kretanja svojih pandana, nedavno su dobro kotirala.
Lee je već 2011. godine govorio da je Turska u problemima.
Englez koji izbjegava financijsku televiziju i društvene medije, Lee započeo je s pisanjem investicijskog biltena 2003. godine nakon dva desetljeća koja je proveo kao ekonomist u britanskom društvu za upravljanje investicijskim fondovima GT Management.
Piše newsletter, zvan piEconomics, iz ureda u Greenwichu, Connecticut, gdje sada radi sam. Publikacija je jednostavna: 10 stranica gustog teksta dopunjene povremenim grafikonom. Njegovi pretplatnici su mali skup europskih investicijskih fondova.
Krajem 2011. Lee je objavio izdanje newslettera u kojem je predvidio da će Turskoj trebati 100 milijardi dolara za spašavanje.
U to su vrijeme središnje banke širom svijeta upumpavale novac u svoje gospodarstvo, koje se borilo za oporavak od financijske krize.
Gospodin Lee primijetio je kako su se turske banke zaduživale u dolarima kako bi ostale kredite davale brzorastućim turskim tvrtkama. Također je vidio da se tursko gospodarstvo sve više oslanja na financiranje stranih ulagača. To ga je navelo na prisjećanje kakvo je stanje bilo u Tajlandu godinama prije azijske financijske krize 1997. godine.
U svojim mjesečnim obraćanjima ulagačima, nastavljao se vraćati na temu Turske i tamošnje rizike.
U biltenu za 2013. donio je još specifičnije predviđanje: lira, u to vrijeme je tečaj bio 1,9 lira za dolar, mogla bi pasti na 7,2.
U to je vrijeme tursko gospodarstvo raslo. Sama pomisao da bi lira mogla pasti na čak 7,2 za dolar bila je smiješan. Ljudima je bilo lako ignorirati Leejeva upozorenje.
Ali Lee je bio na pravom tragu, čak i ako je njegovo predviđanje uranilo pola desetljeća. Tijekom idućih pet godina, ekonomska situacija u Turskoj pogoršala se, kako je i očekivao.
Jedna nuspojava što je bilijuna dolara novog novca središnjih banaka bila je činjenica da je vladama i tvrtkama u brzorastućim gospodarstvima, poput Turske, bilo lakše posuditi novac u dolarima - za razliku od vlastitih valuta - za financiranje njihovih ulaganja ili ostalih planovi rasta.
I Turska se oslanja na takav dug u stranoj valuti više nego bilo koje drugo veliko tržište u nastajanju. Društveni, financijski i drugi dug denominirani u stranim valutama, uglavnom dolara, predstavlja oko 70 posto turskog gospodarstva, prema I.I.F. turske tvrtke i graditelji nekretnina koristili su posuđene dolare za plaćanje novih tvornica, trgovačkih centara i nebodera koji sada obilježavaju istanbulski horizont.
Prijetnja je da, kako lira gubi vrijednost, turskim tvrtkama postaje sve skuplje da vrate svoje dolarske zajmove. Doista, sve veći broj tvrtki u Turskoj već je rekao da ne mogu vratiti ove zajmove.
"Tvrtke su jednostavno ignorirale sve rizike i zadržale zaduživanje u dolarima", rekao je gospodin Lee.
I to ima potencijal širenja. Na primjer, američki investitori posjeduju gotovo 25 posto turskih obveznica i više od polovice javnih dionica turskih kompanija, prema I.I.F.
Ovih dana Lee nije jedini glas upozorenja o problemima turskog gospodarstva. Ono što ga zaista brine jest da bi Turska mogla biti signal za ono što leži pred imovinom i gospodarstvima koja su bila napumpana jeftinim dugom. "Mislim da većina ljudi nije razmišljala o širim implikacijama onoga što se događa Turskoj", rekao je Justin Leverenz, koji upravlja fondom Oppenheimer za ulaganja u gospodarstva u razvoju, najvećim takve vrste u Sjedinjenim Državama. "Uvjeren sam da bi globalni rast mogao biti znatno slabiji od očekivanja." Spremajući se za stresne trenutke, Leverenz je nedavno smanjio izloženost Fonda prema Turskoj na gotovo nulu.
Leejeve tvrdnje 2011. izgledale su pretjerane i nisu mu donijele nove klijente. U posljednje vrijeme, baš kao što je Turska počela pucati, neki njegovi klijenti su ga ostavili. Da, možda je bio u pravu oko Turske. Ali njegova je uporna sumornost postala dosadna, pogotovo dok su tržišta i dalje rasla.
"Izgubio sam mnoge klijente jer sam bio previše pesimističan". Ipak, ponavlja svoju poruku o nečemu: rijeka globalne gotovine će se sušiti, dolar će skočiti i bit će niz financijskih propadanja. Ulagači, misli Lee, bježat će iz zemalja u razvoju, zatim Europe i na kraju s američke burze i obveznica. "To neće biti bankarska kriza ovog puta - to će biti kriza na financijskom tržištu", rekao je Lee. "I sam sam uvjeren da će se to dogoditi."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Dobrodošli na najbolju stranicu sex dating ==>> Sexydrom.com
Svi koji smo učili političku ekonomiju i ,gle!, marksizam, a razmišljamo svojom glavom, to smo predvidjeli već odavno! Kapitalistički ekonomisti imaju funkciju da opravdavaju i spašavaju kapitalizam. Kad u tome ne uspiju onda događanja nazivaju prirodnom pojavom, no ne spominju ... prikaži još! sve što se "antikapitalistički" poduzimalo da do problema ne dođe.