Ovih dana ugledni Foreign Policy donio je analizu koliko dobro se države pripremaju za nadolazeću robotizaciju mnogih radnih mjesta što bi u idućih 10-ak godina moglo rezultirati milijunima nezaposlenih. Opširni tekst uključuje crveni alarm za Hrvatsku:
U siječnju ove godine otvorila se prva trgovina na svijetu u kojoj su kupci jednostavno napunili svoje torbe s robom i išetali s njima na ulicu. Nije bilo čekanja na blagajni, čak nisu trebali čekati ni račun. Za ovu ugodnu kupovinu trebali su samo na svom mobitelu imati aplikaciju. Sva roba automatski se skenirala, račun za kupljenu robu im je naplaćen izravno s njihove bankovne kartice, a potvrda o kupovini s popisom artikala stigla je na email.
Trgovinu je otvorio Amazon u Seattleu i dao joj jednostavno ime - Amazon Go. Naravno - može se reći da je to zanimljiva novost, ali i pravi izazov za oko 3,5 milijuna blagajnika i blagajnica širom Amerike.
Kao i sa svim novotarijama, tako je i s ovakvom trgovinom. Može se očekivati da će njihov broj rasti iz dana u dan, pa se već čuju glasna upozorenja da će sve to dovesti do masovne nezaposlenosti, jer već sad mnoge poslove u tvornicama obavljaju roboti bolje nego li ljudi.
Glupi naslovi poput 'Zbog robota ćete izgubiti posao prije nego što mislite' zapravo tjeraju strah u kosti od umjetne inteligencije jer će roboti zamijeniti ljudski rad, a kompjutori će postati toliko inteligentni da se ljudi s njima naprosto neće moći natjecati.
Ipak, to nema veze sa stvarnošću. Nedavne analize OECD-a - Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, u suradnji s McKinsey Institutom pokazale su nešto sasvim drugačije. Izvješća govore o tome da će automatizacija djelomično zamijeniti ljudski rad, ali će i dalje potreba za njim biti velika, barem u doglednoj budućnosti. Ukupan broj radnih mjesta možda se neće ni znatno smanjiti, osobito u naprednijim gospodarstvima.
Tehnološki napredak stvorit će i pobjednike i poražene. Neki će izgubiti svoja radna mjesta, veliki dio radnika će shvatiti da se način njihovog rada dramatično mijenja, a neki će shvatiti da je njihov posao pregazilo vrijeme. Cijena tih prilagodbi neće se proširiti ravnomjerno kroz države, zajednice, zanimanja ili razne vještine.
Promjene će biti posebno bolne za one slabije educirane. Broj radnih mjesta će se povećavati, a plaće će rasti za one na vrhu. Istovremeno primanja onih na dnu će se reducirati jer će mnoge radne zadatke obavljati kompjutori. Primjerice, potreba za takvim vještinama koje imaju blagajnici ili radnici u fast-foodu, će sve više opadati.
Ni jedna zemlja neće biti imuna na ovakav napredak. Stručnjaci The Economista okupljeni u The Economist Intelligence Unit objavili su nešto što se zove Indeks spremnosti za automatizaciju. I zaključili: Niti jedna država uključena u studiju nije potpuno spremna na ovaj izazov.
Tek nekoliko zemalja s vrlo visokom stopom obrazovanih, educiranih radnika, kao i s dobrim istraživačkim i razvojnim sektorima, kao što su Južna Koreja, Njemačka i Singapur - su na dobrom putu. Ali čak i oni, a naročito ostatak svijeta, morat će što prije poduzeti odvažne korake da bi se pripremili za nadolazeću automatizaciju.
Tehnologija može uništiti poslove, ali ih također i stvara. Poslovi kao što su programer, developer aplikacija, administrator društvenih mreža, operater dronova - sve su to poslovi koji nisu postojali do prije 15-ak godina. Danas ih je na milijune. Uvidom u LinkedIn broj radnih mjesta vezanih uz digitalizaciju porastao je između 2012. i 2017. u Americi za 650 %.
Do prije tri godine otvorilo se više od 2,3 milijuna radnih mjesta vezanih uz analitiku i podatkovni promet, s godišnjim plaćama od 80.000 dolara na više. U 2017. istraživači iz MIT-a bostonskog sveučilišta došli su do zapanjujućih podataka. Pola svih radnih mjesta u Americi, u periodu od 1980. do 2007. godine postoje zbog sasvim novih poslovnih grana.
Povijesno gledajući, pozitivan utjecaj tehnologije na produktivnost stvorila je još veću zaposlenost. Tvrtka Accenture - globalni savjetnik za upravljanje i pružanje usluga strategije, konzaltinga, digitalnih, tehnoloških i operativnih usluga, procijenila je da će umjetna inteligencija udvostručiti ekonomski rast do 2035. godine i ojačati radnu produktivnost za čak 40 posto.
Unatoč strahu od gubljenja utrke sa strojevima, mnogo je primjera gdje ljudi i kompjutori vrlo uspješno surađuju i tako postaju produktivniji, vještiji i na kraju krajeva - isplativiji.
Najpoznatiji primjer tog fenomena je bankarstvo. Kad su se, tijekom 80-ih i 90-ih pojavili bankomati, banke su se mogle više posvetiti poboljšanju ostalih bankarskih usluga.
Mnogi strahovi odnose se na specifična zanimanja koja bi se mogla automatizirati, ali se ne zna kad. Zakoni, politike i praktična infrastruktura, kao i kulturalna ali i financijska ograničenja govore u prilog što šireg uvođenja umjetne inteligencije, no istovremeno postoje i prepreke.
Nedavna nesreća samovozećeg automobila koji je usmrtio pješakinju, tjera zakonodavce da pojačaju regulativu, a istovremeno smanjuju interes potrošača, što ide u prilog taxi vozačima da još neko vrijeme ostanu za upravljačem.
No, ne treba gledati samo na brojke i radna mjesta koja se gase ili otvaraju zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. U budućnosti će biti i dalje dovoljno poslova, ali ne nužno na istim radnim mjestima, ne s istim zanimanjima i ne s istim vještinama, niti s istom plaćom kao danas.
Visokokvalificiranim radnicima automatizacija može poboljšati život. Virtualni asistenti će preuzeti administrativne poslove, algoritmi će pojednostavit rutinske zadatke. Ali umjetna inteligencija predstavlja mnogo veću prijetnju milijunima radnika s niskim prihodima koji imaju zadatak rutinskog, predvidljivog i ponavljajućeg rada.
Uredski službenici, prodavači u maloprodaji, administrativni asistenti, konobari, kuhari brze hrane i radnici za montažu bit će izloženi riziku.
To ne znači da će svi niskokvalificirani radovi nestati. Kako će svjetsko stanovništvo porasti u narednim desetljećima, očekuje se da će znatno porasti mogućnosti zapošljavanja u sektoru zdravstvene skrbi, kao što su medicinski asistenti, pa će se tako nadoknaditi neka radna mjesta za manje kvalificiranu radnu snagu.
Tko će se brinuti za bolesne? Posao koji zahtijeva empatiju nemoguće je automatizirati. Profesije koje zahtijevaju fleksibilnost, kreativnost i prosuđivanje također će dobro napredovati. Ti poslovi zahtijevaju radnike da izrade vlastite strategije za rješavanje složenih i nepredvidljivih problema umjesto da slijede fiksna pravila.
Za sada, računala jednostavno ne mogu obavljati osnovne, ljudske orijentirane zadatke. Niti, u tom smislu, mogu poduzeti složeno rješavanje problema koje vrše izvršni direktori, građevinski inženjeri i javni branitelji.
Daleko više ljudi će naći posao koji će se samo primijeniti, a ne nestati zbog automatizacije. Nesigurnost će zamijeniti stabilnost.
Nedavni izvještaj OECD-a sugerira da bi se do 2030. godine trećina radnih mjesta diljem zemalja članica mogla suočiti s nestankom oko trećine radnih mjesta. McKinsey procjenjuje da će između 75 i 375 milijuna ljudi globalno trebati prebaciti na nova zanimanja.
Većina radnika uskoro će se morati tome prilagoditi bilo učenjem za rad s robotima i tehnologijom ili prekvalifikacijom za nova radna mjesta.
Tehnologija će također povećati nejednakost po geografskim dužinama i širinama. U bogatim zemljama kao što su Sjedinjene Države i Japan, automatizacija će vjerojatno promijeniti više radnih mjesta nego što to će ih eliminirati, a nejednakost će rasti.
U rujnu 2017. istraživači iz MIT-a, Sveučilišta Northwestern i australska Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization otkrili su da će manji gradovi biti suočeni s velikim iseljavanjima jer će veći gradovi biti motori ekonomskog rasta, budući da je koncentracija obrazovanih veća u urbanim područjima.
To se već i sad događa pa je, primjerice u SAD-u najveći broj radnih mjesta otvoren upravo u velikim gradovima.
NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...
