U recesiji bogati će se obogatiti, a siromašni osiromašiti

Da, recesija će opet doći i nećemo je biti pošteđeni. Riječ je o, kažu domaći ekonomisti, prirodnom ekonomskom ciklusu, u kojemu se rast gospodarstva periodično izmjenjuje s padom. Ne, stručnjaci ne žele prognozirati kad će nova recesija nastupiti, ali se slažu u tome da je Hrvatska za nju ovaj put pripremljenija nego što je bila prije desetak godina. Iz zadnje smo recesije izašli prije samo četiri godine i sigurno nije nimalo lijepo čuti da će nam se ona dogoditi opet, no druge, nažalost, nema. - Iznimno je važno medijima objasniti da svakodnevnim najavljivanjem recesije stvaraju psihozu koja može kreirati recesiju tamo gdje je inače ne bi bilo.

Odnosno, i da nismo u krizi, zbog ovakve medijske psihoze možemo u njoj završiti. Recesije i ekonomske ekspanzije se izmjenjuju u ciklusima te su normalna pojava u svakoj ekonomiji. Najnormalnije je stoga očekivati da će nas u nekom trenutku sasvim sigurno zadesiti nova recesija, ali s obzirom na sadašnje podatke, o tome trenutačno nema govora - ističe dr.sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu. Kad će do nove recesije doći, naglašava, nitko ne može sa sigurnošću prognozirati, jer trenutačno svjedočimo samo ekonomskom usporavanju i visokoj razini neizvjesnosti. 

Stalni pad Ekonomix Recesija na vratima: Završilo 'zlatno doba' Njemačke

- Kod nas se usporavanje bilježi nakon samo četiri godine ekonomskog rasta, dok je dobar dio europskih zemalja uživao u ekonomskoj ekspanziji čitavo desetljeće. U Njemačkoj se također događa samo usporavanje, odnosno ni ta zemlja nije u recesiji. Bilježi smanjenje tromjesečne aktivnosti za 0,1 posto, a da bi se proglasila recesija, pa makar bila i tehnička (s vrlo malenim smanjenjem BDP-a), potrebno je bilježiti dva tromjesečja smanjenje aktivnosti zaredom. Zato govoriti o Njemačkoj u recesiji ne samo da nije točno s obzirom na trenutačne podatke, nego također pridonosi stvaranju recesijske psihoze - kaže Vizek. 

Globalnu recesiju ekonomisti “proglašavaju” onda kad je ekonomski rast manji od 2,5 posto na godišnjoj razini. U pojedinačnim ekonomijama potrebna su dva loša tromjesečja. Pogleda li se unatrag 40 i nešto više godina, svijet je zabilježio četiri vala recesije, otprilike svakih osam do devet godina. Analitičari predviđaju da će svjetska ekonomija u ovoj godini zabilježiti porast viši od tri posto, što je poprilično iznad recesijskog praga, no lampica koja recesiju najavljuje ipak se pali. 

Prema predviđanjima Europske komisije, eurozona će ove godine zabilježiti rast od 1,8 posto, iduće godine i manji, tek nešto veći od jedan posto. Brexit je Europi prouzročio veliku neizvjesnost, jednako tako trgovinski rat SAD-a i Kine. Odgođeno je puno investicija, odgađaju se i dalje, reduciran je njihov opseg. Kad nastupi neizvjesnost, nema, primjerice, ulaganja ni u nove tehnologije, koje se stavlja na čekanje.

Davor Puklavec/PIXSELL

Američki analitičari napominju da postoji od 35 do čak 40 posto šanse da američka ekonomija zaroni u novu recesiju u sljedećih godinu dana. Kina vodi trgovinski rat sa SAD-om već više od godine dana te iako njezin BDP i dalje raste, 6,2 posto, koliko je iznosio u drugom tromjesečju, zapravo je najsporiji kineski rast unatrag trideset godina. 

Vodeće europske ekonomije - njemačka i britanska - usporavaju. U Njemačkoj se usporavajući rezultati očekuju i za treće tromjesečje, dok je i britanska ekonomija zabilježila najsporiji rast unatrag sedam godina. U Njemačkoj usporavanje prerađivačke industrije, kažu analitičari, traje zapravo već godinu dana. No da stanje nije alarmantno, još ne, pokazuju tamošnji pregovori sindikata i poslodavaca o povećanju plaća, pa su i ovoga ljeta dogovoreni neki novi radnički bonusi. 

K nama će kriza, kao i prije, doći s vremenskim odmakom. Sezona nam je glavni adut, a u prilog nam ide, ovaj put, investicijski rast, bilo u privatnim ili javnim investicijama. Javne investicije, koje su godinama bile na čekanju, napokon su živnule. Gradi se Pelješki most, puni profil Istarskog ipsilona, pristan za LNG terminal u Omišlju... I privatni je sektor, kažu domaći ekonomisti, sve bolji u realizaciji investicija. 

Miranda Čikotić/ PIXSELL

Da će nam se nova recesija kao dio prirodnog ekonomskog ciklusa dogoditi, kažu ekonomisti, dvojbe nema, no “čvršći” smo, na stabilnijim nogama nego prije deset godina, dodaju. Tad smo imali veliko zlo kreditnog zaduženja, kako stanovništva, tako i tvrtki, konkretno građevinara koji su rapidno propadali. Stanovništvo je bilo zaduženije nego danas, pa tako i u velikoj mjeri rizičnom švicarskom franku. Ti su krediti konvertirani, kamatne su stope pale i sve je, drugim riječima, pridonijelo razduživanju stanovništva.

U velikoj su se mjeri od tada razdužila i poduzeća. Druga je naša olakotna okolnost uoči nove recesije propast Agrokora, jer je isto došlo do značajnog razduživanja, a rješava se i pitanje gubitaške brodogradnje. Praktički, optimistični su neki ekonomisti, većih rizika ovaj put nema. Banke su u dobrom stanju, adekvatnost kapitala je dosta visoka, adekvatna je i razina njihove dobiti. Nema, dakle, rizika koji su nam prijetili prije desetak godina. Konačno, ali ne i najmanje važno, i Ministarstvo financija ima dovoljno fiskalnog prostora da privremeno zaroni u deficit. To bi nam Europska komisija tolerirala, ne bi bilo sankcija, može se čuti od dijela ekonomista.  

- Povijest se u nekoj mjeri ponavlja, no mnogo je toga drugačije nego nekad. Taj drugi dio tješi, jer neke nam okolnosti danas idu na ruku. Pojačano povlačenje EU fondova pomaže amortizirati pad na strani izvoza i za neko vrijeme izolirati Hrvatsku od europskog usporavanja. 

Mnogo toga upućuje da će ovo biti jedna ‘normalna’, upravljiva recesija koja će nas samo ‘pomaziti’ potkraj ove i sljedeće godine. Ipak, pomolimo se - poručuje ekonomski analitičar i konzultant Velimir Šonje. Danas su okolnosti, tješi nas, promijenjene. 

Prvo, financijske institucije širom svijeta bolje su kapitalizirane, otpornije su na širenje krize. Drugo, nafta je u ono vrijeme bila jako skupa i rast njezine cijene proizveo je troškovni udar. To je, kaže Šonje, jedan od glavnih prešućenih generatora velike recesije, jer nam je u sjećanju ostao samo financijski sektor, iz kojeg je izvirala kriza. Danas sličnog šoka nema na vidiku. I makroekonomske ranjivosti Hrvatske manje su nego 2008. godine, nastavlja analitičar. 

Pad Ekonomix Ekonomisti: Pripremite se, recesija stiže već 2020.

Hrvatsku opisuje kao “veliku eho komoru u kojoj odzvanja lokalna galama, dok se zvukovi izvana teško probijaju prema unutra”. 

- U ovo doba 2008. godine objavljen je podatak o rastu BDP-a u drugom kvartalu, koji je u odnosu na drugi kvartal 2007. godine još pokazivao rast za solidnih 3,3%. Iako je stopa bila osjetno niža nego u prethodnim kvartalima, političarima i ostalim javno-sektorskim dionicima nije padalo na pamet prilagoditi svoje ponašanje. Vjerovalo se da kriza može nekako zaobići Hrvatsku. Jer podatak uopće nije bio loš! Prema samom kraju 2008., kad je gospodarstvo već grcalo u krizi, objavljen je podatak o rastu u trećem kvartalu 2008. za 2% u odnosu na isti kvartal 2007. Taj podatak je u glavama političara omogućio preživljavanje iluzije o hrvatskoj izuzetosti ili otpornosti u odnosu na globalni trend - zaključuje Šonje. 

Josip Regović/ Pixsell

Podaci jako kasne pa protječe previše vremena prije nego što odgovorni shvate realnost, dodaje. Drugo, kod nas se trend proizvodnje ne komentira na temelju podataka o desezoniranim promjenama u zadnjem u odnosu na pretposljednji kvartal - što razmjerno ažurno pokazuje što se događa - nego na temelju promjene originalnih podataka u odnosu na isto razdoblje lani. 

- Kao da je u rujnu ikoga briga što se događalo od srpnja prošle do, zaključno, lipnja ove godine! Zbog toga i ovaj put gotovo nitko ne komentira da je gospodarstvo u drugom kvartalu raslo za mizernih 0,2% (malo više od 0,8% na godišnjoj razini) u odnosu na prvi kvartal. Mnoštvo je načina kako se analogija s 2008./2009. u političkoj i javnoj komunikaciji može relativizirati ili prikriti. Imamo državu u kojoj vlast nije sustav s jedinstvenim meritokratskim kriterijima, nego improvizacija po principu povuci-potegni - kaže Šonje.