Kraj je turističke sezone, još malo i počet će se zbrajati prihodi i računati statistički podaci, no bit će to i vrijeme kad se sezonski radnici vraćaju kućama i kad će broj nezaposlenih na burzi ponovno porasti. Tek će se tada vidjeti je li magična brojka od 1,6 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj, kojim se Vlada pohvalila prije nekoliko dana, tek ljetni trend ili doista bilježimo stabilni rast zaposlenosti?
Nažalost, neke druge brojke pokazuju zapravo porazne rezultate. Ovih dana u Večernjem listu ekonomski stručnjak Zvonimir Savić upozorava da je Hrvatska na dnu po rastu plaća među tranzicijskim zemljama EU. Jedna Rumunjska, koja je razvijena slično kao i Hrvatska, bilježi već četvrtu godinu zaredom dvoznamenkasti rast plaća.
Na pitanje zašto, odgovor bi mogao biti i u povećanim kvotama za uvoz stranih radnika. Primjerice, kvote za uvoz stranih građevinskih radnika su potrošene. Kako piše Poslovni dnevnik, od raspoloživih 19.800 dozvola iskorišteno je 17.555 a za preostalih 2.245 mjesta već je u tijeku obrada pristiglih zahtjeva kojih je više nego slobodnih mjesta. Stoga će MUP, prema traženju Vlade, biti 'fleksibilan' i propustiti i veći broj stranaca u Hrvatsku, ako bude potrebno.
U turizmu se plafon još nije probio, a vjerojatno ove godine niti neće, ali u ovom sektoru bivši ministar rada Marko Pavić kvotu stranih radnika je postavio na brojku 18.611.
Jer kako u Večernjem listu kaže ekonomski stručnjak iz HGK Zvonimir Savić, Hrvatska po rastu plaća radnika gubi korak sa sličnim tranzicijskim zemljama, što otežava napore usmjerene na zaustavljanje emigracijskih kretanja.
U EU, plaće sporije rastu u razvijenim zemljama, ali zato nove članice ubrzavaju. U posljednje tri godine, prema podacima koje iznosi Savić, prosječna mjesečna bruto plaća u eurima u Rumunjskoj je porasla za 54%, u Mađarskoj za 22,5%, u Češkoj za 21%, a u Bugarskoj za 19,1%, dok Hrvatska bilježi najskromnije rezultate - samo 10,6%.
Rumunjska već četiri godine zaredom bilježi dvoznamenkaste stope rasta plaća.
"Hrvatska gubi korak sa sličnim tranzicijskim zemljama", kaže Savić. To otežava napore usmjerene na zaustavljanje emigracijskih kretanja i kroničnom manjku radnika određenih struka.
Zanimljivo je da je još prije dva mjeseca Pavić rekao da je više od 70 posto poslodavaca koji traže strane radnike nije oglasilo potrebu za radnicima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Dakle, nisu ni tražili domaću radnu snagu, a može se pretpostaviti i zašto. Strana radna snaga naprosto je jeftinija.
Zanimljiv je podatak da Hrvatska vapi za građevinskim radnicima, a njihove su plaće u niskogradnji ove godine pale za 5,3 posto u odnosu na prošlu.
"Plan je dogodine ukinuti kvotu, ali i uvesti obvezu da se prvo radnika mora potražiti na domaćem tržištu", rekao je Pavić tada iako je znao da su to samo bajke. Poslodavci posluju prema tržišnim zakonima, a poduzetnička klima u Hrvatskoj je takva da porezima i nametima udara upravo na privatnike. Pa će oni posegnuti za jeftinijom radnom snagom čim im se za to ukaže prilika.
A ukazala se. U Hrvatsku sve više pristižu radnici iz Pakistana, Sirije, Nepala... Lijepo je da Hrvatska postaje multikulturalna, ali bi bilo zanimljivo vidjeti kolike su plaće tih radnika? U skoroj budućnosti mogao bi se naslutiti i veći problem - jeftina radna snaga - ni kriva, ni dužna, mogla bi postati metom nečijeg potpuno pogrešno usmjerenog bijesa.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
pa zato jer je predjednica rekla ,kome se ne svida nek ide,i radnici odose ,a neradnici ostali ,njih nece u irskoj