U Križevcima je najveći realizirani projekt onaj Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, vrijedan 37.881 milijuna kuna (EU je sufinancirala 33.6 milijuna kuna). Iako je Zagreb treći na popisu iz svote po glavi stanovnika jasno je kako je važan i omjer povučenog i stanovništva određenog grada, jer dok Senj ima 2.562 kn po stanovniku, u Zagrebu to ispadne samo 13.2 kuna po čovjeku, piše portal Gradonačelnik.hr koji se specijalizirao za praćenje napretka gradova, općina i županija te na polugodišnjoj bazi objavljuje analize iskorištenosti potencijala EU fondova.
Od gradova su najlošiji Slavonski Brod (0.004 mil. kn/0.1 kuna po stanovniku) te Donja Stubica (0.10 mil. kn/1.7 kuna po stanovniku).
Među gradovima koji nisu primili niti kune u tom periodu nalazimo između ostalog Dubrovnik, Cres, Glinu, Hvar, Korčulu, Novi Marof, Ogulin, Petrinju, Slunj, Varaždin, Vrgorac i mnoge druge. Gradova s nula povučene pomoći je čak 68.
U tom periodu kada je riječ o županijama prednjače Splitsko-dalmatinska (zajedno 29,1 mil. kn/64 kune po stanovniku) i Virovitičko-podravska (19,3 mil. kn/227,8 kuna po stanovniku), Istarska (17,2 mil. kn/82.6 kuna po stanovniku), Brodsko-posavska (13.255 mil.kn/83.6 po stanovniku) i Međimurska (4 mil.kn/41.4 kn po stanovniku).
Najlošije su Zadarska i Ličko-senjska županija s nula tekuće i kapitalne pomoći, dok zanemarivo malo imaju i Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska.
Od općina najviše je dobila Darda (6 mil. kn/863 kune po stanovniku), zatim Erdut i Magadenovac (po 3,1 mil. kn/421.5 i 1.582,6 kuna po stanovniku) Podravska Moslavina (2,826 mil. kn/2.351,5 kuna po stanovniku).
U razdoblju od 2011.-14., pomoći EU-a primilo je 90% županija, 47% gradova i 15% općina – ukupno 309 milijuna kuna. Od ukupno iskorištenih 309 mil. kuna u tom razdoblju, gradovi su privukli više od polovice, županije manje od trećine, a općine manje od petine ukupnih sredstava. Niti kune pomoći EU-a nije koristilo čak 85% općina i više od polovice gradova, piše Institut za javne financije čiji je zaključak kako je malo sredstava povučeno, te da su iskorišteni iznosi – premali.
Kao dobar primjer treba se istaknuti grad Senj, te gradove Skradin i Vrliku o kojima je detaljno pisao portal gradonacelnik.hr, koji imaju preko tisuću kuna po stanovniku iz fondova. Grad Senj je još 2006. osnovao Ustanovu za razvoj grada Senja koja se specijalizirala za povlačenje sredstava. Senj je sredstva upotrijebio za četiri projekta, a to su Savjetodavni i obrazovni centar ”Saznaj nešto novo i korisno”, uređenje parka Nehaj, izgradnju sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnju rekreacijsko-sportskog centra. Valja napomenuti da je riječ o gradu koji je po broju stanovnika 86., a po ostvarenom prihodu po stanovniku 2014. tek 29. grad u Hrvatskoj.
Kada je riječ o periodu 2015. i 2016. sredstva su u ukupnom iznosu od 958 mil. kn koristile sve županije (401 milijun kuna), preko polovice gradova (367 milijuna kuna) i nešto manje od četvrtine općina (190 milijuna kuna) U 2016. su se udvostručile u odnosu na 2015., s oko 311 na oko 648 milijuna kuna dok su između 2011.-2014. iznosile oko 310 milijuna kuna.
Na prvom su mjestu kada je o gradovima riječ Zadar (45 mil. k/ 581 kn po stanovniku), Križevci (41 mil. kn/ 2.000 kn po stanovniku), Zagreb (38 mil. kn/47.4 kune po stanovniku) i Karlovac (36 mil. kn/677 kuna po stanovniku). Čak 58 gradova nije dobilo niti kune sredstava.
Karlovac se za prijavljivanje počeo pripremati još 2007. godine, a sada ukupna vrijednost projekata u gradu na četiri rijeke iznosi 150 milijuna kuna i 22,5 milijuna eura bespovratnih sredstava za Program za vode i otpadne vode grada Karlovca. Grad Zadar je uspio realizirati projekte vrijedne 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata vrijednosti preko 90 milijuna kuna. Kao najveći i najkompleksniji projekt pročelnik za EU fondove Šime Erlić grada Zadra izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova – 38 milijuna kuna, te su ga uspješno i priveli kraju.
„U Hrvatskoj sustavno fali osoba s ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema s većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno s obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama“, rekao je Erlić prošle godine, a stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela pisala je da "u proteklom četverogodišnjem razdoblju nismo se naročito proslavili u korištenju sredstava iz europskih fondova, a ako ove godine ne napravimo iskorak u trošenju, ubrzavanju sustava i rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, situacija se neće nimalo popraviti".
Od županija najviše su povukle Sisačko-moslavačka (117 mil. kn/696 kuna po stanovniku), Virovitičko- podravska (48 mil. kn/614 kuna po stanovniku) i Ličko-senjska (46 mil. kn/981 kuna po stanovniku). Kada je riječ o općinama tu su Lekenik (21 mil. kn), Veliki Grđevac (14 mil. kn) i Rešetari (8 mil. kn).
Jedan od najvećih benefita i motora razvoja europskih država pa samim time i EU su, u teoriji, upravo fondovi. Pokazalo se da oni gradovi koji su u stanju konsolidirati znanje, infrastrukturu i ljudske resurse zaista i profitiraju no mnogo je gradova i općina koje po tom pitanju rade nedovoljno ili ništa. Preporuka Instituta za javne financije jest da bi lokalne jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, udruživati se i zajednički nastupati, a pritom bi im mogle pomagati i Udruge gradova i općina i Zajednica županija. Svi komentatori kažu da je od krucijalne važnosti sastaviti bazu projekata, i povezivanje ljudskih kapaciteta s "oživljavanjem" administracije koja je počesto spora, neefikasna i nedovoljno precizna i transparentna.
Relativni su "pobjednici" ovog natjecanja svakako subjekti (poduzeća, gradovi) koji su se krenuli pripremati prije ulaska u EU i već imaju spremne projekte ili imaju financijski kapacitet da plate vrhunske (što znači i skupe) konzultante da to odrade za njih u brzom roku. Podatak koji ukazuje na zabrinjavajuće nisku razinu potrošnje jest to da je do sada isplaćeno ispod 10% alociranih sredstava.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Država mora odlučiti da li želi preuzeti novac ili ne, te primjenjivati EU pravila, bez otežavajućih HR dodataka.