Ekstremno ironično, 2019. godina po kineskom horoskopu godina je svinje.
Kolovoz prošle godine; dok je Hrvatska zbrajala deficit u trgovini svinjama i svinjetinom s iznozemstvom, kao i suludu situaciju da naša zemlja izvozi žive svinje, a uvozi meso, u Kini se točno tih dana počela odvijati drama. Krajem ljeta na sjeveroistoku Kine pojavila se svinjska kuga i vlasti su dale pobiti nekoliko desetaka svinja na tamošnjoj farmi. Posljednje vijest govore da je do danas u Kini, zbog mjera suzbijanja svinjske kuge, pobijeno čak 1,2 milijuna životinja.
Kako je riječ o zemlji u kojoj se uzgaja skoro polovica svih domaćih svinja na svijetu, kako se ova epidemija uspjela proširiti i po okolnim zemljama, zbog čega ju se naziva "najvećom životinjskom epidemijom u povijesti planeta", UN predviđa pad proizvodnje mesa na svijetu, prvi takav u posljednjih 20 godina. Ne samo to, nego se predviđa i drastičan rast uvoza svinjetine u Kinu, koja je i inače uvozila meso, a to bi onda trebalo značiti i rast cijena svinjetine posvuda, primjerice, po EU, pa tako i u Hrvatskoj.
Vidjelo se to već sredinom travnja ove godine, o čemu je pisao 24sata, spominjući epidemiju svinjske grupe u Kini kao uzrok. Prosječna cijena kilograma vratine bez kostiju u mesnicama poskupjela je tada do 38,96 kuna, odnosno, 2,50 kuna od početka godine, nakon čega je krovno udruženje europskih prerađivača mesa CLITRAVI objavilo da je na razini EU-a riječ o poskupljenju od 30 posto.
Hrvatska je toga tada još bila pošteđena zbog zaliha mesa kod vlastitih proizvođača prerađevina svinjetine. CLITRAVI je upozoravao da "ovo nije privremeni cjenovni šok nego će imati dugoročne posljedice za cijelo tržište EU". Branko Bobetić, direktor interesne grupacije Croatiastočar, objasnio je tada da je to posljedica velikog i naglog rasta izvoza svinjetine u Kinu zbog ubijanja milijun krmača zbog svinjske kuge:
"Europska su se skladišta ispraznila zbog Kine. Zato su krajem ožujka i početkom travnja pojedine kategorije svinjetine poskupjele, a najviše meso za preradu."
Iz PIK-a Vrbovec tada su kazali da je Kina u kratkom vremenu povećala uvoz svinjetine za 30 posto i da su po svijetu u isto vrijeme pojedine kategorije mesa poskupjele čak 40 posto. Sada je jasno da se stanje u Kini i sve brojnijim okolnim zemljama pogoršava i da u EU, tako i u Hrvatskoj, slijedi drastično poskupljenje svinjetine. Statistički podaci za Hrvatsku kažu da je svaki građanin Hrvatske u 2017. prosječno pojeo čak 54,14 kilograma svinjetine, da je 2018. godine u Hrvatskoj poklano čak 1,330.000 svinja, te da je uvezeno još 472.000.
To to se događa u Aziji, a što i UN tretira kao povijesno rijedak udar na proizvodnju hrane na svjetskoj razini, jasno je da će imati velike posljedice i po zemlju u kojoj je, povrh svega, u 2017. proizvedeno manje od 60 tisuća tona svježe svinjetine, od čega je u izvoz otišlo oko sedam tisuća tona po cijeni od 18,8 milijuna eura, a istodobno uvezeno 86 tisuća tona svinjskog mesa, svježeg rashlađenog ili zamrznutog, po cijeni od 197 milijuna eura.
Evo što se to točno događa u Kini. Svinjska kuga je bolest koja ne prelazi na čovjeka, ali je kod svinja smrtonosna. Naziva ju se još i "svinjskom ebolom" zato što kod nesretnih životinja uzrokuje hemoragijsko krvarenje vrlo nalik eboli kod ljudi. Za svinjsku kugu ne postoji cjepivo i kada se takva bolest, prava noćna mora za vlasnike svinjigojskih farmi, pojavi u zemlji u kojoj se godišnje pokolje oko 200 milijuna svinja, jasno je da će vlasti biti nemilosrde u ubijanju makar i minimalno zdravstveno sumnjivih životinja.
Sve je počelo na sjeveroistoku Kine, na farmi od 400 tih inteligentnih životinja, kada je u kolovozu što pougibalo što pobijeno 47 svinja. Nadležni vladini dužnosnici u Pekingu smatrali su tada da je stvar stavljena pod kontrolu u samo nekoliko dana. No, ispalo je da se virus, koji je u stanju nekoliko tjedana preživjeti na bilo kakvoj površini, od odjeće do karoserije vozila, bez problema proširio stotinama kilometara u svim smjerovima, ubrzo i tisućama.
Pokolj i pomor svinja danas se širi Vijetnamom i Kambodžom, epidemija je najnovije zahvatila Mongoliju, Sjevernu Koreju i Hong Kong, a na redu su i čini se da se nemaju nikakve šanse obraniti niti Mianmar, Filipini i Laos. U Tajlandu, drugom najvećem proizvođaču svinjskog mesa upaljen je crveni alarm.
Dirk Pfeffer, veterinarski epidemiolog iz Hong Konga, onaj što je rekao i nitko ga nije opovrgnuo u cijelom svijetu da je ovo "najveća životinjska epidemija koju je planet ikada vidio", sada kaže za Guardian da "ne postoji način kako bi se ova epidemija više mogla spriječiti". U tom članku u Guardianu od četvrtka 6. lipnja navodi se točno onaj podatak iz 24sata iz sredine travnja, da je svinjetina diljem svijeta poskupjela 40 posto.
U travnju je Bloomberg objašnjavao da sjelokupna proizvodnja svinjetine u Europi neće biti dovoljna za pokriti "svinjsku apokalipsu" koja se događa u Kini. Već tada spominjalo se da bi epidemija mogla uništiti ne jedan milijun koliko je svinja do tada pobijeno u neuspješnim pokušajima da se epidemija zaustavi, nego čak 100 milijuna. To bi onda značilo da se Kina od toga ne bi oporavila naredne dvije godine. U industriji koja u Kini vrijedi 128 milijardi dolara godišnje, jasno je da je riječ o teškom poremećaju u ekonomiji na svjetskoj razini.
Riječ je o virusu ASF, "African swine fever", koji se prvi put pojavio kod ovih životinja 1907. u Africi, a prvi put je opisan u Keniji na tamošnjim farmama. Vrlo je vjerojatno da je, osim hemoragijskog krvarenja, i to afričko porijeklo virusa pridonijelo rasplamsavanju mašte o "svinjskoj eboli". Iz Afrike je virus u Europu prodro 1957., prvo u Portugal, a onda u Francusku i Belgiju, te diljem Europe tijekom 80-ih.
Kada se pogleda svjetska karta izbijanja svinjske kuge u 2018. godini do početka rujna, vidi se da je najviše pojava bilo po istočnoj Europi, te sporadično po Africi i na sjeveroistoku Kine. Tih nekoliko slučajeva u Kini do danas je preraslo u milijunski pomor po istočnoj Aziji.
Izbijanje virusnih epidemija koje eksplozivno prerastaju u pandemije, a kojima je "nulta točka" farma svinja, nije nešto posebno novo u 21. stoljeću. Na takav način došlo je do pandemije svinjske gripe, odnosno virusa H1N1/09. Virus je nastao, odnosno mutirao, na farmi svinja Xaltepec, nekoliko kilometara od siromašnog sela La Gloria u Meksiku, u kojem je dijagnosticiran prvi zaraženi, dječačić Edgar Hernandez.
Ispalo je da je na farmi "najbogatijeg svjetskog svinjskog baruna" Amerikanca Josepha Lutera III, stiješnjeno bilo 15.000 jadnih životinja u samo 18 hangara.
Stručnjaci koji su proučavali pandemiju utvrdili su da je novi soj virusa gripe nastao miješanjem živih svinja iz Euroazije i Sjeverne Amerike, sve u uvjetima koje su zapadni mediji poslije opisivali kao "rojeve muha", katastrofalne higijenske uvjete i nekontrolirano izbacivanje otpada na otvoreno. Tvrtku koja je bila u posjedu farme, optuživali su još od 90-ih da je otpad zagađivao podzemne vode. Da bi na kraju u pandemiji poumiralo 18.000 ljudi diljem svijeta.
