U svom kapitalnom djelu “Unutarnja zemlja”, podnaslovljenom kao “Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine”, Ivan Lovrenović podsjeća na riječi slovenskoga književnika Josipa Vidmara izrečene na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine, kako je Bosna i Hercegovina ušla u 20. stoljeće kao “najkompliciranija zemlja u Europi”. Vidmarova “dijagnoza” se, nažalost, krajnje negativno odražava i na današnju društveno-političku situaciju u cjelini, te je aktualnija možda više nego što je bila kad je izrečena. Tome u prilog ide i nepostojanje cjelovite i nepristrane sinteze bosanskohercegovačke povijesti, pogotovo povijesti osmanskog i predosmanskog razdoblja, što tu bosanskohercegovačku kvadraturu kruga čini još složenijom i zamršenijom. Danas se o Bosni i Hercegovini uglavnom govori u stereotipima i s okamenjenim predrasudama koje se uvijek iznova oživljavaju u dnevnopolitičke i nacionalno-ideološke svrhe, prikazujući je kao zemlju razapetu između tri mitološka diskursa koji su u opreci svaki sa svakim, u čemu, kao i u svakom stereotipu, ima mnogo istine.
620
prikaza
Lovrenović: Pisac potonulog bosansko-hrvatskog svijeta
1/9
Nemjerljiv je doprinos Ivana Lovrenovića u raspetljavanju kompleksnih bosanskohercegovačkih mrtvouzica koje svoje korijene vuku iz prošlosti
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
