Kultura
12989 prikaza

New York Times: Veliki rat oko Titovog Galeba

Brod "Galeb"
1/33
Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL
New York Times opisuje hrvatsku svakodnevnicu s EU, neonacistima, Titom, milijunima eura iz svog ugla

Rijeka, treći grad po veličini u Hrvatskoj, zacrtao si je postati europskom prijestolnicom kulture, a u sklopu toga namjerava restaurirati zahrđali brod koji je nekoć koristio jugoslavenski vođa. A ekstremno desni nacionalisti zbog toga su gnjevni. Takvim uvodom New York Times najavljuje reportažu iz Rijeke i o brodu "Galeb" kojim je Josip Broz Tito za života, kao predsjednik SFR Jugoslavije, putovao svijetom.

Stremljenje Rijeke ka prestižnoj kulturnoj tituli blagoslovila je EU u kampanji slavljenja različitosti 28 članica Unije, te je grad na Jadranskom moru poslala na posvemašnju obnovu. Ne žaleći troškova za obnavljanje oronule gradske infrastrukture, službenici su izdvojili 20 milijuna eura, a trenutno se razmatra izdvajanje još 30 milijuna eura za višegodišnje kulturno pomlađivanje ovog grada.

Brod "Galeb" | Author: Goran Kovačić/ PIXSELL Goran Kovačić/ PIXSELL

Za simbolično središnje mjesto preuređenja odabrali su pomorsku relikviju iz hrvatske povijesti kako bi je restaurirali i izložili; skoro 80 godina star brod "Galeb", koji je koristio Josipu Brozu Titu. Brod je nekoć bio cijenjeni primjerak iz flote Jugoslavenske mornarice i koristio se za školovanje mornara. No, on već godinama hrđa u gradskoj luci. Za "Galeb" su sada vezane nade grada koji pokušava iznova podići ekonomiju nakon skoro pa potpune propasti teške industrije i proizvodnog sektora krajem 80-ih.

Ako gradski oci uspiju u svome naumu, Titov brod postat će muzej u kojem će se izlagati složena povijest Rijeke i služit će kao mjesto nacionalnog ponosa. Samo što tom planu prijeti kontroverznost Titovog naslijeđa. Ekstremno desni nacionalisti, koji su posljednjih godina prodrli u hrvatski politički mainstream, tome se žestoko protive.

Oni su odlučni u namjeri da pokopaju Titovu komunističku povijest, te da ožive nazore režima koji je ovom zemljom vladao tijekom Drugog svjetskog rata i surađivao s nacističkim Trećim Reichom. U njegovo doba Tita su se i plašili i obožavali su ga. Danas ga jedni opisuju kako junaka antifašističke borbe koji je potom održao na okupu šest jugoslavenskih republika, uključujući i Hrvatsku, 35 godina. Drugi ga nazivaju komunističkim diktatorom koji je provodio čistke svojih neprijatelja.

Brod "Galeb" | Author: Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL

Jahtu sagrađenu u Genovi 1938. u Italiji, Tito je koristio i kao rezidenciju na moru i kao jugoslavensko putujuće veleposlanstvo i kao brod za proslave. Na ovom brodu on je ugošćavao i svjetske vođe i zvijezde Hollywooda poput Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. Ovim brodom on je kao jugoslavenski predsjednik oplovio četiri kontinenta tijekom 49 putovanja, uključujući i državni posjet Velikoj Britaniji 1953. kada se susreo s Winstonom Churchillom kao prvi komunistički vođa nakon Drugog svjetskog rata.

Brod je bio i inkubator jedne Titove ideje; Pokreta nesvrstanih, bloka zemalja izvan područja utjecaja i SAD-a i SSSR-a tijekom Hladnog rata. Neki liberalni političari u Hrvatskoj smatraju da bi obnovljena jahta duga 117 i široka 15 metara bila savršeni simbol Titove povezanosti s gradom i regijom. Krajnja nacionalistička desnica, međutim, izjednačava Tita s opresivnom Jugoslavijom koja se raspala u nasilju koje je uslijedilo nakon što je Tito umro 1980.

Nacionalisti žele izbrisati Titovo ime iz udžbenika. Bivši hrvatski ministar kulture i ultranacionalist Zlatko Hasanbegović proveo je uspješnu kampanju kojom je jednom od središnjih trgova u Zagrebu oduzeto Titovo ime. Ova rasprava u nekim dijelovima podsjeća na debatu u SAD-u oko spomenika Konfederaciji i s pitanjem što učiniti s ostacima iz povijesti. U Hrvatskoj se ne slažu svi s hrvatskim ultranacionalistima.

Brod "Galeb" | Author: Nel Pavletić/PIXSELL Nel Pavletić/PIXSELL

Gledajući na pristanište u Riječkoj luci Zlatko Marenčić (60) koji radi u brodogradnji, pričao nam je o životu pod Titom s primjesom nostalgije. "Sve je bilo bolje u doba Jugoslavije dok je 'Stari' vodio zemlju. Neki kažu da je bio diktator i da je to bilo doba tame. Ali ja se tog doba sjećam kao doba mira", kazao je. Denis Romac, politički dopisnik dnevnih novina "Novi list" iz Rijeke, kazao je da uzrok "žestokom protivljenju očuvanju 'Galeba' i ostataka Titove diplomacije na moru" leži u ljubomori na dugotrajnost njegovog naslijeđa.

"Tijekom 25 godina demokratskih nacija koje su nastale iz pepela socijalističke Jugoslavije", ustvrdio je Romac, "nijedan od njihovih državnika nije se niti približio razini Titovih postignuća." Kako bi desetljećima održao na okupu šest jugoslavenskih republika – BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju – Tito je koristio željeznu ruku. Lomio je svaki izboj nacionalizama. Ali nakon njegove smrti, nacionalizmi su stali cvasti diljem tih republika i Jugoslavija se raspala.

Hrvatska se odvojila 1991. i rat za neovisnost izrodio se u etničko krvoproliće koje je obilježilo regiju cijelo jedno desetljeće. Hrvatska se izvukla iz tih burnih godina i na kraju ušla u zagrljaj EU-a 2013. godine. A Unija je nakon toga Rijeci zajamčila da će 2020. godine nositi titulu Europskog glavnog grada kulture, skupa s Galwayem u Irskoj.

Brod "Galeb" | Author: Nel Pavletić/PIXSELL Nel Pavletić/PIXSELL

Zbog svoje strateške lokacije na sjeveru Kvarnerskog zaljeva i zbog svoje duboke luke, Rijeka je povijesno bila jedan od gradova za koje su se vodile neke od najžešćih borbi za prevlast, što je značilo i promjene u stanovništvu, promjene imena i službenog jezika. U posljednjih 100 godina grad je bio u sastavu nekoliko država, uključujući Austro-ugarsku monarhiju, Kraljevinu Italiju, Slobodnu državu Rijeku, fašističku Italiju...

Nakon što je Tito 1943. proglasio Jugoslaviju i nakon pada nacizma 1945., grad je službeno ušao u sastav Hrvatske. Multietnički grad od 168.000 stanovnika sa živom umjetničkom scenom, svoje nade u revitalizaciju polaže u razvojne fondove EU-a, ali se istodobno bori i protiv puzajućeg nacionalizma diljem Hrvatske.

I dok arhitekti i dizajneri iscrtavaju planove za otvaranje muzeja, umjetničkih galerija, glazbenih dvorana i kazališta po starim riječkim tvornicama, skladišnim zgradama i lučkim postrojenjima, uzlet tvrdokornih nacionalista izaziva strahove da bi Hrvatska mogla slijediti sve autokratskije stilove vladanja u Mađarskoj i Poljskoj. Nacionalisti poput Hasanbegovića pridonose takvom pritisku.

Brod "Galeb" | Author: Goran Kovačić/ PIXSELL Goran Kovačić/ PIXSELL

Usto, u veljači su ekstremno desne skupine mahale neonacističkim zastavama tijekom marševa u znak podrške nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. "Naša namjera nije osnovati muzej obožavanja", kazao je Barbari Surk za New York Times gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Iako je Tito "počinio neke greške", dodao je, on je "važna povijesna ličnost, duboko povezana s našim gradom."

Mnogi Hrvati kažu da su već umorni od prepirki oko povijesti. Mario Kružić (32), direktor lučke uprave u Crikvenici, govorio je u ime mnogih koji su premladi da bi na Titovo naslijeđe gledali bilo s nostalgijom ili s gnjevom. "Ja imam svoj život i svoju karijeru", kazao je. "Htio bih da političari tragaju za rješenjima današnjih problema i ostave povijest povjesničarima."

Više fotografija pogledajte u galeriji uz članak.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.