Kultura
6492 prikaza

Slava i moć YU arhitekture - omražena samo kod nas

Nastavak sa stranice: 1

Neki od tih antifašističkih spomenika su devastirani u devedesetima, kao i mnogi od nekad značajnih hotelskih kompleksa, poput Haludova u Malinskoj na Krku. Kako tumači današnje devastirano stanje tih građevina?

"Društvo koje je gradilo spomenike NOB-u ili velike i napredne turističke komplekse više ne postoji. To je baština bez baštinika, neželjena arhitektura, osobito ako govorimo o spomenicima i temi obilježavanja antifašističke borbe. Nažalost, izgleda da danas ona više znači kulturnoj eliti New Yorka nego našim malim provincijalnim zemljama. Globalni centar prepoznao je da je nekadašnja Jugoslavija također bila autentični kulturni centar a ne periferija. Istaknimo još jednom da pod pojmom 'Jugoslavija' mislimo na višestrukost kultura, da su i hrvatska, i slovenska, i makedonska kultura, svaka za sebe, bile zasebni centri poduprti zajedničkom državom. Danas, kad Jugoslavija više ne postoji, New Yorku i 'zapadu' je lakše priznati značaj i važnost koja joj je u kontekstu Hladnog rata i blokovske podjele bila uskraćivana. Ima nešto cinično u svemu tome", rekao je Mrduljaš.

Arhitekt Nikola Filipović Genij s Trnja Kultura 'Najviše sam volio dijeliti besplatne stanove radnicima!'

Kako je uopće došlo do izložbe "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980." u najznačajnijemu muzeju svijeta? Maroje Mrduljaš je ispričao da je Martino Stierli, kad je preuzeo poziciju glavnoga kuratora arhitekture u MoMA-i, poželio početi svoje aktivnosti kroz temu manje poznatu široj javnosti.

"Stierli je shvatio da se globalni trend afirmacije takozvanog brutalizma, formalno ekspresivne arhitekture nastale nakon Drugog svjetskog rata, može dobro povezati upravo s jedinstvenom ulogom arhitekture u Jugoslaviji, koja je prkosila blokovskim podjelama i na neki način provodila svoj vlastiti projekt 'alternativne globalizacije' kroz Pokret nesvrstanih. Jugoslavija je također bila multietnička zajednica, te je gradila i svoj autentični projekt samoupravnog socijalizma, što se sve reflektiralo na arhitekturu. Stierliju je brzo postalo jasno da raspolaže vrlo zahvalnom temom, koja će redefinirati kanone povijesti moderne arhitekture, te je angažirao Kulića kao kokuratora, a nas desetak eksperata iz regije kao kuratorske savjetnike. Treba istaknuti Stierlijevu veliku hrabrost da za svoju prvu izložbu postavi jednu izazovnu i politički kontroverznu temu koja u 'Meki kapitalizma' afirmira dosege jedne socijalističke zemlje", naglasio je Mrduljaš, otkrivši da je proces uvrštenja izložbe u program MoMA-e trajao jako dugo i da je Stierli uložio puno vještine i odlučnosti da se ta tema prihvati.

Stadion Poljud | Author: Ballota/ CC BY 3.0 Ballota/ CC BY 3.0

Glavni kustos izložbe, Martino Stierli, je u fazi pripremanja projekta izjavio za Asocijaciju arhitekata u Bosni i Hercegovini da je jedna od ključnih teza izložbe da jugoslavenska poslijeratna arhitektura nije bila periferna već u samoj srži moderne arhitekture svijeta. Po njemu je moderna arhitektura u socijalističkoj Jugoslaviji bila upotrijebljena kao primarni alat za modernizaciju i urbanizaciju pretežno predindustrijskog društva te je služila kao simbol i agent progresa i "modernizacije".

"Štoviše, zbog specifične organizacije rada u arhitektonskoj profesiji u okviru 'samoupravljanja', sistem je proizvodio izvjestan 'višak' s velikim brojem strukturno inovativnih ili čak vizionarskih projekata, bez obzira na to jesu li bili izvedeni ili ne", izjavio je tom prigodom Stierli.

Prema mišljenju koautora izložbe Vladimira Kulića, objavljenog također na stranicama Asocijacije arhitekata BiH, izložba nakratko želi rekreirati vrijeme u kojem je "svrha postojanja arhitekture bila usmjerena prema dobrobiti zajednice, što je u suprotnosti s današnjom gotovo apsolutnom dominacijom privatnog interesa, kome je podređena čak i država".

Šareni neboder u Zagrebu arhitekta Ive Vitića Arhitektura Kultura Najljepša zgrada u Zagrebu obnavlja se već desetljeće i pol

S obzirom na to da je naziv izložbe "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980.", zanimalo nas je je li razlaz sa Sovjetskim Savezom bitno utjecao na arhitekturu u Jugoslaviji?

"Većina pionira prijeratnog modernizma bila je lijevo orijentirana i novi društveni poredak dobro je pogodovao njihovim idealima. Realno, do pravog prekida u arhitekturi nije došlo, i 1948. godina ustvari nije toliko relevantna u užem arhitektonskom smislu jer soc-realizam u Jugoslaviji nije nikad zaživio. Postojale su kratkotrajne debate o novom prikladnom stilu za novo društvo, ali od 1948. bilo kakva veza sa staljinističkim koncepcijama jednostavno postaje nemoguća", kazao je Mrduljaš, naglasivši da je u Jugoslaviji arhitektura uživala razmjerno visoku slobodu i od diktata tržišta i od normi birokratiziranog državnog aparata, što je pogodovalo procvatu arhitektonske kulture.

"Odcjepljenje od istočnog bloka sigurno je formiralo kontekst koji je u arhitektonskoj kulturi pogodovao kreativnosti, pa i eksperimentima. Radni uvjeti za arhitekte bili su povoljni, a struka je uživala visoki društveni ugled, koji je danas teško zamisliv", istaknuo je.

"Kameni cvijet" u Jasenovcu, Bogdan Bogdanović | Author: Museum of Modern Art - New York Museum of Modern Art - New York

Premda je svaki od predstavljenih arhitekata priča za sebe, zapitali smo Mrduljaša možemo li govoriti o nekoj "YU arhitekturi" koja je povezana, osim socijalističkim okruženjem i Titom, i nekim drugim zajedničkim značajkama?

"Jedna od ključnih teza naših ranijih istraživanja i ove izložbe jest da ne postoji jugoslavenska arhitektura nego arhitektura u Jugoslaviji. Nema unificiranja na razini federacije, upravno suprotno, potiču se kulturne raznolikosti. No zajedničke su društveno-političke okolnosti i uloga arhitekture, koja je svim građanima trebala osigurati kvalitetniji i bolji život u čemu je u dobroj mjeri i uspjela. Dakle, ne postoji 'jugoslavenska škola arhitekture' u estetskom smislu, ali postoji etika razvoja izgrađenog okoliša koja se nastavlja na ideale progresivno orijentiranog modernizma. Umjesto jugoslavenske arhitekture radije bih govorio o arhitekturi za samoupravni socijalizam, primjerice o novim tipovima zgrada kao što su domovi."

  • Stranica 2/2
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Perun 09:43 28.Listopad 2019.

    Jugoslavenska arhitektura je prekrasna!!!!!