Romanom "Mileva Einstein, teorija tuge" Slavenka Drakulić raskrinkava europski prosvjetiteljstki karakter
Slavenka Drakulić već je na samom početku romana "Mileva Einstein, teorija tuge" do kosti ogolila koliko je brak između briljantne matematičarke iz Vojvodine Mileve Marić i genijalnog fizičara Alberta Einsteina bio tipičan primjer svog patrijarhalnog doba.
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ovo je izuzetno zanimljvo kako je gospođa Drakulić napisala : I onda joj je pripala pravična nagrada od Einstan-ove Nobelove nagrade ( konstatacija iz bajki braće Grim ) . Koliko ja znam on joj je poklonio svoju Nobelovu nagradu, ništa ... prikaži još!a ona nije dobila pravično ( nego joj je čovjek dao jer mu je rodila i bila majka njihove troje djece iako su već bili razvedeni ). Isto tako očledno je nije volio i šta sada, šta je trebao napraviti ?
Prava je historijska neistina da Albert Einstein nije bio dobar matematičar, naprotiv. Činjenica je također da je Mileva bila vrsna matematičarka i nudila je Albertu mogućnost da provjeri njegove jednačine, i to je bilo to. Einsten nije mogao biti to ... prikaži još!to što jeste da nije bio prvenstveno vrhunski matematičar, a dobrano se služio, u fizici najelegantnijim Maxwellovim četirima jednačinama elektromagnetizma. Ove jednačine su bile ključne za daljnji rad.