Life
2016 prikaza

Devet urbanističkih katastrofa svjetskih metropola

Jakarta
DPA/PIXSELL
Niti jedan grad nije savršen, no neki su savršen primjer dizajnerskih promašaja

Gradovi se, kao i ljudi i tehnologija, konstantno mijenjaju. Ali ponekad se i njihovi sustavi ruše, što je najvidljivije u svakodnevnom prometu.

Kako bi saznali što kvalificira neki grad kao urbanističku katastrofu, ukazujemo na greške nekih od najvećih gradova na svijetu, te donosimo listu devet ogromnih zbrka.

Jakarta, Indonezija

Jakarta | Author: Flickr Flickr

Loša prometna infrastruktura posebno je opterećena sa sve većim brojem automobila na cesti. Budući da sve više ljudi putuje iz predgrađa na posao u centar grada, stanovnici Jakarte provedu u prosjeku 400 sata godišnje u prometu, s tim da jedan put do posla traje oko dva sata. Ako mislite da to zvuči kao očajno trošenje vremena, u pravu ste. Najveći problem je u tome što svake godine lokalne vlasti sklapaju nove ugovore za održavanje i razvoj prometnica, pa je gotovo nemoguće raditi na dugoročnim projektima.

Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati

Dubai | Author: A3216/DPA/PIXSELL A3216/DPA/PIXSELL

Dubai je ovih dana sinonim za pretjeranost, na sve zamislive načine. Ima najviše zgrade na svijetu, cijelu flotu super policijskih automobila i jednu od najbrže rastućih ekonomija svijeta. Istodobno, Dubai predstavlja noćnu moru nebodera i stambenih nekretnina kojima nedostaje ikakav osjećaj povezanosti i smisla. Gotovo je nemoguće igdje prošetati, budući da su svugdje masivne ceste koje vode od jednog divovskog kompleksa do drugog. Uz to, nedostaju javna mjesta za šire pučanstvo, kao što su parkovi i trgovi, pa se osjeća nedostatak zajedništva.

Atlanta, SAD

Atlanta | Author: Flickr Flickr

Iako su prometni problemi Jakarte na svjetskoj razini, u Atlanti stanje nije puno bolje. Grad je poznat po prometnim gužvama, koje su velikim dijelom uzrokovane urbanom raštrkanosti koja se dogodila rastom grada 1980-ih i 1990-ih godina. A problemu nimalo ne pomaže činjenica da je usred centra smješten izlaz na autocestu. Gužve bi se mogle smanjiti kad bi postojao učinkoviti masovni javni prijevoz, ali gradska podzemna željeznica hitno treba proširenje do kojeg ne dolaze jer uvijek postoje nečiji važniji interesi koje treba prije zadovoljiti.

Naypyidaw, Mjanmar

Naypyidaw | Author: Flickr Flickr

Yagon je bio glavni grad ove države, poznate i kao Burma, sve do 2005. godine, kad je vlada odlučila da se glavni grad premjesti na novu lokaciju, gdje je iskrčena džungla. I tako je nastao Naypyidaw, u koji su strani novinari smjeli ući tek 2007. godine. U međuvremenu se grad povećao nevjerojatnom brzinom: velik je kao šest New York Cityja, ima autoceste s 20 traka i Wi-Fi je dostupan po cijelom gradu. Sve se čini sjajnim dok ne shvatite da se grad nalazi ured ničega i da u njemu ne živi nitko osim državnih službenika. Navodno broji 900.000 stanovnika, ali puste ulice govore suprotno. Ako bi se u gradovima trebalo živjeti, Mjanmarov novi glavni grad je propustio tu poantu, piše Thrillist.

São Paulo, Brazil

Sao Paulo | Author: Flickr Flickr

Kao još jedna žrtva neplanske gradnje, i ovaj grad se tijekom 20. stoljeća razvio iz malog, koncentriranog urbanog okruženja u ogromnu metropolu koja se prostire na više od 1.500 km², s tim da su bogati u centru, a siromašni na perferiji. Kako bi riješio problem novih putnika, São Paulo je zamijenio jednu od svojih najživljih četvrti s Minhocãom, ogromnom, glasnom autocestom koja prolazi direktno kroz centar grada, bolno blizu stambenih četvrti. U prosjeku se petkom navečer putuje u kolonama dugim 180 km, dok se one, na loš dan, protežu i na 295 km. Kako bi pak riješili problem još većih prometnih gužvi, postala su popularna putovanja na posao s helikopterima, pa grad danas ima najveću flotu helikoptera po glavi stanovnika na svijetu. I da, stalno se čuju.

Boston, SAD

Boston | Author: Flickr Flickr

Poznat kao grad s najljepše uređenim stambenim četvrtima u SAD-u, također je i jedan od gradova u kojem se najteže snalaziti na prometnicama, prvenstveno zbog ulica koje djeluju kao veliki labirint. Iako starosjedioci tvrde da su ulice loše postavljene zato što su građene na poljima za ispašu za krave, istina je da graditelji jednostavno nisu radili prema planu gradnje. Uz to, lokacije ulica određivane su praktičnim razlozima i izbjegavanjem geografskih obilježja, koje su s vremenom, rastom grada, i tako nestale.

Brasília, Brazil

Brasilia | Author: Flickr Flickr

Dok se São Paulu zamjera nedostatak dizjana, glavnom gradu Brazila mnogi prigovaraju da je previše dizajniran. Zamisao renomiranih brazilskih arhitekata Oscara Niemeyera i Lúcie Coste iz 1950-ih godina bila je da grad bude dio cjelovitog plana, nalik ptici u letu i s modernom betonskom arhitekturom čiji je cilj bio da održi grad čvrstim tijekom nadolazećih stoljeća. Nažalost, grad je stekao reputaciju sterilnog i umjetnog grada kojeg je oživjelo samo živahno lokalno stanovništvo. To je doduše još jedan dio problema. Prvotno je naime zamišljeno da će u gradu živjeti 500.000 ljudi, ali tijekom godina doseljavanja grad se povećavao pa u njemu danas živi tri milijuna ljudi, uslijed čega je grad izgubio prvotni uređeni izgled.

Missoula, SAD

Missoula | Author: Flickr Flickr

Na prvi pogled, Missoula izgleda kao tipičan grad u Montani, ali zatim ćete primjetiti naselje 'kosih ulica' koje je prozvano tako zato što ne slijedi uzorak prema kojem su građene ostale ulice, nego one dijagnalno izlaze na Clark Fork rijeku. Ovaj dio grada potječe iz 1890-ih godina, kad se tek počeo graditi dio uz rijeku, a naknadno nije dopušteno da se ostatak gradnje nadoveže na prvotni uzorak. Kao da to nije dovoljno, Missoula ima mnoštvo nepotrebnih, kompliciranih raskrižja, od kojih je najgore ono s pet traka, nazvano 'kvarljivo križanje'.

Dhaka, Bangladeš

Dhaka | Author: Flickr Flickr

Posljednji na listi je još jedan primjer koji ukazuje na to da su glavni gradovi leglo urbanističkih katastrofa. Dhaka pati od urbanističkih disfunkcija na gotovo svim razinama. Prometna infrastruktura gotovo da ne postoji, i to do te mjere da se na svega 60 od 650 velikih raskrižja nalaze semafori, od kojih mnogi, većinu vremena, ne rade. Dodajte milijune rikša, automobila, motora, autobusa i bicikla na cestu svaki dan i čudno je što itko uopće ikad negdje stigne. Zahvaljujući očajnom prometu, većina od 15 milijuna stanovnika Dhake ne može putovati na posao ako živi izvan grada, pa mnogi od njih stanuju u užasnim uvjetima u slumovima unutar gradova, samo kako bi uopće uspjeli doći na posao. Zbog toga imaju očajne higijenske uvjete i probleme s vodom. A ako ijedan grad može pokazati kako izgleda totalno promašeno planiranje i dizajniranje, to je Dhaka.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.