Sanjao je san o tome kako su svi ljudi stvoreni jednakima i tako mogu živjeti...Martin Luther King Jr., najpoznatiji upravo po svom govoru "Ja imam san" i borbi za ljudska prava, posebno Afroamerikanaca, ubijen je na današnji dan u Memphisu 1968. godine hitcem iz pištolja dok je predvodio još jednu borbu za ljudska prava. U SAD-u se dan njegove smrti obilježava i službeno kao Dan Martina Luthera Kinga.
Govor "Sanjam" po kojem je postao poznat diljem svijeta i koji se i dana koristi kao parola u sličnim borbama za jednakost svi ljudi bez obzira na boju kože, spol, podrijetlo i sl. izrekao je u kolovozu 1963. godine. No ono što mnogi zaboravljaju dok slave njegov lik i djelo, je da je tada zapravo bio kontroverzan čovjek, i daleko od ikone koja danas ima nacionalni praznik i impozantni spomenik u Washingtonu.
"Zamrznut je u vremenu - ne kao čovjek kakav je bio 1968., nego kao onaj koji je u kolovozu 1963. godine u Washingtonu održao govor 'Sanjam'", rekao je David Farber, profesor povijesti na Sveučilištu u Kansasu.
Počeci borbe vezani uz Rosu Parks
King je rođen 15. siječnja 1929. u Atlanti, majka mu je bila učiteljica, a otac propovjednik pa je i odgajan u crkvenom duhu. Postao je baptistički svećenik u Montgomeryju, u državi Alabami, a 1953. godine oženio se dugogodišnjom djevojkom također aktivisticom za ljudska prava Corettom Scott Williams s kojom je imao četvero djece, koji su svi nastavili aktivistički rad svojih slavnih roditelja.
U borbu za građanska prava krenuo je 1955. nakon što je aktivistica Rosa Parks u Montgomeryju sjela u prednji dio autobusa rezerviran za bijelce i odbila ga napustiti. Njezin čin bio je suprotan svim dotadašnjim pravilima o segregaciji crnaca i bijelaca. Rosa Parks je uhićena, a King je bio vođa niza prosvjeda koji su uslijedili. Godinu dana nakon toga američki je Vrhovni sud donio je presudu kako je u gradskom prijevozu razdvajanje po boji kože protuustavno.
Polarizirajuća ličnost i radikal
Farber tako napominje kako je King zapravo tih 60-ih godina prošlog stoljeća bio polarizirajuća ličnost i radikal. "Postao je doista radikalan lik u Sjedinjenim Državama - otvoreni kritičar američke vanjske politike, tražeći pravdu ne samo za Afroamerikance nego za sve siromašne Amerikance", naglašava. Prijelomni trenutak dogodio se u travnju 1967. godine kada je u New Yorku održao govor protiv rata u Vijetnamu, gdje je te godine poginulo više od 11.000 američkih vojnika.
"Kada je istupio protiv Vijetnamskog rata King je razljutio cijeli pokret za građanska prava i vladu te velik dio političkog establišmenta", smatra Henry Louis Taylor Jr., direktor Centra za urbane studije pri Sveučilištu Buffalo. David Garrow, autor knjige "Noseći križ: Martin Luther King Jr.", rekao je da se protivljenje ratu tada smatralo "rubnim" te da ono "nije bilo popularno kao, recimo, 1972.godine".
Borac za ljudska prava
U vrijeme kada ga je ubio rasist James Earl Ray, King je već godinama živio pod kontinuiranim nadzorom FBI-ja koji ga je smatrao "najopasnijim" čovjekom u Americi. Njegovo nepokolebljivo zauzimanje za nenasilje kao sredstvo koje bi trebalo donijeti niz promjena naišlo je na otpor mlađe i nestrpljive militantne generacije crnačke mladeži.
"Posljednjih 12 mjeseci svojeg života King je bio iscrpljen, pesimističan u pogledu budućnosti, deprimiran. I često je govorio: 'San koji sam imao u Washingtonu 1963. pretvorio se u noćnu moru", rekao je Garrow.
Pedeset godina nakon njegove smrti, vizija rasne jednakosti koju je King izgovorio na stepenicama Lincolnova memorijalnog centra u Washingtonu i dalje se čini nedostižnom. Jason Sokol, profesor povijesti na Sveučilištu New Hampshire, rekao je kako je s godinama došlo i do određenih pomaka kada je riječ o pravima Afroamerikanaca, kulminacija čega je bila pobjeda Baracka Obame, koji je 2008. godine postao prvi Afroamerikanac koji je postao predsjednikom SAD-a.
No rasne nejednakosti i dalje postoje, "posebno kada pogledate siromaštvo među crncima, stopu crnaca u zatvorima i pitanje policijskog nasilja", rekao je Sokol, koji je napisao knjigu o Kingu "The Heavens Might Crack: The Death and Legacy of Martin Luther King Jr."
Taylor, profesor na Sveučilištu u Buffalu, naglašava da su Kingove ambicije do vremena kada je ubijen "prerasle građanska prava i proširile se na ljudska prava."
"King je sanjao o drugom mogućem svijetu utemeljenom na ekonomskoj, društvenoj, političkoj i rasnoj pravdi - stvarima povezanima s dobrim obrazovanjem, pristojnim i pristupačnim stanovanjem, dobrim radnim mjestima s plaćama od kojih se može živjeti, kvalitetnom i pristupačnom zdravstvenom skrbi", rekao je. "Kada dobro pogledamo, shvatimo da nismo zapravo puno napredovali zadnjih 50 godina u ostvarenju toga sna", rekao je.
"Premda su se doista promijenila rasna stajališta pojedinaca, rasizam koji je ukorijenjen u institucijama i strukturama u SAD-u uopće se nije bitno promijenio", naglašava.
Nepoznato o Kingu
King je zapravo rođen kao Michael King Jr., a njegov otac, inspiriran protestantskim reformatorom Martinom Lutherom, ime svoga sina promijenio je u Martin. Kao jako talentirano dijete preskočio je nekoliko razreda i fakultet upisao tri godine prije svojih vršnjaka. Pohađao je Morehouse College, poput svojih roditelja, iako nije htio krenuti stopama svog oca i starijih predaka, ipak je postao baptistički svećenik.
U zatvoru je bio 30-ak puta. Uglavnom zbog kršenja javnog reda i mira, tj. građanskog neposluha no i zbog nekih drugih optužbi, između ostalog i zbog prekoračenja brzine jer je vozio 30 kilometara na sat u mjestu gdje je bilo dozvoljeno voziti 25. Bio je strastveni pušač koji je to isto tako strastveno i skrivao, pa čak i od svoje djece. Nije ni dopuštao da ga slikaju s cigaretom u ruci. Na dan kada je ubijen bio je na balkonu jer je išao zapaliti cigaretu. Nakon što je upucan, njegov suradnik, prije nego su ga odveli u ambulantu izvadio je kutiju cigareta iz njegovog džepa kako se ne bi saznalo da je na balkonu bio zbog cigarete.
Po tajnim FBI dokumentima vezanim uz istragu ubojstva JFK, koji spominju i Kinga, navode kako je imao ljubavnicu a i dijete s njom, te da bio član Komunističke partije. Većina tih navoda dolazi iz privatnih razgovora, a ove informacije dolaze od "vrlo odgovornog pojedinca iz Los Angelesa". Niz optužbi koje se mogu iščitati iz tih dokumenata prikazuju Kinga kao čovjeka koji je uživao u orgijama, imao najmanje četiri ljubavnice, između ostalog i pjevačicu Joan Baez, te bio blisko povezan s komunističkom ideologijom i Komunističkom partijom.
Ti dokumenti prikazuju današnju ikonu i dobitnika Nobelove nagrade u jako negativnom svijetlu i zasigurno bi mu stvarali niz problema da su bili objavljeni 1968. godine. Posljednje dvije stranice dokumenta prepune su navoda, riječi raznih ljudi koji su bili na nekim skupovima i konferencijama kao i King, koji su tvrdili kako su takvi skupovi "paravan za orgije, pijančevanja i homoseksualnost". Navodno je King sudjelovao u dvodnevnim orgijama u Washingtonu u siječnju 1964. godine.
Kingova ostavština
Njegova ostavština je golema. Prilikom preuzimanja Nobelove nagrade za mir 1964. godine rekao je kako pokret za slobodu širi najveće oslobođenje u ljudskoj povijesti. "Govorio je o cijelom svijetu, a ne samo crncima", rekao je Taylor Branch, izvršni producent novog dokumentarca "King in the Wilderness" i autor knjige "America in the King Years", trilogije o Kingovu životu i eri borbe za građanska prava.
"Na puno načina to je uspjelo i više nego li je mogao zamisliti. Mislim da u vrijeme kada se o homoseksualnosti nije govorilo i kada je bila čak kazneno djelo ne bi mogao zamisliti da ćemo imati istospolne brakove", rekao je. "Ili crnog predsjednika. Ili prava koja su stekle žene."
Kingova ostavština može se prepoznati i u kampanji protiv policijskog nasilja Black Lives Matter te u drugim pokretima za društvenu pravdu, rekao je Taylor. "Nedavno ste ga vidjeli u pokretu 'March for Our Lives' u kojem su milijuni djece iz cijele zemlje izišli na ulice", rekao je.
"Jako sam optimističan da svjedočimo novoj generaciji ljudi u ovoj zemlji koja oživljava Kingov san", rekao je.
Među tom djecom bila je Kingova devetogodišnja unuka Yolanda Renee, koja je okupljeno mnoštvo podsjetila na njegove slavne riječi. "Sanjam da je sad stvarno dosta", kazala je. "I da bi ovo trebao biti svijet bez oružja, točka."
