Za 50 godina broj katolika i Hrvata smanjit će se za više od trećine, očekuje nas demografski slom i potpuno razoreni svi sustavi u zemlji, a stihijska imigracija, uz zatvaranje granica, demografski ranjivoj Hrvatskoj izazvat će ugrozu.
Projekcije su to vodećih hrvatskih demografa koji su zabrinuti zbog izbjegličkog vala koji je izazvao kaos u Europi.
Dok ugledna akademkinja Alica Wertheimer Baletić ističe da se treba bojati činjenice da Hrvatska kao mala zemlja i mlada članica EU postane “hot spot” za izbjeglice koje ne žele primiti zapadnoeuropske zemlje, Stjepan Šterc s PMF-a ističe da se Hrvatska najviše treba bojati upravo zbog svog geopolitičkog položaja u EU, jer će zatvaranje susjednih zemalja u ovako gospodarski, politički i društveno sređenoj Hrvatskoj izazvati veliku ugrozu.
"Sumorne slike s granica hrvatskoj susjednih zemalja pokazuju nam kako se svi trebamo bojati brojnosti i načina postupanja obiju strana, koja nisu primjerena vremenu u kojem živimo i principima društva kojima težimo. Progonstvo je jedna od najvećih ljudskih tragedija, a dominantno su to prognanici s elementima planskog usmjeravanja stanovništva i žrtve su prema oba kriterija. Hrvatska se treba bojati zida koji će se vjerojatno podići, jer će reakcija Europe i pojedinih članica, nezavisno o stupnju liberalnosti i demokratičnosti biti iste ili slične u uvjetima nespremnosti i neplaniranja", objašnjava Šterc i ističe kako Hrvatska ništa nije shvatila unatoč postavljenim sustavima njavanja ili razvijene borbe za ljudska prava.
Napominje da je u manje od mjesec dana u Hrvatsku ušlo više od 200.000 ljudi, a prognozira da će sljedećih dana ulazak biti još intenzivniji, a izlazak iz Hrvatske onemogućen.
"Svakome tko iole logički razmišlja, bilo je jasno kako će koridor kroz Hrvatsku stati upravo na Hrvatskoj. Pa samo je u Siriji iz svojih domova pomaknuto gotovo 11 milijuna ljudi! Hrvatska je upravo po demografskom pitanju najranjivija, kao populacijski mala zemlja koja izumire i u kojoj je već počela puzajuća supstitucija stanovništva", smatra Šterc.
Naglašava da je koncept prihvata prognanika kroz model formiranja potrebne radne snage moguće prihvatiti samo u uvjetima već jasno formiranih obrazovnih i prostornih potreba za radnom snagom koji Hrvatska nema niti je na vidiku.
"Hrvatskom se upravlja isključivo politokratski, bez elementarnih stručno-znanstvenih razvojnih projekcija i modela i s uvjerenjem kako nam političari sve znaju i mogu, bez imalo osjećaja odgovornosti prema ljudima koji o tome nešto znaju, o tome pišu i jasno upozoravaju javnost o mogućim posljedicama", ističe Šterc, dok Alica Wertheimer Baletić smatra da sadašnji migranti po svojoj ekonomskoj strukturi ne mogu biti zamjena za naše mlade ljude koji masovno odlaze u inozemstvo.
"Hrvatska već 25 godina bilježi smanjivanje ukupnog broja stanovnika i radnog kontigenta stanovništva iz kojeg se formira radna snaga, a 40 godina popisi stanovništva pokazuju da se stanovništvo od 0-15 godina smanjuje", objasnila je Wertheimer.
To su činjenice. Radi se o prostornom pomaku stanovništva u zapadnu Europu koji će dugo trajati i nesumnjivo značajno promijeniti demografsku sliku Europe.
Osim toga, u pitanju je golem prostor porijekla migracije, koji zahvaća sve više zemalja i koji ima tendenciju izrazitog prostornog širenja.
Radi se i o masovnoj migraciji ne samo mladih radno sposobnih ljudi nego i njihovih žena i djece, a porijeklo te migracije usmjerene u Europu ima dvije temeljne odrednice.
To su migracije zbog ratnih događanja u njihovim zemljama, i među njima je mnogo onih koji izjavljuju da migriraju zbog boljih uvjeta života - ističe Wertheimer.
Ističe kako treba respektirati razliku u ekonomskoj i obrazovnoj strukturi među našim ljudima koji se iseljavaju i onih koji dolaze. Sigurna je da je pitanje kršćanskih svjetonazora vrlo značajno za postojeće socijalne i kulturološke razlike između došljaka i autohtona stanovništva.
"One dolaze do izražaja u cijelom kompleksu koji obilježava način i običaje svakodnevnog života jednih i drugih. Tu bi politika integracije migranata u budućnosti bila vrlo važna", kaže Wertheimer, dok Šterc ističe da se demografski problemi rješavaju unutar nacionalnih okvira bez obzira na proklamirane slobode.
"Svi će nezavisno o liberalnoj i demokratskoj širini braniti svoj teritorij i svoje stanovništvo svim sredstvima. To gledamo i danas i nimalo nas Europljane ne brinu ljudske tragedije pred našim očima. I nismo, naravno, zbog toga sretni. Ništa manje drame ne bi bilo da se na našim europskim granicama pojavi nekoliko stotina tisuća kršćana druge etničke pripadnosti. Kako bi npr. reagirala Švedska da prema njoj krene milijun Rusa? Isto, jer je to najava osvajanja teritorija drugim načinom i ratovi su u tim varijantama neizbježni. Sve je ostalo nerealna priča o multikulturalizmu koji vrijedi samo s malim brojevima", smatra Šterc dodajući da je opravdan strah od izbjegličkog vala.
Ističe da je strah uvijek opravdan kada država nema logički posložen sustav upravljanja vlastitim teritorijem i njegovim bogatstvima u interesu stanovništva koje na njemu živi.
"Politokratski hrvatski model u kojem se vlade formiraju isključivo iz stranačkih poslušničkih kadrova više nas može zabrinuti nego prognanički valovi koji nailaze stihijski ili se usmjeravaju. Zato što nismo spremni na migracijske izazove niti smo toj problematici posvećivali bilo kakvu ozbiljnu pažnju, osim prigodničarske i retoričke kada nam je bila potrebna. Ma pogledajte tko sve sad u Hrvatskoj o tome govori, tko savjetuje, koja je to razina spoznaje i logike i kako se odluke donose ad hoc", upozorava Šterc, dodajući da je strah opravdan zbog mogućeg početka ozbiljnije supstitucije apsolutno malobrojne hrvatske populacije, koja i bez toga demografski nestaje pred našim očima.
I dok Werheimer ističe da je olakotna okolnost što sadašnji migranti ne žele ostati u Hrvatskoj i hitaju prema zapadnoeuropskim zemljama, Šterc nagovještava da će se za 50 godina broj katolika, ali i Hrvata smanjiti za više od trećine.
"To su naše i projekcije EU, i to će se dogoditi ako ćemo demografske procese mirno promatrati i ničim na njih ne pokušati utjecati. Tu sad dolazimo do pitanja identiteta i njegove civilizacijske vrijednosti i posebnosti u bogatstvu i raznolikosti koje čine samu osnovu multikulturalizma, ali u sklopu državnih granica kao brana teritorijalnih prisvajanja. Može ih biti i više ako ćemo slijediti irski i izraelski primjer postavljanja demografske problematike u temelj nacionalne razvojne strategije", ističe Šterc.
Demografske projekcije kretanja stanovništva do 2050. godine u Hrvatskoj nisu nimalo optimistične. Suglasni su s projekcijama koje kažu kako će u Hrvatskoj do 2050. godine biti oko 650.000 stanovnika manje što je 15 posto, dok će starijih od 60 godina biti 49,9 posto, a prosječna starost bit će 49,6 godina.
"Koga je to uznemirilo? Nikog. Uz sve bi još dodali kako u ove projekcije nisu uračunate negativne vanjske migracijske bilance posljednjih godina, pa je jasno kako će pokazatelji biti još negativniji ako ništa ne učinimo s demografskom revitalizacijom. Prema našim procjenama ukupna će depopulacija vjerojatno biti gotovo 20 posto, apsolutni gubitak između 800 i 900 tisuća stanovnika, starijih od 65 godina oko 1,5 milijuna, a mlađih od 18 godina oko pola milijuna. Uz takve depopulacijske trendove radno sposobnog stanovništva će biti samo 1,3 milijuna, a zaposlenog samo oko milijun. Nema tu sustava u zemlji koji neće biti razoren: od obrazovnoga, mirovinskoga, sustava radne snage, gospodarskog... To se zove demografski slom i malo koga u Hrvatskoj brine", upozorava Šterc.
Iako ističu kako niti jedna država neće dopustiti stvaranje hot spotova iz kojih će razvijene zemlje nabavljati najbolju radnu snagu, i Šterc i Wertheimer strahuju da će se oni početi stvarati u državama južne Europe.
"Da, postoji realna opasnost da Hrvatska bude hot spot za izbjeglice, jer je Hrvatska mala i slabije razvijena zemlja koja sa svojim postojećim resursima jednostavno neće biti u stanju skrbiti se za masovnu imigraciju. Napose imajući u vidu da tim nesretnim ljudima treba pružiti pristojne uvjete života i adekvatnu socijalnu skrb. A i sami imamo dosta nezaposlenih, siromašnih i onih koji jedva zadovoljavaju svoje egzistencijalne potrebe", ističe Wertheimer, dok Šterc ističe da ćemo i nadalje sa zebnjom u srcu gledati tragedije.
"Zbog lošega ili nikakvog planiranja i razumijevanja problematike, hot spotovi će se dogoditi. Dolasku prognanika zasad se ne nazire kraj i bez obzira na svu tragičnost situacije, poseban je problem njihova brojnost, usmjerenost i odlučnost. Slučajnost u migracijama su samo mali brojevi, a ovo slučajnošću ne možemo nazvati. I zato ćemo sa zebnjom u srcu gledati tragedije pred nama. I činit će nas nesretnima", zaključio je Šterc.
