Od sljedeće godine, iako se suci tome protive, imovinske kartice svih 1800 sudaca u zemlji bit će javno objavljene na internetskoj stranici Državnog sudbenog vijeća. "Navedene izmjene predlažu se radi jačanja transparentnosti i nepristranosti te sprečavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti", tvrde u Ministarstvu pravosuđa.
No to što će imovina sudaca, njihovih bračnih drugova ili partnera biti dostupne svima ništa neće značiti ako netko ne bude sustavno provjeravao i ispitivao eventualne nelogičnosti kod stjecanja imovine. Sutkinja Vesna Malenica, koju sumnjiče za malverzacije kod stečajnih postupaka, na Trgovačkom sudu radi od ožujka 1996. te joj je plaća 12.000 kuna. Češljajući njezinu imovinu, Samostalni sektor za financijske usluge, tzv. Porezni Uskok, utvrdio je nesrazmjer od čak 2,33 milijuna kuna.
Kad se jednom izaberu suci, ostaju doživotno na svojim pozicijama. Mogu raditi do 70. godine, a praktično ne odgovaraju nikome. Gotovo nema stegovnog postupka za one koji ne rade dobro. Jedino ako bi pali ispod 70 posto norme, a i onda se sankcioniraju ako se priča probije u javnost. Gotovo svi suci istog suda imaju iste plaće. Čak štoviše, kažu sami suci, najbolje su plaćeni oni koji obavljaju najmanje težak posao.
Nadalje, kako bi rad sudstva bio bolji, treba modernizirati cijeli sustav i izbaciti stvari koje ne bi trebale biti uredovni sudski postupci. "Sudstvo je jedan od dijelova državne vlasti koji vrlo dobro funkcionira. Mislim da je sudstvo stabilno, da se po brojnim pokazateljima nalazimo u sredini zemalja EU. Ono gdje zaostajemo je duljina trajanja postupaka i mislim da je to nešto na što se treba svaki sudac koncentrirati", rekao je Đuro Sessa nakon što je u srpnju postao predsjednik Vrhovnik suda.
No njegovo mišljenje ne dijele i građani. Istraživanje o procjeni korupcije u Hrvatskoj u 2016. pokazuje da građani lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljavaju kao najkorumpiranije. Nadalje, 62 posto građana misli da je pravosudni sustav loš, a 85 posto ih smatra da je loš zbog miješanja ili pritisaka Vlade i političara, pokazatelji su Eurobarometra za 2017.
Kad je procurila informacija da je Državno sudbeno vijeće ukinulo imunitet sutkinji Trgovačkog suda u Zagrebu koju istražitelji povezuju sa stečajnom mafijom, a dok njezino ime još nije bilo objavljeno u javnosti, većina ljudi iz pravosuđa znala je o kome je riječ. Sutkinja Vesna Malenica u negativnom kontekstu spominjala se godinama, no nitko nije reagirao.
U zadnje tri godine DSV je samo tri puta ukinuo imunitet kolegama kako bi se protiv njih mogla provesti istraga zbog mita i korupcije. Na 1793 suca, koliko ih je u Hrvatskoj po podacima udruge sudaca, to je zanemariv broj. No javnost, koja dobrim dijelom smatra kako je pravosuđe korumpirano, ogorčena je i pojedinim nepravomoćnim presudama. Primjerice, Tomo Horvatinčić, bogataš koji je gliserom usmrtio talijanski bračni par, oslobođen je zbog mogućnosti da je imao sinkopu.
Građane frustrira i dugotrajnost sudskih postupaka protiv bivših moćnika iz politike i gospodarstva u kojima pravomoćnih presuda nema na vidiku, a ako i netko bude kažnjen, riječ je o "guljenju krumpira". Obrazloženja iz pojedinih presuda u svakodnevnim desetljećima navode se kao primjeri bahatosti i bešćutnosti ili kao da izgledaju iz skečeva News Bara ili Montyja Pythona. Među njima je izjava Smiljka Sokola, bivšeg predsjednika Ustavnog suda, da novac nije imovina.
Tom izjavom je pokušao opravdati neprijavljenu ušteđevinu obitelji Franje Tuđmana. Tu je i slučaj u kojem je sin makarskog tajkuna usmrtio dvije djevojke na pješačkom prijelazu. Tad 17-godišnjak, koji je vozio bez dozvole i bio višestruko kažnjavan za prometne prekršaje, bio je osuđen na dvije i pol godine zatvora. Međutim, nekoliko mjeseci poslije kazna mu je smanjena za šest mjeseci uz obrazloženje da "dolazi iz društveno prihvatljive obitelji", što je uzeto u obzir kao olakotna okolnost.
No ono što je svima ostalo u pamćenju je "ličko rukovanje". Podsjećamo, lički poduzetnik bio je optužen da je nakon napada na tamnoputu mladu košarkašicu prstom prodro u njezin anus. No na prvom suđenju sudac Županijskog suda u Gospiću Branko Milanović napad je usporedio s rukovanjem. Poduzetnik je kasnije kažnjen, ali na drugom sudu.
Hrvatska ima 41 suca na sto tisuća stanovnika i samo Slovenija od članica EU ima više – 45. Primjerice, Irska ima 3,5, Danska 6, Francuska 10, a Njemačka 24 suca na 100.000 stanovnika, pokazuju lanjski podaci Europske komisije. U Hrvatskoj za prvostupanjsku presudu u parničnim i trgovačkim postupcima treba oko 380 dana, a u razvijenim zemljama Unije nekoliko desetaka dana.
"Ako se broj sudaca ne veže uz broj predmeta koji se nalaze na sudovima, nego se gleda prema broju stanovnika, onda je to, naravno, mnogo sudaca", kaže Damir Kontrec, predsjednik udruge sudaca, koja ima oko 1200 članova.
Ali samo šest zemalja Vijeća Europe prima više predmeta od Hrvatske – 4286 građanskih i trgovačkih predmeta na sto tisuća stanovnika, dok vodeće zemlje sa sjevera Europe to mjere u stotinama predmeta – Finska 190! Javnost često zaboravlja da je u zadnjih pet-šest godina broj neriješenih predmeta s 1,5 milijuna pao na 400.000, s tendencijom daljnjeg pada.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
80% sudaca su nesposobni ili spadaju u grupu korumpiranih, dok 20% su pošteni i ti se bore za komad kruha , potpuno isti je omjer i među odvjetnicima a posebna priča su općinski državni odvjetnici, argumentirano i dokazivo prednjaće Pula, ... prikaži još! Osijek pa Zagreb, za onu sutkinju iz Šibenika važi samo zatvor to je posebna grupa !