Iako je ministarstvo zdravstva u Kambodži zabranilo komercijalno surogatstvo 2016. godine, ova industrija u sjeni i dalje užurbano radi. Pokazuje to i primjer 33 zatvorenica, trudnica koje trebaju uskoro roditi ili su već rodile, a nalaze se u bolnici u predgrađu glavnog grada Phnom Penha. Uhićene surogat majke optužene su za trgovinu ljudima.
Sve te surogat majke zaposlila je kompanija koja se tim poslom bavi za kinesko tržište i kineske klijente.
"Neću dati svoje dijete. Odgajat ću ga sama. Voljela sam ga i prije nego sam ga vidjela", rekla je jedna od majki u toj bolnici.
Kina je zabilježila porast stope neplodnosti, a ukidanje politike jednog djeteta dovelo je do toga da sve više roditelja usluge surogat majki, koje su i dalje tabu tema, traži izvan granica zemlje.
Sada mnoge od tih žena čeka ista sudbina, odgajanje djece za koju im je plaćeno da ih nose. Mnoge od tih žena na taj su dogovor pristale zbog velikog siromaštva i života u dugovima. Ako dijete odluče dati, kao što je to bio i dogovor n apočetku, prijeti im kazna zatvora od 20 godina. No pravo pitanje koje se sada postavlja je kome zapravo to dijete pripada, ženi koja ga je nosila devet mjeseci ili kineskim roditeljima s kojima je to dijete genetski povezano, piše The Guardian.
"Jako mi je teško i bolno uopće o tome razmišljati. Žao mi je mog djeteta koje mora ostati sa mnom u ovo sobi", rekla je jedna žena.
Tužna priča ove žene i njezinog muža započela je njihovim dugom zbog organizacije vjenčanja, zatim je uslijedila njegova prometna nesreća zbog koje je žena morala napustiti svoj posao i brinuti se za muža. Nakon njegovog oporavka krenula je u potragu za poslom u nekoj od tvornica no nije ga uspjela naći. I tada joj je pristupila nepoznata žena i rekla kako bi mogla zaraditi 9.000 dolara ako bude surogat majka.
"Nisam znala da je to ilegalno, prije su nas smatrali žrtvama, a sada nas osuđuju", rekla je.
Različiti su podaci o broju takve djece rođenih zatvoreni u centru, neki će reći kako je riječ o devetero djece, od čega su dvoje blizanci. No Nhem Sok, direktor bolnice, reći će kako su surogat majke rodile sedmero djece u tom centru. Tri su žene pobacile, a jedno je dijete mrtvorođeno.
Uvjeti su loši reći će, govoreći o primjerima žena koje rađaju zavezane lisicama za uzglavlje kreveta, ili o onim ženama koje su rodile bez liječnika ili babica uz pomoć drugih žena oko njih.
Druga pak žena objašnjavajući svoje razloge za surogatstvo, kaže kako je prije radila u tvornici za jako malu plaću, 12 sata dnevno. Vidjevši kako su druge žene u njezinom selu nakon surogatstva mogle normalno živjeti, priuštiti si novi doma i sl., i ona je pristala. No sada će reći kako je tada bila naivna.
"Neću ovo dijete dati nikome, bez obzira koliko mi novca daju", poručuje.
Preplašena je jer nije sigurna koliko će moći hraniti dijete no vjeruje kako druga alternative osim zatvora, nema.
Osim tih problema, roditelji muku muče i sa onim problemom da li reći svojoj djeci istinu o njihovim korijenima. Mnogi će istinu prešutjeti iz straha da to ne bi dijete povrijedilo još i više. Sam Everingham iz agencije Families Through Surrogacy koja je podrška onima u ovom procesu, kaže kako je stanje posebno loše i kineskim roditeljima koji ne znaju hoće li ikada imati priliku upoznati svoju, biološku djecu.
"Optuživanje ovih žena za trgovanje ljudima je neobičan pristup, posebno jer je riječ, u velikom broju, o nepismenim ženama koje malo ili gotovo nikako ne razumiju nove zakone", naglašava.
Patricia Fronek sa australskog Sveučilišta Griffith, koja se specijalizirala za pitanje međunarodnog surogatstva, kaže kako se surogat majke, po zakonu i po rođenju djeteta, smatraju njihovim majkama i trebalo bi im biti dozvoljeno da dijete zadrže. No kako sama naglašava "nitko ne bi trebao biti prisiljen da odgaja dijete koje ne želi".
"Surogat majke ne bi trebale biti procesuirane budući da je najmanje vjerojatno da će one imati koristi od bilo kakvih transakcija", dodaje.
No razdoblje amnestije za one uključen u surogatstvo završilo je u siječnju, ističe Chou Bun Eng iz Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Kaže kako su one trebale biti upoznate sa činjenicom da je riječ o nezakonitom postupku s obzirom na količinu informacija u medijima.
"Pokušavamo voditi brigu o majkama jer želimo zaštiti žrtve u njima. Majke nisu žrtve", naglašava.
No žene čiji su životi prikazani u ovoj priči smatraju kako ljubav prema djetetu nije ograničena genetikom. Jedna od njih posvojila je sedmomjesečnu bebu nakon što su joj roditelji preminuli.
"Osjećam ljubav prema svakom djetetu kojeg primim u naručje. Nije toliko važno da to bude moje biološko dijete", naglašava.
