Psiholozi otkrivaju zašto su Hrvati sve nesretniji

Davor Miličić

akademik, kardiolog

Jedite srdelu i bit će vam bolje

Akademik Davor Miličić je problem hrvatskog nezadovoljstva locirao u mentalnom sklopu naroda, prije nego u vanjskim faktorima. Po njemu, Hrvati nisu nesretan narod jer u Hrvatskoj nema objektivnih razloga za nesreću. Nezadovoljstvo proizlazi iz subjektivnog osjećaja manjka koji nastaje zbog neprestanog uspoređivanja s drugim državama u kojima se život percipira mnogo boljim nego što on zaista jest.

"Hrvatska je država koja nije gusto naseljena, država koja ima čisti zrak i vodu. To je država u kojoj ljudi baš i ne skapavaju od gladi kao u mnogim drugim zemljama, pa čak i onima koje su puno bogatije od naše. U centrima gradova zapadne Europe možete vidjeti ljude koji žive na ulici, na komadu kartona, a toga ipak u našim gradovima nema. Život je drugdje katkad gori nego što naši ljudi zamišljaju", kaže nam Miličić.

Liječnik također smatra da se mentalitet hrvatskog naroda nije promijenio još od doba komunizma, što također pridonosi osjećaju nezadovoljstva. Tvrdi da su ljudi iz starog sustava naslijedili stav da se s malo rada može i treba živjeti dobro, a takvo mišljenje nije održivo.

Žarko Bašić/ PIXSELL

"Ne bih rekao da su Hrvati nesretni, nego da su razmaženi u velikoj mjeri. Ključna stvar koja se treba promijeniti je svijest o tome da se samo radom, radom i radom može postići napredak društva, obitelji i pojedinca", kaže Miličić.

Ne smatra da je zdravlje veliki problem hrvatskog društva te kaže kako su se navike stanovništva u posljednjih deset godina poboljšale. Iako je Hrvatska i dalje zemlja visokog kardiovaskularnog rizika, Miličić ističe da je stopa smrtnosti od ovih bolesti pala za deset posto u posljednjih deset godina, a to smatra velikim napretkom. Zdrava prehrana i odbacivanje štetnih navika, poput pušenja, također su ključevi sreće.

"Zdravo se hraniti ne znači jesti skupo, nego znači jesti hranu koja je nisko kalorična te bogata vitaminima i mineralima. Najzdravija hrana koju možete zamisliti je naša jadranska srdela, koja nije skupa", savjetuje Miličić.

Mirela Španjol Marković

konzultantica

Prihvatite ono što ne možete mijenjati

Kako kaže Carmen Sylva, sreća je jedina stvar koju možemo podariti drugima, a da je sami ne posjedujemo. No postoji velika razlika između radosti, sreće i zadovoljstva. O razlici između ovih pojmova pisao je prof. Phillip Mayring s Univerziteta u Klagenfurtu, koji kaže da su, za razliku od zadovoljstva, radost i sreća kratkotrajna, intenzivna stanja dobrog raspoloženja izazvana nekim događajem ili situacijom, ovim riječima svoje viđenje iznosi konzultantica i business coach Mirela Španjol Marković. Zadovoljstvo je najstabilniji i najdugotrajniji osjećaj ugode. Ono proizlazi iz dubokih životnih uvjerenja i pozitivnog stava prema životu općenito, ističe Španjol Marković.

"U poslovnom svijetu najčešći uzrok nezadovoljstva je osjećaj besmisla. Čovjek na poslu želi vidjeti svoj doprinos, ostvariti svoju svrhu, misiju. Ako se njegov vrijednosni sustav poklapa s vrijednostima organizacije u kojoj radi, bit će zadovoljan i motiviran. Priznanje, poticajna radna atmosfera, mogućnost utjecanja na odluke, adekvatna primanja, mogućnosti učenja i osjećaj pravednosti i korisnosti ključni su za osjećaj zadovoljstva i sreće. Bitno na osjećaj zadovoljstva utječe osjećaj društvene pravde i zaštićenosti te povjerenje u sustav. Nažalost, neprekidna politička, socijalna i financijska neizvjesnost, gubitak kriterija u vrijednosnom sustavu, nesankcioniranje kriminala ili etička upitnost pravosudnih odluka, razočaranje razvojem društva znatno su u zadnjih 15-ak godina rezultirali ogorčenjem nacije u globalu", tumači Mirela Španjol Marković dodajući kako se u poslovnom coachingu sve češće susreće sa zaposlenicima koji sve teže vide svoju svrhu i poduzetnicima koji su na vjetrometini zakonskog kaosa.

Tomislav Miletić/PIXSELL

Poslovna konzultantica ističe i da su socijalna nesigurnost, nezaštićenost ranjivih skupina, iseljavanje sposobnih i mladih ljudi te opće beznađe da se uz ovakve društvene kriterije može nešto promijeniti, rezultirali općim nezadovoljstvom i procjenom da živimo u nepravednom i neizvjesnom društvu. No Mirela Španjol Marković ističe i bitnu činjenicu da imamo mogućnost izbora. Dva su puta kako postići trajno zadovoljstvo - smanjiti očekivanja (defenzivni put) ili raditi aktivno na tome da ih ispunimo (ofenzivni put).

"Klijenti često na coachingu 'postizanje unutarnjeg mira' definiraju kao krajnji cilj. Onaj tko nije u stanju neke stvari ostaviti u suboptimalnom stanju i stalno mora kontrolirati stvari (češće žene), taj će biti trajno nezadovoljan u životu. Moramo se naučiti koristiti i defenzivni put - pustiti, otpustiti, odoljeti izazovima 'činjenja'. Nikad nemamo kontrolu nad svime. Što prije odustanemo od kontrole i prepustimo se tijeku događaja, svjesni da samo donekle možemo kontrolirati stvari, bliže smo zadovoljstvu. Stoga, ne sudite ni sebi ni drugima. Ne uspoređujete se s drugima jer nemate iste ciljeve niti vrijednosti kao drugi. Živite u sadašnjem trenutku, meditirajte, ne mučite se budućnošću. Ona je ionako neizvjesna. Prihvatite okolnosti koje ne možete promijeniti, prošlost, društvo i ljude te radite na onome na što možete utjecati. A to ste samo vi. I ne zaboravite da uvijek imate mogućnost izbora", poručuje Mirela Španjol Marković.

Miroslav Vrankić

informatičar i inovator

Trebali bismo više pomagati drugima

Mene osobno najviše usrećuje i ispunjava pomaganje drugima. Iznimno sam sretan jer sam našao područje svojega rada koje je tehnički zanimljivo i izazovno, a s druge strane me usrećuje kao osobu. Dugo sam tražio taj spoj i našao ga u asistivnoj tehnologiji koja neopisivo mijenja živote osoba s invaliditetom, ovako govori prof. dr. Miroslav Vrankić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, tvorac brojnih projekata, a među ostalim i projekta Servus.

Riječ je o inovaciji i posebnom softveru koji omogućuje osobama s invaliditetom da svojom kućom upravljaju govorom. Kad tumači zašto se mnogo ljudi osjeća tako nesretnima i nezadovoljnima, prof. dr. Vrankić kaže da je to sigurno dobrim dijelom tako jer se ljudi zatvore u sebe te gledaju samo svoju situaciju i najuži krug ljudi. Otvaranje drugima, ističe ovaj veliki inovator, širi kontekst i pomaže ljudima da budu sretniji. Davanje čini sretnijim, a poznato je da dobra djela umnažaju dobro.

"Kad dođete u doticaj s osobama s teškoćama i kad vidite koliko nezamislivo teških životnih priča ima, to vam širi perspektivu i pokazuje da vaši problemi, kojima ste davali toliki značaj, zapravo nisu najveći, da ima i puno većih. Često nam baš ta perspektiva nedostaje", govori prof. dr. Vrankić dodajući kako gledajući živote takvih ljudi zapravo više počnemo cijeniti vlastite živote te shvatimo da često zaboravimo biti zahvalni za ono što imamo i što uzimamo zdravo za gotovo.

Nel Pavletić/PIXSELL

Kao još jedan put ka sreći, prof. dr. Vrankić ističe kreativnost, inovativnost i stvaranje. Ljudi su u osnovi, kaže, stvaratelji, pa kad netko stvori nešto svojim umom i rukama, to će ga sigurno ispuniti i usrećiti. Osobe s teškim invaliditeom koje se ne mogu kretati i govoriti uz asistivnu tehnologiju dobiju neopisivo puno.

"Djetetu koje dobije komunikator odjednom se otvara posve novi svijet, ono samo pogledom i micanjem očima može na internet, može pisati tekstove, komunicirati s ukućanima... Kaže jedan moj kolega s kojim surađujem da ako svakoga dana ne rasplače od sreće barem jednu obitelj, onda nije napravio ništa. Često sam imao prilike vidjeti snažne, silne emocije u obiteljima kad stigne komunikator, to je za njih čudo, do te mjere im život ide nabolje. Svjedočite tad nevjerojatnim situacijama i osjećajima", pojašnjava prof. dr. Vrankić te dodaje kako je jako važno kovati planove za ono što nas ispunjava, ali pritom ostati u okvirima realnog. Uz mnogo rada i upornosti, naravno.

"Pretjerano korištenje tehnologije i život u virtualnom svijetu mogu biti kontraproduktivni te nas učiniti zatrovanima i bolesnima. Danas puno toga postoji i razvija se, ali treba biti pravilno iskorišteno. Tehnika ne smije postojati zbog same sebe, nego mora biti na korist čovjeku."

Nastavak na sljedećoj stranici...