Psiholozi otkrivaju zašto su Hrvati sve nesretniji

Davor Moravek

psihijatar

Nedostaju nam geni za sreću

Ljudi slavenskog tipa koji žive na prostoru Balkana već stoljećima imaju doživljaj melankolije, možda izraženiji nego u drugim sredinama. Ali to nije ništa novo, to je stvar koja je poznata bez obzira na trenutačno okruženje, krize i ostale probleme, rekao je Davor Moravek, psihijatar specijaliziran za liječenje ovisnosti. Moravek objašnjava da je jedan dio sreće upisan u genima. Neki narodi imaju varijante gena koji reguliraju "hormone sreće" serotonin i dopamin, konkretno varijante serotoninskih receptora, zbog čega su po prirodi sretniji.

Hrvati, nažalost, ne spadaju u takve narode, tako da su genetski predodređeni da budu možda malo manje sretni u usporedbi s narodima koji imaju takve gene. Osim toga, neki narodi mogu imati genetski kod zbog kojeg mogu podnijeti veće količine alkohola nego neki drugi narodi, a Hrvati spadaju u tu kategoriju. Zbog toga populacija može biti sklonija nekom obliku štetnog ponašanja, što uz ostale faktore pridonosi većem osjećaju nezadovoljstva i razvoju depresije.

Moravek navodi i utjecaj judeo-kršćanskog kulturnog kruga gdje se potiče osjećaj krivnje zbog kojeg ljudi mogu imati problema s doživljajem sreće, a sličan problem stvara i hrvatski, to jest mediteranski mentalitet.

"U ovom području Europe ljudi su mnogo više izloženi društvenom stresu. Njihov mentalitet ih navodi da svako svakom gleda u tanjur te da misle kako je susjedu uvijek bolje nego nama", kaže Moravek.

Davor Puklavec/PIXSELL

Smatra da je Hrvatima, kao i nekim susjednim narodima, vjerojatno teže pala tranzicija iz velikih obiteljskih zajednica u individualističku kulturu, za razliku od naroda sjeverne Europe. Mnogi mladi ljudi odlaze sa sela u velike gradove, gdje se na kraju ne osjećaju prihvaćeno i sretno. S druge strane, ruralni dijelovi zemlje ostaju zapušteni i bez perspektive, dok su njihovi stanovnici i sami zatvoreni prema pridošlicama. U ovakvim uvjetima javlja se trend povratka na stare vrijednosti te se sukobljava sa željom za modernizacijom.

"Ovakav doživljaj sreće šire je regionalno uvjetovan i nije direktno povezan ni s kakvom recentnom političko-ekonomskom situacijom. Mislim da se načelni problem javlja zbog toga jer društvo nije uravnoteženo", kaže Moravek.

Izlaz is stanja trajnog nezadovoljstva vidi u jednoj novoj viziji društva. Smatra da bi Hrvatska trebala privući nove ljude i stvarati povoljnije uvjete za ostanak u ruralnim sredinama. Hrvati trebaju prestati kukati i žaliti se na vlast, a više poraditi na svojemu mentalitetu i otvorenosti prema drugima.

"Ljudi na ovim područjima nikad nisu voljeli takozvanu multikulturalnost. No činjenica je da su razvijenija društva u kojima je društvena vizija poticala mješavinu kulture i genetike jako lijepo integrirala nove doseljenike i tako napredovala. Miješanjem genetskog pola dolazi do manjih varijacija u doživljaju sreće", kaže Moravek.

Predrag Bejaković

ekonomist

Prezaduženost je opaka stvar...

Iako novac nije jamstvo sreće, njegovo dugotrajno nepostojanje te mala vjerojatnost za poboljšanje materijalnog položaja pojedinca i njegove obitelji, kao i dugotrajna osobna prezaduženost, gotovo su sigurna ulaznica u nezadovoljstvo i nesreću, jasno govori dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

"Zaposlenost se može smatrati ljepilom koje drži naše društvo na okupu. Nezaposlene osobe i njihove obitelji, kao i niskokvalificirane osobe, izložene su najvećem riziku od niskog prihoda i siromaštva te slijedom toga i nezadovoljstva. Obrazovanjem se poboljšava zapošljivost i konkurentnost pojedinca na tržištu rada. Poboljšanje zapošljivosti i konkurentnosti osnažuje stvaranje svijesti da su građani kroz osposobljavanje, usavršavanje i obrazovanje gospodari svoje sudbine te da mogu utjecati na poboljšanje svojeg položaja. Španjolski pisac Carlos Ruiz Zafon u 'Sjeni vjetra' kaže: 'Sudbina je obično iza ugla, ali ne prakticira kućne posjete. Morate je zgrabiti'", tumači dr. Bejaković.

Sanjin Strukić/PIXSELL

Također, financijski stručnjak smatra kako je presudno shvatiti da nitko drugi neće pokriti naše dugove i da je to naša osobna obveza. Drugim riječima, za bolje funkcioniranje i veće zadovoljstvo u životu iznimno je važno naučiti se ponašati u okviru mogućeg, jer najčešće nema nikoga i ničega tko će pokriti naša nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke.

"Često se zbog nedostatka financijskih sredstava prekida ili skraćuje obrazovanje djece, pa se time lako narušavaju njihove buduće mogućnosti za zapošljavanje i zaradu", analizira dr. Bejaković.

"Siromaštvo je veliki osobni problem, ali osobna prezaduženost je možda čak i veća teškoća iz koje se teško izlazi. Izbjegavanje osobne prezaduženosti te mogući izlazak iz nje sigurno su jamstvo osobnog zadovoljstva i sreće", zaključuje dr. Bejaković.

Nastavak na sljedećoj stranici...