Life
1355 prikaza

Spiskaju bogatstvo na torbice zbog laži na Instagramu

Fotografiranje hrane za Instagram
1/2
Getty images
Društvene mreže pokazuju nam lažnu sliku realnosti i života u kojem ne razmišljamo o budućnosti

Poput mnogih drugih i Visage Vijay je potaknuta fotografijama na Instagramu, razmišljala koliko joj je zapravo potrebna nova torba. Ova na koju je bacila oko, Chanelova, košta oko 3000 dolara. 

"Imam opsesiju sa Chanelovim torbama, pa vjerujem da ću takvu jednu kupiti uskoro. Na Instagramu obožavam torbe", rekla je. 

I nije to bio prvi put da je potaknuta Instagramom odlučila kupiti nešto. Tako je prije dvije godine na putovanju u Italiji kupila Pradinu torbicu. I zapravo sve što ona radi i čime se bavi, putovanja, večere, ručkovi, sve to ima neke veze sa ovom društvenom mrežom.

"Čak i kada me nešto drugo zainteresira, uvijek ću pogledati Instagram da vidim što su ljudi o tome rekli. Nije to reklama, tu zapravo možemo vidjeti što pravi ljudi kažu o tim stvarima. Na mene utječe to što oni rade, jer izgleda kao da oni u tome uživaju", naglašava. 

No sve to dolazi uz veliku cijenu. 

Sushi Za veću popularnost Style Plaćaju tisuće kuna da nauče fotkati jelo za Instagram

Nedavna studija sa Sveučilišta California i Sveučilišta Toronto pokazuje kako ljudi više troše i manje štede jer gledaju druge kako troše, i kupuju. Društvene mreže potiču takav način života, a štednju ne pokazuju nigdje. Tako se stvara zapravo iskrivljena percepcija, koju se nazivaju "pristrana vidljivost". Upravo ona, kako smatraju stručnjaci, mijenja naše potrošačke navike, piše BBC. 

Jedan od autora studije David Hirshleifer kaže kako ona dolazi iz naše interakcije sa društvenim okruženjem. Ljudi imaju običaj više pričati o stvarima koje rade, što znači da će naglašavati potrošnju. 

"Ako se nađem sa svojim prijateljem u njegovoj kući, mogao bih ga vidjeti kako pije kavu iz jeftine šalice u običnoj odjeći. No na njegovom društvenom profilu mogao bih vidjeti njegove objave iz skupocjenih restorana, ili sa nekog uzbudljivog putovanja", naglašava. 

Takav način potiče i trendove kupovine i na polju održavanja društvenih kontakata. 

"Smanjivanje troškova komunikacije, svojevremeno povećan interes za kabelskom televizijom i video rekorderima, pa zatim i internet, uvelike je povećala mogućnost pojedinaca da promatraju potrošnju drugih", stoji u studiji. 

Veće mogućnosti praćenja onoga što drugi ljudi rade ne samo da nas potiču da trošimo više, kažu stručnjaci, već nas i mame da imamo pogrešnu percepciju naše financijske moći ili položaja, što utječe i na našu budućnost.

Bing Han sa Sveučilišta Toronto kaže kada je riječ o štednji da ljudi puno toga naprave po uzoru na one s kojima su povezani preko društvenih mreža jer ih zapravo doživljavaju kao osobe koje su im slične po pitanju društvenog položaja i ekonomskog statusa.

"Ono što meni slični misle o svojoj budućnosti i rastu primanja, i akcije kojima se bave mogu mi pokazati što i mene očekuje", objašnjava. 

Štednja Sigurna starost Voices Živi kod roditelja i uštedio za auto i mirovinu

To je zapravo jedna vrsta domino efekta, u kojem svaki put kada se nešto objavi na nekoj društvenoj mreži, ta aktivnost potiče ljude da učine nešto slično. 

"Vi u nešto vjerujete i njima to vaše vjerovanje nešto znači. Na neki način oni prihvaćaju sličnu strategiju, slično ponašanje", naglašava. 

U današnje vrijeme ta potrošnja postala je, zahvaljujući društvenim mrežama, jako vidljiva i tako zapravo društvene mreže postaju platforma za pokazivanje trošenja, tj. onoga na što trošimo svoj novac. 

"Taj obrazac trošenja bio je tu i davno prije postojanja društvenih mreža. To je ta potreba za trošenjem u trenutku kada i drugi ljudi oko nas troše, oni nas zapravo potiču, bez da to čine riječima. Društvene mreže samo povećaju ove trendove", naglašava Stephane Couture sa Sveučilišta Glendon.

Autori smatraju kako bi se tako moglo i objasniti zašto se u SAD-u osobna štednja smanjila od 80-ih godina prošlog stoljeća. Tada je bila oko 10 posto, da bi 2007. godine pala na ispod 3 posto. Sličan trend vlada u razvijenim zemljama. U SAD-u tako se štednja drži na oko 6 posto, koliko je zabilježeno prošle godine, iako osobni dug i dalje raste.

Kune Sigurnost Voices Hrvati sve više štede: U bankama drže 165 milijardi kn

Ljubiteljica torbi s početka ove priče kaže kako bi najvjerojatnije te novce, da ih ne potroši na torbu, mogla uštedjeti i iskoristiti za npr. uređenje doma. Parth Bhowmick, financijski menadžer, vjeruje kako ga je Instagram potaknuo da mjesečno troši oko 150 dolara na hranu, s obzirom da ga Instagram potiče da jede vani, u restoranima, pa to on čini četiri do pet puta tjedno. A jedan od njegovih prijatelja ima profil na Instagramu koji promovira restorane. 

"Kada ga vidim u kineskom restoranu, pomislim kako nisam dugo bio tamo i poželim otići", kaže. 

Potraga za idejama oko restorana ovog je 28-godišnjaka potaknula da razvije naviku jedenja po restoranima u društvu svoje djevojke. Iznenađuje ga kada vidi koliko novca zapravo troši na hranu. 

"Mogao bih to pratiti i na kraju mjeseca vidjeti koliko sam potrošio. Podsjeća me to da bi mogao kuhati i trošiti manje", ističe. 

Jedan od ciljeva ove studije je da ljudi postanu svjesni koliko zapravo troše i kako bi mogli trošiti manje. 

"Psiholozi ponekad otkrivaju da ako netko postane svjestan te pristranosti, to može zapravo nju i smanjiti", kaže Hirshleifer.

Korisnici društvenih mreža trebaju paziti da ih taj balon na zavara, taj balo u kojem žive zajedno sa svojim prijateljima. Stručnjaci savjetuju kako bi u potrazi za trošenjem i štednjom trebali gledati izvan Instagrama i puno dalje od medijske "realnosti", tj. onoga što nam se na društvenim mrežama servira kao neka realnost u kojoj ljudi troše samo zato da bi nešto mogli objaviti. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.