Ako ste ljubitelji noći, možda biste htjeli provesti ovu zimu u gradiću na sjeveru Aljaske. Utqiagvik, ranije poznat i po imenu Barrow, iskusio je posljednji zalazak Sunca u nedjelju. Posljednji u idućih nešto više od dva mjeseca. Tamo će se naime sunce ponovno pojaviti tek 23. siječnja 2019.
Gradić od oko četiri tisuće stanovnika zapao je 65-dnevno razdoblje polarne noći gdje neće vidjeti izlazak sunca. Polarna noć uobičajen je naziv u mjestima gdje Sunce ne izlazi iznad horizonta dulje od 24 sata, piše CNN.
"Svake godine iskuse polarnu noć. Mjesta iznad polarnog kruga vidjet će zalazak sunca i onda nekoliko mjeseci noći", opisao je Judson Jones, meteorolog CNN-a.
Sjeverna trećina Aljaske nalazi se iznad polarnog kruga pa Utqiagvik nije jedini grad koji će preživjeti nekoliko mjeseci tame. Nije čak ni najveći grad u polarnom krugu.
Još dok se zvao Barrow, Utqiagvik se pojavio u filmovima i dokumentarcima. Možda i najpoznatiji je strip i film 30 dana noći gdje se prikazuju vampiri koji su došli okupirati Barrow jer im, budući da su vampiri osjetljivi na svjetlost, duga mračna noć na sjeveru Aljaske odgovara za neometane napade na ljude.
S druge strane Atlantika su gradovi kao što je norveški Tromso ili ruski Norilsk koji su znatno veći. Oba ta grada su nešto južnije od Utqiagvika pa time imaju i kraću polarnu noć. Tromso, primjerice, ima polarnu noć od "samo" mjesec i pol, slično kao i Norilsk.
Norilsk je, inače, desetljećima bio zatvoren za strance jer se smatra strateški važnim područjem zbog velikih zaliha metalnih ruda. Najsjeverniji je grad na svijetu s više od 100 tisuća stanovnika. Kompanija Norilsk Nickel, čija je vrijednost nekoliko desetaka milijardi dolara, priznaje da u atmosferu ispuštaju i druge štetne tvari poput teških metala iako ih ima u znatno manjim količinama.
"Ljeti se mijenja smjer vjetra i sve te otrovne tvari padaju točno na grad. To svi osjećamo jer postaje nemoguće disati", ispričao je za BBC lokalni snimatelj Anrei Razdevilov.
Tvornica Norilsk Nickel u vlasništvu ima sve okolne rudnike koji sadrže plemenite metale, a dopustili su i ulazak u najveću talionicu koju zovu 'Nada'. Izgrađena je kasnih 70-ih i najmodernija je od sve tri, budući da najstarija datira iz 1930., dakle iz vremena kad je metalna industrija u Norilsku izgrađena rukama zatvorenika Staljinovih gulaga. Tada se zvao Popravno-radnički centar Norilsk i u kojem je bilo 1200 ljudi.
