Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostio je jučer u Parizu tridesetak lidera na vojnoj paradi kojom se obilježio praznik Dan pada Bastille. Borbeni zrakoplovi parali su nebo iznad Pariza, a Champs-Élyséesom prolazile su postrojbe iz više europskih država, no najveću pozornost hrvatske i srbijanske javnosti nisu privukli ni vojnici ni poruke upućene Moskvi. Umjesto toga, glavna politička tema postalo je nekoliko stolaca u svečanoj loži.
Tko je sjedio u prvom, a tko u drugom redu? Je li mjesto bliže francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu dokaz veće političke važnosti? I znači li to što se Aleksandar Vučić našao ispred Andreja Plenkovića da je Srbija u Parizu dobila povlašteniji položaj od Hrvatske? Srbija je inače izdvojila gotovo dvostruko više od Hrvatske, oko 2,7 milijarde eura za 12 novih Rafalea koji tek trebaju biti isporučeni 2028. Hrvatska je 12 polovnih platila oko 1,2 milijarde. Dovoljno tek za drugi red desno, rekli bi zlobnici.
Fotografije s pariškog mimohoda bile su dovoljne da se u Srbiji pokrene dobro poznati medijski mehanizam pretvaranja protokolarnih detalja u priču o nacionalnom prestižu. Međutim, iza rasporeda uzvanika nije stajala nikakva Macronova rang-lista omiljenih država, nego prilično jasna pravila francuskog državnog protokola.
Macron je na obilježavanje Dana Bastilje pozvao tridesetak predsjednika, premijera i čelnika međunarodnih organizacija. Ovogodišnja parada bila je izrazito međunarodna i politički mnogo snažnije obilježena ratom u Ukrajini nego prijašnjih godina. Champs-Élyséesom je prošlo oko 500 pripadnika država okupljenih u Koaliciji voljnih, uključujući ukrajinske vojnike. Francuska je mimohod predstavljala kao simbol europskog strateškog buđenja, jačanja obrambene suradnje i spremnosti saveznika da nastave podupirati Ukrajinu. U svečanoj loži našli su se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te brojni drugi europski čelnici.
Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković, koji je na mimohod stigao sa suprugom Anom Maslać Plenković. U drugom redu VIP lože sjedio je između nje i albanskog premijera Edija Rame. Aleksandar Vučić nalazio se u prvom redu, između britanskog premijera Keira Starmera i ciparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa.
Upravo je taj kadar, Vučić u prvom, a Plenković i Rama u drugom redu, postao glavna tema medija u Srbiji. Informer je raspored gostiju predstavio kao veliko diplomatsko priznanje Srbiji.
"Vučić u prvom redu, a evo gdje sjede Plenković i Rama! Velika čast za Srbiju na vojnoj paradi u Parizu", glasio je naslov članka u kojem je posebno istaknuto da je za srbijanskog predsjednika bilo "osigurano" mjesto između Starmera i Christodoulidesa. Sličnim su putem krenuli i drugi srbijanski tabloidi, naglašavajući prvi red kao dokaz Vučićeva međunarodnog ugleda. Fotografija je tako iskorištena za stvaranje jednostavne poruke: Vučić i Srbija nalaze se ispred hrvatskog i albanskog premijera, pa su stoga navodno važniji i ugledniji.
No pariški raspored nije bio sastavljen prema odnosima Francuske sa Srbijom, Hrvatskom ili Albanijom. Nije ovisio ni o veličini države, članstvu u Europskoj uniji ili NATO-u, niti je predstavljao Macronovu procjenu koji mu je gost politički bliži.
Francuska ima posebnu državnu protokolarnu službu koja određuje raspored stranih dužnosnika na službenim ceremonijama, uključujući proslavu 14. srpnja. Francusko ministarstvo vanjskih poslova izričito navodi da ta služba vodi računa o préséanceu, odnosno protokolarnom redu prvenstva, te upravlja pozivima, dočekom i smještajem stranih državnika. Kod pariškog mimohoda osnovna je podjela bila vezana uz funkciju koju pojedini uzvanik obnaša. Predsjednici država smješteni su ispred predsjednika vlada. Aleksandar Vučić predsjednik je Srbije, dok je Andrej Plenković predsjednik hrvatske Vlade. Edi Rama također je premijer, pa su se Plenković i Rama našli u redu iza predsjednika.
Iznimke su bili britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz. Iako su obojica šefovi vlada, sjedili su u prvom redu zbog posebne uloge njihovih država. Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina čine takozvani E3 format, neformalni krug vodećih europskih država koje blisko surađuju u pitanjima vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Ujedno su među ključnim pokretačima Koalicije voljnih i europske potpore Ukrajini.
Kada ga je novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec pitao Plenkovića kako komentira činjenicu da je sjedio u drugom redu, iza Aleksandra Vučića, Plenković nije skrivao iznenađenje što je raspored na tribini uopće postao važna tema.
Objasnio je da su u prvom redu bili predsjednici država i predstavnici zemalja E3, dok su ostali uzvanici raspoređeni iza njih prema protokolarnom redu.
- I to je tema u Hrvatskoj? Pa postoji nekakav preseans. Ljudi koji su bili predsjednici u prvom redu i zemlje E3, a E3 su Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina. Ovo drugo je bilo po preseansu u redu odmah iza njih. Čudo je interes. Čudo - odgovorio je u svom Plenković.
Preseans odnosno francuski préséance inače označava pravo prvenstva, red prvenstva ili službenu hijerarhiju među dužnosnicima, diplomatima ili institucijama. Ovaj se pojam najčešće koristi u diplomatici i državnom protokolu kako bi se točno odredilo tko ima prednost prilikom sjedenja, govora, predstavljanja ili pozdravljanja.
Mnogo zanimljiviji od rasporeda na paradi bio je susret Plenkovića i Vučića na svečanoj večeri u Elizejskoj palači uoči mimohoda.
Vučić je nakon večere srbijanskim novinarima rekao da je "dugo, dugo" razgovarao s hrvatskim premijerom. Dodao je da je među europskim predstavnicima najdulje razgovarao s Markom Rutteom i Plenkovićem, nastojeći istaknuti svoju uključenost u razgovore koji su se vodili među okupljenim čelnicima.
Plenković je opisao isti događaj nešto suzdržanije. Rekao je da su sjedili relativno blizu, u skupini u kojoj su bili glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te luksemburški, češki i malteški premijer. Razgovor s Vučićem opisao je kao normalnu i neformalnu razmjenu mišljenja o nizu tema, bez posebno izdvojene bilateralne agende. Na izravno pitanje jesu li razgovarali o naoružavanju, Plenković je odgovorio da nisu. Tema očito nisu bili ni konkretni hrvatsko-srpski sporovi, barem ne u obliku ozbiljnoga bilateralnog sastanka s pripremljenim dnevnim redom.
Obojica nakon Pariza otišla u Kijev
Dan nakon pariške parade i Plenković i Vučić stigli su u Kijev na peti summit Ukrajina - Jugoistočna Europa. Plenković je sudjelovao i na obilježavanju ukrajinskog Dana državnosti te se sastao s Volodimirom Zelenskim. U središtu razgovora bili su nastavak pomoći Ukrajini, mirovni napori, europski put zemlje i suradnja s ukrajinskom obrambenom industrijom. U Kijev je stigao i Vučić, što pokazuje da njihovo pariško sjedenje u različitim redovima nije određivalo tko će biti uključen u sljedeću važnu političku etapu.
Ipak, dvojica čelnika prema Ukrajini dolaze s bitno različitih političkih pozicija. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a i pod Plenkovićevom Vladom čvrsto je svrstana uz zapadne saveznike i Ukrajinu. Srbija pod Vučićem pokušava održavati ravnotežu između europskih integracija, suradnje sa Zapadom i tradicionalno bliskih odnosa s Rusijom. Beograd podupire teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali se nije pridružio europskim sankcijama protiv Moskve.
Zbog toga je Vučićev dolazak u Kijev politički osjetljiviji od Plenkovićeva. Za hrvatskog premijera nastavak iz Pariza prema ukrajinskoj prijestolnici predstavlja nastavak već poznate politike. Za srbijanskog predsjednika svaki korak prema Ukrajini mora biti odmjeren prema reakcijama Moskve i dijela vlastite javnosti.
