U gradu u kojem je prije ruske invazije živjelo oko 24.000 ljudi danas ih je ostalo manje od dvije tisuće. Među njima su uglavnom starci, bolesni i oni koji jednostavno nisu imali kamo pobjeći. Hrane gotovo da nema, lijekovi su nedostupni, struja je nestala, a izlazak iz kuće može značiti smrt. Oni koji su posljednjih mjeseci još imali snage obrađivati vrtove preživljavali su na povrću, a kada su i te zalihe nestale, počeli su jesti korov. Oleški, mali ukrajinski grad na lijevoj obali Dnjipra, pretvorio se u jedno od najstrašnijih mjesta rata koji traje već više od četiri i pol godine. No danas se dogodilo nešto što je njegovim preostalim stanovnicima donijelo tračak nade. Ruska i ukrajinska vojska istodobno su obustavile vatru kako bi omogućile dopremu humanitarne pomoći i evakuaciju civila. Iza primirja stoji - američka prva dama Melania Trump.
Primirje je stupilo na snagu u tri sata ujutro po ukrajinskom, odnosno četiri sata po moskovskom vremenu. Obje su strane službeno potvrdile da će privremeno obustaviti vojna djelovanja na području grada. Ukrajinski Glavni stožer objavio je da se prekid vatre uvodi radi dostave pomoći stanovnicima i pripreme njihova sigurnog izlaska iz Oleškija, dok je rusko Ministarstvo obrane potvrdilo obustavu vatre na hersonskom pravcu. Kako piše ruski neovisni portal Meduza, stanovnici Oleškija već mjesecima žive u uvjetima koji se mogu opisati kao humanitarna katastrofa. Zbog neprekidne opasnosti od dronova, razrušene infrastrukture i miniranih prometnica opskrba je gotovo potpuno prekinuta. Ljudi ne mogu sigurno napustiti grad, a u pojedinim slučajevima ne mogu ni pokopati svoje preminule članove obitelji.
Oleški se nalazi na istočnoj, odnosno lijevoj obali Dnjipra, nasuprot Hersonu, gradu koji je ukrajinska vojska oslobodila u studenome 2022. godine. Rusi su Oleški zauzeli već u prvim danima invazije, u veljači 2022., i od tada je grad pod njihovom okupacijom. Njegov položaj s vremenom je postao posebno opasan. S jedne strane nalazi se rijeka i ukrajinski položaji, a s druge ruske snage i okupirani teritorij. Stanovnici su tako ostali zarobljeni između dviju vojski, bez sigurnog pravca za bijeg. Situacija se dodatno pogoršala u lipnju 2023., kada je uništena brana hidroelektrane Kahovka. Ogromne količine vode poplavile su naselja uz Dnjipro, uključujući Oleški. Kuće su bile potopljene, prometnice uništene, a ionako razorena infrastruktura pretrpjela je novu katastrofu. Nakon što se voda povukla, grad se nije oporavio. Rat je nastavljen, a mnogi koji su tada ostali bez domova nikada nisu dobili priliku vratiti se normalnom životu. Danas je Oleški mjesto u kojem je i običan odlazak po kruh ili vodu smrtonosno opasan pothvat. Ceste su pod nadzorom dronova, neke su minirane, a preostali stanovnici velik dio vremena provode skrivajući se u kućama i podrumima. Zbog nedostatka goriva i uništenih prometnica gotovo je nemoguće organizirati redovitu dostavu namirnica.
Prema Reutersu, u gradu se još nalazi između 1700 i 2000 ljudi, među kojima i nekoliko desetaka djece. Velik dio stanovništva čine starije osobe koje zbog bolesti, nepokretnosti ili nedostatka prijevoza nisu uspjele otići. Pojedine obitelji posljednje su mjesece preživljavale na minimalnim količinama hrane, bez redovite opskrbe vodom, plinom, grijanjem i električnom energijom. Jedan od stanovnika koji je uspio pobjeći, 55-godišnji Vitalij, ispričao je Reutersu kako je u rujnu sa suprugom, sinom i mačkom krenuo na opasan put iz grada. Morali su pješačiti oko 20 kilometara prometnicom na kojoj su prijetile mine i napadi dronova. Nakon toga prošli su preko okupiranih dijelova Ukrajine, Rusije i Bjelorusije prije nego što su napokon stigli na teritorij pod ukrajinskom kontrolom.
U priči o Oleškiju posebno je zanimljiva uloga Melanije Trump. Američka prva dama, koja je tijekom političke karijere svojega supruga Donalda Trumpa uglavnom izbjegavala izravno sudjelovanje u velikim međunarodnim pregovorima, sada se našla u središtu jedne od rijetkih konkretnih humanitarnih inicijativa u rusko-ukrajinskom ratu. Bijela kuća objavila je 23. listopada da je upravo ona pomogla postići dogovor između Moskve i Kijeva. Prema američkom priopćenju, Rusija i Ukrajina pristale su privremeno prekinuti sve vojne operacije u Oleškiju kako bi humanitarni konvoji mogli ući u grad, a civilima se omogućio odlazak sigurnim koridorima. Melania Trump pritom je naglasila da se ljudi suočavaju s gotovo nepremostivim preprekama: ograničenom opskrbom električnom energijom, miniranim cestama i neprestanim napadima. Prema njezinoj izjavi koju je prenijela Bijela kuća, bez njezina osobnog angažmana ne bi bilo moguće postići sporazum koji omogućuje dopremu pomoći i evakuaciju starijih stanovnika. Prvotna američka najava spominjala je 29. listopada kao datum početka primirja, no ruski i ukrajinski vojni predstavnici naknadno su usuglasili 27. listopada. Dogovor su potvrdile obje strane, što je u ovom ratu, obilježenom dubokim nepovjerenjem i neuspjelim pokušajima prekida vatre, samo po sebi neuobičajeno. U pregovorima su sudjelovali i predstavnici nadležnih institucija dviju država. Ukrajinski pravobranitelj za ljudska prava Dmitro Lubinec razgovarao je s ruskom predstavnicom Janom Lantratovom o pojedinostima provedbe humanitarne operacije. Predviđeno je da stručni timovi provjere prohodnost prometnica, uklone dio minske opasnosti i utvrde potrebe ljudi koji su ostali u gradu. Nakon dostave hrane, lijekova, pitke vode i medicinske pomoći trebala bi uslijediti organizirana evakuacija stanovnika koji žele otići. Američka strana najavila je da će se poštovati njihova odluka o odredištu, odnosno žele li otići na područje pod ukrajinskom kontrolom ili u Rusiju.
Inicijativa nije bila ograničena samo na Bijelu kuću. Za sudbinu stanovnika Oleškija zauzeli su se i drugi međunarodni akteri, među kojima i papa Lav XIV. Prema izvještajima o diplomatskim kontaktima, Papa je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pozvao na zaustavljanje vojnih operacija kako bi humanitarna pomoć mogla stići do zarobljenih civila. Njegov apel posebno je bio usmjeren na potrebu sigurnog i dobrovoljnog odlaska stanovništva. Koliko je situacija postala ozbiljna pokazuje i odluka potpredsjednice Europskog parlamenta Pine Picierno, koja je započela štrajk glađu kako bi skrenula međunarodnu pozornost na stanje u gradu. Njezina inicijativa bila je dio šireg pritiska da se otvori humanitarni koridor i zaustavi daljnje stradavanje stanovništva. Ruska strana istodobno je optuživala ukrajinsku vojsku za napade na Oleški neposredno prije dogovorenog primirja. Rusko Ministarstvo obrane tvrdilo je da je tijekom prethodnog tjedna zabilježilo više desetaka topničkih i više od stotinu napada dronovima na grad i okolne ceste. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te optužbe. Ukrajina je, s druge strane, ranije optuživala Rusiju da onemogućuje dostavu pomoći i izlazak civila iz okupiranih područja.
Predviđeno je da prekid vatre traje nekoliko dana, najmanje do subote, uz mogućnost produljenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da je za provedbu operacije potrebno vrijeme jer ruska strana mora očistiti prometnice od mina, a ukrajinska vojska zatim provjeriti jesu li koridori sigurni. Rusija nastavlja inzistirati na teritorijalnim zahtjevima, uključujući kontrolu nad cijelim Donbasom, dok Ukrajina odbija prihvatiti takve uvjete i traži čvrsta međunarodna sigurnosna jamstva. Zelenski je također naglasio da Europa mora biti uključena u pregovore o budućnosti njegove zemlje.
