Sudbina Donbasa, a možda i ishod rata u Ukrajini, mogli bi ovisiti o onome što će se sljedećih tjedana događati na prilazima Kramatorsku i Slovjansku. Ruska vojska pokušava probiti ukrajinsku obranu i zauzeti posljednja velika urbana uporišta koja Kijev drži u Donjeckoj oblasti. Ukrajinsko zapovjedništvo zato je obranu povjerilo dvojici iskusnih zapovjednika povezanih s Azovom, postrojbom koja je postala simbol ukrajinskog otpora nakon opsade Mariupolja. No dok na jednom dijelu bojišta ukrajinske snage uspješno potiskuju Ruse, na drugom prijeti prodor koji bi mogao otvoriti put prema samom Kramatorsku. Ukrajinska vojska organizirala je dvije velike operativne skupine kako bi zaustavila rusko napredovanje prema tim gradovima. Skupinom Centar, čiji je glavni zadatak zaštita Slovjanska, zapovijeda Andrej Bilecki (47), bivši zapovjednik Trećeg armijskog korpusa. Obrana prilaza Kramatorsku povjerena je Denisu Prokopenku (35), nekadašnjem zapovjedniku 12. brigade Nacionalne garde, obnovljene nakon pada Mariupolja 2022. godine.
Rusi presjekli važnu cestu i približavaju se Kramatorsku
Najopasnija situacija razvija se oko Dobropilja, grada jugozapadno od Kramatorska. Ruske snage presjekle su cestu koja povezuje ta dva grada, a istodobno pokušavaju napredovati prema Kramatorsku iz nekoliko smjerova. Moskva je objavila da je potpuno zauzela Dobropilje, no dostupni dokazi ne potvrđuju nedvojbeno da ruska vojska kontrolira cijeli grad. Rusko Ministarstvo obrane objavilo je snimke svojih vojnika u gradu. Neke od njih pokazuju znakove obrade umjetnom inteligencijom, dok druge izgledaju autentično. Istodobno ukrajinska vojska objavljuje snimke napada na ruske položaje unutar Dobropilja, što pokazuje da se ondje i dalje vode borbe.
Ruske postrojbe koje napreduju s juga stigle su do središta grada, dok su snage koje napadaju s istoka doprle do njegovih sjevernih rubova. Treća ruska skupina pokušava zaobići ukrajinske položaje sa zapada i presjeći vezu između branitelja Dobropilja i snaga koje drže istočne dijelove Dnjepropetrovske oblasti. Međutim, najveću prijetnju predstavlja ruski prodor istočno od Dobropilja. Moskva je na taj dio bojišta prebacila dodatne snage iz Zaporiške oblasti i pokrenula znatno snažniju operaciju od one koju je prošle godine pokušala provesti na istom području. Rusi su ponovno zauzeli Kučeriv Jar i dio velikog sela Zoloti Kolodjaz, mjesta na kojima je ukrajinska vojska u kolovozu 2025. zaustavila prethodni ruski prodor. Za kontrolu nad Zlotim Kolodjazom i dalje se vode borbe, a obje strane objavljuju snimke kojima pokušavaju dokazati da upravo njihove postrojbe drže selo.
Ruske snage već su uspjele zaobići dio ukrajinskih položaja, čime su stvorile uvjete za daljnje napredovanje prema jugozapadnim prilazima Kramatorsku. Istodobno su ruske postrojbe na drugom dijelu fronte doprle do ceste koja vodi prema Družkivki, pa se otvara mogućnost prodora i prema jugoistočnim dijelovima grada. Kramatorsk, koji je prije ruske invazije imao oko 150.000 stanovnika, tako se suočava s prijetnjom napada iz više smjerova.
Ukrajinska vojska pokušava spriječiti okruženje
Situaciju dodatno komplicira rusko napredovanje jugoistočno od Kramatorska. Ondje ruske snage pokušavaju zaobići Kostjantinivku i Oleksijevo-Družkivku te nastaviti prema Bilokuzminivki. Riječ je o području s brdima, stijenama i prirodnim preprekama koje otežavaju velike vojne operacije, ali ne jamče da će ukrajinska obrana uspjeti zaustaviti napredovanje. Posebno zabrinjava mogućnost da ruske postrojbe izbiju prema kramatorskoj zračnoj luci na južnim prilazima gradu. Istodobno druge ruske snage napreduju duž prometnice Bahmut - Slovjansk, nastojeći se približiti Kramatorsku sa sjeveroistoka.
Ukrajinsko zapovjedništvo dosad je polazilo od pretpostavke da će Rusi pokušati široko zaobići Kramatorsk i Slovjansk, presjeći njihove opskrbne pravce te prisiliti branitelje na povlačenje bez dugotrajnih uličnih borbi. Takav bi manevar omogućio ruskoj vojsci da izbjegne iscrpljujuću bitku za velike gradove. Međutim, sada se pojavljuje i druga mogućnost: da rusko zapovjedništvo namjerava izravno napasti Kramatorsk iz više pravaca, a tek nakon njegova eventualnog zauzimanja krenuti prema Slovjansku. Za Denisa Prokopenka to znači da mora zaustaviti nekoliko ruskih prodora istodobno, održati opskrbne pravce i spriječiti da se pojedine ukrajinske postrojbe nađu odsječene od glavnine snaga.
Denis Prokopenko
Za razliku od Kramatorska, situacija na prilazima Slovjansku trenutačno je nešto povoljnija za ukrajinsku vojsku. Snage pod zapovjedništvom Andreja Bileckog uspjele su provesti niz protunapada i potisnuti dijelove ruske 20. armije. Posebno je važna ukrajinska operacija nazvana Vivaldi. Njome je tijekom proteklih mjeseci smanjena opasnost od ruskog prodora prema području gdje se spajaju rijeke Oskol i Siverski Donjec, nedaleko od Izjuma. Ukrajinci su također spriječili pokušaje ruskih snaga da prijeđu Siverski Donjec kod Svjatohirska. Ruska 20. armija povukla se s velikog područja zapadno od rijeke Čorni Žerebec i sada pokušava uspostaviti novu obrambenu liniju uz njezine obale. Ukrajinski vojnici već djeluju u naselju Zarične, ali još nisu uspjeli prijeći rijeku. Ruska 25. armija i dalje drži položaje prema Limanu, gdje njezine snage pokušavaju napredovati kroz naseljene dijelove grada. Ti su položaji važni jer štite bok drugih ruskih postrojbi koje s istoka i juga pokušavaju napredovati prema Slovjansku.
Andrej Bilecki
Bilecki je zato dobio pojačanja, dvije brigade prethodno raspoređene u istočnom dijelu Zaporiške oblasti. Njihovim dolaskom ukrajinska vojska pokrenula je protunapade protiv ruskih snaga koje napreduju prema Slovjansku. Borbe su posebno intenzivne oko Raj-Oleksandrivke, naselja iz kojeg su se ruske postrojbe posljednjih tjedana približavale Mikolajivki, gradu udaljenom samo šest kilometara od Slovjanska. Ukrajinske snage, prema dostupnim podacima, uspjele su se učvrstiti u središtu Raj-Oleksandrivke, ali ruska vojska još drži njezine sjeverne dijelove. Južnije je situacija nepovoljnija. Ruske postrojbe nastavljaju se probijati prostorom između kanala Siverski Donjec - Donbas i prometnice Bahmut - Slovjansk.
Ukrajina mora oslabiti drugi dio fronte
Ukrajinsko zapovjedništvo suočeno je s još jednim velikim problemom: kako rasporediti ograničene vojne snage na bojištu koje se proteže stotinama kilometara. Dvije brigade koje su poslane u pomoć Bileckom ranije su sudjelovale u operacijama u Zaporiškoj oblasti. Ondje su ukrajinske snage pokušavale zaustaviti rusku skupinu Istok, koja je nakon zauzimanja Huljajpolja napredovala prema Orihivu. Ukrajinski protunapadi usporili su rusko napredovanje i prisilili Moskvu da dio svojih snaga prebaci na ugrožene položaje. Međutim, Ukrajinci nisu uspjeli presjeći ruske opskrbne pravce ni prisiliti neprijatelja na veće povlačenje. Sada, kada su neke od tih snaga prebačene prema Slovjansku, ruska vojska ponovno pokušava pojačati pritisak u Zaporiškoj oblasti.
Oko Orihiva vode se borbe iz nekoliko smjerova. Ruske postrojbe pokušavaju se probiti prema gradu i prometnicama kojima stižu ukrajinska pojačanja i opskrba. Ukrajinska vojska odgovara protunapadima, ali ruske snage i dalje polako napreduju, osobito s istoka. Riječ je o opasnoj situaciji u kojoj uspješna obrana jednog dijela bojišta može stvoriti probleme na drugome. Zapovjedništvo mora odlučiti gdje su pojačanja najpotrebnija i koji bi gubitak imao najteže posljedice.
Zašto su Kramatorsk i Slovjansk toliko važni?
Kramatorsk i Slovjansk nisu samo dva grada na karti. S obližnjom Družkivkom predstavljaju okosnicu posljednjeg velikog urbanog obrambenog područja koje Ukrajina još kontrolira u Donjeckoj oblasti. Njihova je važnost vojna, prometna i politička. Kroz to područje prolaze važni opskrbni pravci, a gradovi su godinama pretvarani u utvrđena uporišta. Njihov gubitak značajno bi oslabio ukrajinsku obranu sjevernog Donbasa i omogućio Rusiji da ostvari jedan od svojih najvažnijih teritorijalnih ciljeva. Upravo bi bitka za ove gradove mogla postati odlučujuća u borbi za Donbas, a njezin ishod utjecati i na buduće pregovore o završetku rata. Za Moskvu bi zauzimanje Kramatorska i Slovjanska predstavljalo veliki vojni i politički uspjeh. Za Kijev bi njihov gubitak značio ostanak bez ključnog obrambenog pojasa u Donjeckoj oblasti. Ipak, čak ni eventualni ruski uspjeh ne bi sam po sebi značio kraj rata. Zato se ukrajinsko zapovjedništvo oslanja na dvojicu zapovjednika povezanih s Azovom. Bilecki zasad uspijeva stabilizirati dio fronte i organizirati protunapade, dok Prokopenko mora zaustaviti ruski prodor na području gdje je obrana pod sve većim pritiskom. Ono što je zasad sigurno jest da se bitka za Donbas sve više približava njegovim posljednjim velikim gradovima pod ukrajinskom kontrolom. Ruska vojska pokušava pronaći slabu točku u obrani, a Ukrajina nastoji kupiti vrijeme, sačuvati prometne pravce i spriječiti okruženje svojih snaga, piše portal Meduza.
Trump bijesan na Zelenskog, želi kraj rata do prosinca
Dok ruske snage pokušavaju zauzeti posljednja velika ukrajinska uporišta u Donbasu, Washington priprema novu diplomatsku inicijativu. Američki predsjednik Donald Trump želi da Rusija i Ukrajina potpišu mirovni sporazum već u prosincu, tijekom summita skupine G20 u Miamiju, koji se održava 14. i 15. prosinca. Prema informacijama američkog časopisa The Atlantic, Trump zamišlja ceremoniju na kojoj bi stajao između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog dok dvojica predsjednika potpisuju sporazum o završetku rata.
Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff 21. listopada sastao se s Putinom u Sankt Peterburgu, gdje je predstavio novi plan za okončanje sukoba. Samo dan ranije boravio je u Oslu, gdje je razgovarao sa Zelenskim. Riječ je o pokušaju Washingtona da ponovno pokrene pregovore koji dosad nisu doveli do prekida neprijateljstava. Putin je službeno pozvan na prosinački summit G20, ali Moskva još nije potvrdila njegov dolazak. No američki plan ima i znatno kontroverzniju stranu. Kako piše The Atlantic, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima u Washingtonu, Trump ne isključuje snažan pritisak na Ukrajinu kako bi je prisilio na prihvaćanje sporazuma. Jedan od sugovornika američkog časopisa tvrdi da je predsjednik trenutačno izrazito nezadovoljan ukrajinskim vodstvom te da želi odlazak Zelenskog s vlasti.
*Uz pomoć AI
