Gotovo istovremeno kad je otvorena izravna avionska linija između Philadelphije i Dubrovnika, ugledni visokotiražni New York Times objavio je veliki tekst o nekretninskom tržištu u Hrvatskoj. Pod naslovom 'Lov na kuće u Hrvatskoj', priča počinje s prodajom vile 'Providenza' koja se nalazi u Svetom Lovreću u Istri. Preuređena nekretnina nekoć je bila ruševna škola, izgrađena 1900. godine, a danas je u privatnom vlasništvu. Adaptacija je završila prije tri godine, a vlasnici su u vrtu izgradili i bazen, a u kući proveli podno grijanje, pa je pogodna i za boravak izvan ljetne sezone. Autorica teksta Alison Gregor nabrojila je i sve znamenitosti koje se nalaze u blizini i koje bi kupce mogle privući u Istru. Nekretnina se prodaje za 480.000 eura preko agencije Sotheby's International Realty, Hrvatska.
Kako piše dalje u tekstu, cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su za gotovo 50 posto nakon globalne ekonomske krize 2008. godine, ali se tržište potpuno oporavilo u Dubrovniku i Splitu, a kako kaže Vedrana Kelleher, direktorica i vlasnica agencije za nekretnine Dream Estates Croatia, Istra ih slijedi u stopu.
Cijene su ovdje porasle u posljednje dvije godine za oko šest posto, ali su i dalje oko 20 posto ispod onih iz vremena prije recesije. Kelleher kaže da Istra trenutačno ima veliku vrijednost u usporedbi sa susjednim zemljama i ostatkom hrvatske obale, a povećana potražnja i smanjena ponuda pa se vrhunac očekuje već do kraja 2020.
Peter Ellis, vlasnik tvrtke Croatia Property Services kaže pak da se cijene jako razlikuju i imaju vrlo veliki raspon. Kelleher kaže da se tipične istarske kuće u blizini obale prodaju od oko 150 do 220 eura po četvornom metru, a cijene ovise o lokaciji i kvaliteti nekretnine.
Luksuznije nekretnine blizu mora i s panoramskim pogledom imat će višu cijenu koja može biti i dvostruko veća od one u unutrašnjosti, kaže Kelleher. Elis kaže da već sad prodaje kuće i stanove po predrecesijskim cijenama. Za kuće s tri-četiri spavaće sobe može se tražiti i dobiti od 275-400 tisuća eura, ovisno o lokaciji.
Marko Pažanin, izvršni direktor Sotheby's International Realtyja Croatia, kaže da se novouređene kuće s tri ili četiri spavaonice mogu prodati i za 800.000 eura, dok novoizgrađene vile mogu postići cijenu i do 1,5 milijuna eura.
U posljednjih nekoliko godina, stambeno tržište se promijenilo i ima manje ruskih kupaca. No problem s cijenama je što Hrvatska nije destinacija koja bi bila zanimljiva za nouveau riche. Ovdje još uvijek nema infrastrukture koja bi zadovoljila visoku klasu kupaca. Nema atraktivnih klubova, ni skupih restorana. Postoje doduše oni s Michelinovim zvjezdicama, no u njih navraćaju oni koji uživaju u hrani, a ne ultrabogataši koji žele razuzdani noćni život, i gdje se mogu pokazati.
„Budući da u Hrvatskoj stranci mogu kupovati nekretnine na temelju reciprociteta, znači da ovdje mogu kupovati svi iz zemalja Europske unije. S Američkim kupcima je zato drugačije jer ovisi o svakoj pojedinoj državi. Hrvatska ima potpisane ugovore o reciprocitetu s New Yorkom, New Jerseyem i Connecticutom“, kaže Ellis, a slično je i s Kanadom čijih 13 provincija ima popisan takav ugovor s Hrvatskom.
Kupci iz zemalja bez reciprociteta mogu osnovati poduzeće koje bi bilo u hrvatskom vlasništvu i ono može imati u posjedu nekretninu,, kazao je.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Šteta što stranci još nisu otkrili ljepote unutrašnjosti Hrvatske, poluprazna sela, gdje kuće mogu kupiti za bagatelu i urediti po svom ukusu. Mir, tišina, izoliranost, ipak dobra prometna povezanost. Evo ja živim 10 km od grada, selo sa nekakvih stotinjak ... prikaži još!ak stanovnika (nekad ih je bilo puno više). Struja, gradski vodovod, plin, telefon, dakle u ničemu nisu uskraćeni, a s druge strane, nema nikakovih zagađivača, nema gradske buke. Šteta što tako nešto stranci ne žele pogledati.
Netočno ste napisali jer državljani EU nemaju veze s reprocitetom pošto državljani EU nisu treće zemlje. EU je zajedničko tržište te ne podliježu reciprocitetu i državljani EU mogu kupovati nekretnine bez ograničenja. Reciprocitet se odnosi na državljane trećih zemalja kao ... prikaži još! Rusije, Švicarske, Srbije, Norveške ili npr. Bosne te USA s obzirom na pojedinu državu. <a href="https://www.kvintet.hr/hr/">Nekretnine reciprocitet</a>
kupit ce pa ce ih prodat