Za nekoliko dana počinje BBC-jeva konferencija na kojoj će svjetski vizionari predstaviti najambicioznije ideje za promjenu svijeta nabolje.
Govornici su doista šaroliki. Među govornicima bit će Uberov Kevin Corti koji istražuje sigurnost prometa, astronaut Andrew Thomas koji je proveo gotovo 6 mjeseci u svemiru te brojni drugi istraživači.
Ovo je samo dio ideja koje će govornici predstaviti zainteresiranoj publici.
Nindža virusi
Svijetu prijeti antibiotička apokalipsa. Sve veći broj bakterija otpornih na antibiotike postaje sve veći problem. Heather Hendrickson sa sveučilišta Massey i njezin tim istraživača istražuju dosta neobična rješenja. Iako zvuči pomalo kontraproduktivno, Hendrickson kaže da spas leži u virusima i namjernoj zarazi ljudi nekim virusima. Naime, postoje virusi koji se razmnožavaju u bakterijama i zovu se bakteriofagi. Hendricksonova ih je nazvala "nindža virusi" i ako uspije razviti proceduru za upravljanje takvim virusima mogla bi otkriti lijek za bolesti otporne na antibiotike.
Hipersonični zrakoplovi
Elon Musk zauzeo je brojne naslovnice tehnoloških medija svojim jeftinim i višestruko iskoristivim raketama, ali postoje i neke druge alternative za lansiranje satelita na još jeftiniji način. Hipersonični zrakoplovi će u dalekoj budućnosti prevoziti ljude, kaže Michael Smart sa sveučilišta Queensland u Australiji. Takvi zrakoplovi kreću se brzinama iznad 6.000 kilometara na sat, a Smart je uvjeren da bi u bliskoj budućnosti mogli ih koristiti za lansiranje ljudi i opreme u svemir.
Recikliranja e-otpada
Veena Sahajwalla želi promijeniti način na koji vidimo elektronički otpad. Želi da na "crknute" mobitele gledamo kao na blago, a ne kao smeće. Primjerice, u svakom telefonu ima skupocjenih i rijetkih metala koje treba izvući i ponovno iskoristiti. U toni rabljenih mobitela prosječno se nalazi tristotinjak grama zlata bi postiglo cijenu od oko 70.000 kuna.
Sahajwalla želi postaviti mikrotvornice u kojima bi se izvlačili takvi rijetki metali iz mobitela u svakom gradu.
Zeleni gradovi
Svake godine ekološki prihvatljiva gradnja postaje sve veći dio urbanih sredina. Emma Johnston iz Sidneya kaže da moramo promijeniti način razmišljanja o utjecaju gradova na oceanske ekosustave. Modernim gradovima potrebna je "plava gradnja". Priobalni gradovi mogu promijeniti ekosustave obližnjih mora, ali i gradovi iz unutrašnjosti mogu imati negativan utjecaj na morski život ispuštanjem zagađenja u rijeke koje ga odnose u more.
Putovanje među zvijezde
Odlučimo li se na putovanje do Marsa ili dalje, bit će poprilično neudobno putovati mjesecima zatočen u metalnu kutiju. Rachel Armstrong sa sveučilišta Newcastle u Velikoj Britaniji kaže da moramo početi razmišljati o gradnji svemirskih brodova koji će imati vlastito tlo, vegetaciju i organski život.
Aplikacije za mentalne probleme
Liječenje mentalnih bolesti zasad je ograničeno na rijetke ustanove ili posjete liječniku. Čak i potpora obitelji i prijatelja, najvažnija komponenta mentalnog izlječenja, nije nužno uvijek dostupna oboljelima. Helen Christensen i njene kolege s Black Dog Institute u Sydneyu izrađuju aplikaciju za pametne telefone kojima bi pratili ili čak liječili ljude s depresijom.
Hrana budućnosti
Morska trava i alge sastavni su dio azijske kuhinje, ali na zapadu su dio trenda dostupan samo rijetkima. Pia Winberg to želi promijeniti i ima nekoliko odličnih argumenata zašto. Morska trava mogla bi poslužiti kao odličan izvor esencijalnih masnih kiselina kao što je omega-3, ali i spužva za ugljični dioksid koji prijeti gušenjem planeta.
Pametniji gradovi
Vozačev telefon bilježi svako putovanje Uberom. Od brzine i smjera kretanja do načina vožnje. Uberovi istraživači zatim obrađuju te podatke kako bi pronašli načine za poboljšanje sigurnosti u vožnji.
Umjetna inteligencija
Ako smo išta naučili u posljednjih nekoliko godina strelovitog napretka umjetnih inteligencija, to je da strojevi koji sami uče znatno brže rade neke zadatke od isprogramiranih računala. Google, Microsoft i IBM pokazali su da ključ iskorištavanja strojne pameti leži u davanju mogućnosti učenja. Intrigantno je što nitko ne zna zašto strojevi donose odluke koje sami donose.
Augmentirana budućnost
Ove godine vidjeli smo komercijalni uspjeh mnogih naprava za virtualnu stvarnost, od HTC-ovog Vivea do Sonyeva Playstation VR-a, ali mnogi tehnološki upućeni ljudi kažu da budućnost pripada augmentiranoj stvarnosti. Svjedočili smo neviđenom uspjehu igre PokemonGO i vidjeli na praktičnom primjeru koliko je privlačno stavljanje slika u stvarno okruženje. Što budućnost krije za augmentiranu stvarnost? Možda ćemo našu stvarnost gledati posebnim naočalama i to doslovno.
Uzgoj mozgova
Koristeći ljudske kožne stanice, istraživači uzgajaju moždano tkivo u Petrijevim posudama. Žele ih koristiti kako bi dobili novi uvid u razne bolesti, od autizma od šizofrenije.
Nova čista energija
Veliki međunarodni projekti gradnje fuzijskih elektrana kao što je ITER probili su i rokove i proračune, ali zato manje privatne kompanije nadaju se da će uspjeti u nečem što državama ne uspijeva. Osnivač Amazona, Jeff Bezos uložio je u kompaniju General Fusion koja planira pokazati ITER-u i ostalim velikim organizacijama kako se stvara energija iz plazme zagrijane na milijune stupnjeva.
Lijekovi s dna mora
Čitavoj ljudskoj rasi prijeti epidemija neizlječivih bolesti, a bakterijska otpornost na lijekove mogla bi biti kuga modernog doba. Upravo zbog toga su istraživači sa sveučilištu u Tromsu u Norveškoj krenuli u pretraživanje dna arktičkog mora. Stvorenja kao što su morske spužve i mikroalge pokazuju velike mogućnosti za razvoj novih lijekova.
Supertvrdi materijali
Supertvrdi nanodijamanti nastali u glavi Natalie Dubrovinskaje s njemačkog sveučilišta u Bayreuthu mogu izdržati pritiske i do tri puta veće od pritiska u zemljinoj jezgri. U praškastom obliku koriste se u industriji kozmetike zato što mogu upiti veće količine vode, a liječnici istražuju mogu li ih koristiti za liječenje kemoterapijom teško dostupnih mjesta.
Pametni vodovod
U nekim dijelovima svijeta, voda iz wc-školjke prolazi filtracijske sustave i na kraju izlazi čista kao izvorska voda. Pametan je to način pomaganja ljudima pogođenima katastrofalnim poplavama, a mogao bi i smanjiti ovisnost o tekućoj vodi.
Kontrola umom
Upravljanje vozilima pomoću moždanih valova nedosanjani je san mnogih istraživača. Za preciznu kontrolu ljudi moraju proći doista teške operacije implantacije kontrolora u samu moždanu tvar, a znatno manje invazivni senzori na lubanji jednostavno nisu dorasli upravljanju bilo čime. Istraživač Nicholas Opie izmislio je kompromis. Stentrode se ugrađuje negdje u tijelo i onda tamo bilježi moždane signale. Kratkoročno gledano, paralizirani bi mogli biti najveći dobitnici, a dugoročno, možda nam se svima smiješi upravljanje autom bez ruku.
Radikalno protiv zatopljenja
Radikalni problemi zahtijevaju radikalna rješenja. Globalno zatopljenje jedan je od najradikalnijih problema ljudske vrste. Rješenje je gotovo jednako radikalno. Neki istraživači žele postaviti "svemirski suncobran" udaljen gotovo dva milijuna kilometara od Zemlje koji bi naš planet štitio od pretjeranog sunčevog zračenja.
Autonomna vozila
Prva vozila bez vozača na svjetskim cestama vjerojatno će biti teretni kamioni. Divovski tegljači vjerojatno će biti znatno sigurniji ako nema vozača koji će se umoriti i izgubiti koncentraciju nakon nekoliko sati vožnje. Dolazak takvih kamiona mogao bi iz temelja promijeniti američko tržište rada zato što je u gotovo polovici saveznih država najčešće zaposlenje upravo vozač kamiona.
Kognitivni mrtvi kut
Big data sintagma je koja mijenja shvaćanje svijeta, ali predstavlja i jedan veliki problem. Big data analizira ogromne količine podataka, ali problem je što je velika većina tih podataka nastala tijekom posljednjih nekoliko godina. Zato što se analiziraju ogromne količine kratkoročnih podataka i izvedeni zaključci previše se fokusiraju na kratkoročne trendove umjesto na nešto dugotrajnija kretanja.
Spužve za CO2
Metal-organski okvir (Metal-organic frameworks) su tvari sačinjene od čestica metala raspoređenih u organske oblike. Osim što su iznimno porozni mogu se koristiti i za upijanje zagađenja. Matthew Hill uvjeren je da se ti materijali mogu koristiti za revolucionarizaciju čišćenja zagađenja nastalih tijekom izgaranja fosilnih goriva.
