Zavalim se na ručnik na plaži, opustim se, kad, eto, nešto mi zuji iznad glave. Pogledam – dron. Mislim, ‘ajde, nema veze, visoko je gore, nikome ne smeta, neka ga. Prođe nekoliko dana, opet sam na istoj plaži, kad eto opet nekog drona. Promatram ga, ali ovaj više nije samo iznad mora, nego leti nekoliko metara iznad plaže, gotovo da vozi slalom između ljudi, u jednom trenutku zamalo se zabio u kafić, ali osim što je sve izgledalo kaotično, nekim čudom prošlo je na kraju bez ikakvih incidenata. Odem u taj isti kafić i čujem čovjeka za susjednim stolom kako govori da mu je taj isti dron jučer letio doslovce tri-četiri metra iznad terase dok je ručao s obitelji i da je, prije nego što se uopće snašao, nestao nakon desetak sekundi.
Je li osoba koja je upravljala tim dronom nešto fotografirala ili se ondje zatekla slučajno ili je to radila možda iz čiste zabave, očevici nisu saznali jer nisu uspjeli vidjeti tko tim dronom upravlja. Stoga nam se čitatelj obratio s pitanjem: Tko to kontrolira, smije li to tako? Scena sličnih opisanoj ove je godine na plažama duž jadranske obale doista mnogo. Gotovo svatko tko je stigao na Jadran na odmor doživio je bliski susret s njima i primijetio da su dronovi postali nova digitalna igračka, nešto kao novi mobitel. Samo što ta nova igračka ometa druge, zadire u njihovu privatnost, a može biti i opasna...
Prva aplikacija iz Hrvatske
Broj dronova u svijetu iz godine u godinu ubrzano raste, a u idućih deset godina tržište dronova za civilne namjene, na kojem dominiraju kineski proizvođači, utrostručit će se i skočiti s ovogodišnjih 4,9 na 15 milijardi dolara. Slična je situacija i u Hrvatskoj, pa su tako dronovi koji su proteklih godina bili doista rijetka pojava na domaćem nebu ove godine, posebice s dolaskom turista koji se upravo njima odlučuju snimati ljepote naše obale, postali uobičajeni.
Međutim, još uvijek nije postalo uvriježeno shvaćanje da dronovi ipak nisu tek digitalne igračke i da se za vrijeme svakog leta može dogoditi nesreća. Zato se baš svaki let, stoji u hrvatskim propisima, mora i prijaviti Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.
"Svatko tko želi upravljati dronom u Hrvatskoj najprije se mora registrirati na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ) što je od početka lipnja moguće napraviti i putem platforme e-građani, a cijeli postupak potpuno je besplatan. Kad ste jednom registrirani, potrebno je svaki let prijaviti Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koja izdaje dozvole za te letove, i to je onda u principu to", pojašnjava Nada Finderle, predsjednica Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS).
Prijavu, osim na internetskim stranicama Hrvatske kontrole leta, možete obaviti i putem mobilne aplikacije “AMC Portal Mobile” koja automatski obrađuje sve zahtjeve, tako da od trenutka kada je pošaljete do dobivanja dozvole za let u pravilu nikada neće proći više od pet minuta.
"S tom aplikacijom bili smo prvi u svijetu i, otkako smo je razvili, mnogi su nas pokušali ili još uvijek pokušavaju kopirati. Na mnogim konferencijama i događanjima vezanima uz zrakoplovnu industriju održavali smo predavanja o tome kako aplikacija funkcionira, a to vam ide nekako ovako. Svatko tko se registrira, može na mapi vidjeti gdje se nalaze drugi dronovi, jesu li u zraku ili na zemlji, na kojem području i od kada do kada smiju letjeti. Krajnje ju je jednostavno koristiti, a korisnicima prikazuje i nalaze li se u blizini nekog mjesta gdje letenje nije dozvoljeno, tako da ne može doći do zabune u smislu “joj, nisam znao da ovdje ne smijem letjeti”, pojašnjava Toni Zlopaša iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP).
Istu aplikaciju koristi i policija kako bi provjerila je li netko koga su zatekli kako upravlja dronom letio legalno ili ilegalno, jer ako nije bio registriran na toj aplikaciji, to u pravilu znači da je “letio u ilegali”. Dakle, kako govore oni koji su upoznati s ovom problematikom, problem u Hrvatskoj kad je riječ o letenju dronova odnosno bespilotnih letjelica nije u zakonima i regulativi, jer oni su relativno dobro postavljeni, nego u njihovoj provedbi.
A u prekršaju su svi čiji je dron na visini većoj od 120 metara iznad tla, na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metra od ljudi ili 50 metara ako je u pitanju skupina ljudi. Na kraju, nije dopušteno ni letenje u krugu od pet kilometara oko aerodroma, a odnedavno uvedene su i takozvane “no fly” zone (zone zabrane letenja) iznad zatvora i stadiona.
"Neovlašteno i nepropisno upravljanje bespilotnim zrakoplovom prekršaj je kažnjiv novčanom kaznom u iznosu od pet do 15 tisuća kuna za pilota na daljinu, a za operatora zrakoplova od 20 do 100 tisuća kuna. Ugrožavanje prometa i izazivanje opasnosti za život ili tijelo ljudi ili imovine velikih razmjera kazneno je djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Čak i ako se to kazneno djelo počini iz nehaja, počinitelju prijeti zatvorska kazna trajanju do 3 godine", navode u HACZ-u.
Kazne, dakle, nisu male, ali kako je upravo ispod objave te Agencije na Facebooku nedavno objavio jedan komentator: “Prvom prigodom kada me preleti dron koji je uredno registriran i ima sve dozvole svim djelatnicima Agencije šaljem po čokoladu”. Drugim riječima – ljude jednostavno nije briga jer znaju da su šanse da budu uhvaćeni, ako im letjelice nisu registrirane, minimalne.
Bez registracije 90% letova
"Na žalost, u praksi hvatanje neregistriranih “dronaša” funkcionira tako da policija dobije prijavu kako taj i taj dron leti iznad tog i tog mjesta, ali ako se policajac ne nalazi na mjestu događaja kako bi mogao odmah legitimirati osobu koja upravlja dronom, šanse da je pronađe, nerado to priznajem, vrlo su male. Tu važnu ulogu igraju upravo građani koji bi, kada vide da netko upravlja dronom tamo gdje ne bi smio ili onako kako ne bi smio, jednostavno trebali fotografirati tu osobu, dron, i zatim fotografije s još nekim detaljima poslati HACZ-u, a to se može učiniti lagano i brzo putem formulara na njihovoj stranici. HACZ će zatim u suradnji s policijom krenuti u potragu za tom osobom", kazuje Nada Finderle uz napomenu kako je broj dronova jednostavno prevelik i da je objektivno nemoguće nadzirati sve lokacije na kojima se pojavljuju, zbog čega građani moraju shvatiti da je njihova pomoć krucijalna kad riječ o hvatanju ilegalnih “dronaša”.
S druge strane, to rješenje daleko je od idealnog, zbog čega postoji mogućnost da će Europa novim jedinstvenim pravilnikom o letenju dronovima, koji bi trebao vrijediti za sve zemlje članice Europske unije, a na snagu bi trebao stupiti krajem ove ili početkom iduće godine, propisati i da se u sve dronove ugrađuju neke vrste transpondera s pomoću kojih bi policija i druga nadzorna tijela u svakom trenutku mogli locirati sve dronove koji se nalaze u zraku.
Iako se o toj ideji za sada vode žustre rasprave, jer neki smatraju kako bi ona uvelike narušila privatnost korisnika dronova, do tog koraka će, smatraju stručnjaci, u jednom trenutku ipak morati doći jer je procjena da je čak 90 posto dronova koji lete neregistrirano, baš poput onih zbog kojih je ovih dana čak dva puta nakratko bila zatvorena splitska zračna luka.
"Dana 22. lipnja 2019. godine nadzornik smjene oblasne kontrole leta zaprimio je prijavu o neovlaštenom letenju sustava bespilotnog zrakoplova u blizini trogirske katedrale na visini od 120 metara iznad terena. O događaju je obaviještena policija u Zračnoj luci Split, kao i nadležna aerodromska služba, te je zbog opasnosti za sigurno odvijanje zračnog prometa u 12.55 sati donesena odluka o privremenom zatvaranju Zračne luke Split. Policija je poslala ophodnju i provjerila cijelo područje grada Trogira, prilikom čega nisu pronašli osobu koja je upravljala bespilotnom letjelicom, kao ni samu letjelicu. Nakon toga je normaliziran zračni promet u Zračnoj luci Split u 13.17 sati. Zbog neovlaštenog upravljanja sustavom bespilotne letjelice nastao je zastoj u zračnom prometu te je nekoliko zrakoplova bilo prisiljeno čekati na slijetanje i polijetanje", kazali su prilikom prvog incidenta u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.
Tehnologija za praćenje
Jedan od najpoznatijih incidenata onaj je iz prošle godine kada je Gatwick, druga najveća zračna luka u Velikoj Britaniji, bio zatvoren čak tri dana jer su muškarac i žena dronovima nadlijetali aerodrom, a prošlog je mjeseca u samo jednom danu u singapurskoj zračnoj luci Changi zbog drona koji je ondje letio odgođeno i preusmjereno čak 37 letova. Oni koji lete dronovima oko zračne luke mogu biti kažnjeni s čak pet godina zatvora, a da ne spominjemo do kakvog bi kaosa došlo da dron primjerice uleti u propeler aviona, na što je upozoravao i MORH nakon incidenata u Splitu.
"Nažalost, oni koji odluče počiniti prekršaj, činit će ga, zato mi već sad radimo na nekim sustavima s pomoću kojih ćemo lakše moći pratiti dronove koji su u zraku, ali ne smijem o tome previše govoriti. U svakom slučaju, tehnologija za takvo praćenje postoji i danas, tako da se praktički samo čeka da netko da zeleno svjetlo pa da se ona počne koristiti i ugrađivati", govori Toni Zlopaša te ističe da je unatoč tome ljude i dalje potrebno informirati i omogućiti im alate uz čiju pomoć registracija leta neće biti bauk, poput aplikacije na kojoj je i sam radio.
Prije njezine pojave u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe dobivali su, kaže, između 5 i 15 zahtjeva za letove dnevno, dok se sada ta brojka povećala na 50 do 100 zahtjeva, za što je dijelom zaslužna i turistička sezona, ali većim dijelom zasluge se ipak mogu pripisati tom servisu koji je jedinstven u svijetu. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo isto tako u posljednjih pet godina bilježi stalni rast zahtjeva za registraciju operatora sustava bespilotnih zrakoplova-dronova kojih je početkom lipnja u Hrvatskoj bilo prijavljenih 2200.
Rast registriranja operatora tih bespilotnih letjelica odnosno dronova u Hrvatskoj je počeo 2016. godine, kada ih je, po podacima HACZ-a, bilo evidentiranih 299, u odnosu na 99 u 2015. Trend povećanja nastavio se i u 2017. godini, kada ih je bilo 402, da bi u 2018. njihov broj porastao na 830.
Od početka ove godine do 5. lipnja prijavljeno je novih 499 operatora.
"Ljudima će se možda sve ovo na prvi pogled činiti kao gnjavaža, ali ta pravila moraju nam postati normalna kao što nam je normalno da polažemo vozački ispit prije nego što sjednemo u automobil i počnemo ga voziti cestom. Dozvole nam trebaju i za vožnju morem pa je logično da neka pravila i dozvole moraju postojati i kad je riječ o zračnom prostoru. Bespilotni zrakoplovi relativno su nova aktivnost u svijetu pa se usporedo s njima razvijaju i regulative i zakoni vezani za to područje",kaže Nada Finderle te podsjeća da se i za svako fotografiranje ili snimanje dronom također moraju tražiti posebne dozvole od Državne geodetske uprave, jer biste u suprotnom mogli platiti kaznu u visini od nekoliko tisuća kuna.
(Tekst je objavljen u prilogu Obzor Večernjeg lista)
