Otkriće koje pokazuje da je Cambridge Analytica iskoristila podatke 50 milijuna korisnika Facebooka kako bi mogla doći do američkih glasača je stvarno zastrašujuće. No Cambridge Analytica ne bi nam trebali biti diverzija koja odmiče pažnju s pravog negativca u ovoj priči: Facebooka, piše Ellie Mae O'Hagan za The Guardian.
Misteriozno je kako uz njegovu tvrtku koja regulira protok informacija milijarde ljudi, potiče određene kupovne navike i mišljenja te prati ljudske interakcije, Mark Zuckerberg je pozvan da održi predavanja na Harvardu bez imalo sumnje, bez skepticizma. U ovom trenutku neodgovorna privatna kompanija posjeduje detaljne podatke više od četvrtine svjetske populacije. Zuckerberg i njegova kompanija već neko vrijeme izbjegavaju bilo kakvu odgovornost. Svjetske vlade trebale bi se jako ozbiljno pozabaviti Facebookom.
Nakon što su trolovi završili u zatvoru zbog prijetećih poruka koje su slali aktivistici Caroline Criado-Perez i Stelli Creasy, zastupnici u britanskom parlamentu, uslijedila je debata da li društvene mreže poput Facebooka ili Twittera trebaju biti klasificirane kao platforme ili izdavači. Facebook se tretira kao prijenosnik informacija, što znači da nije odgovoran za sadržaj kojeg njegovi korisnici dijele - na isti način kao što se BT ne može tužiti zbog prijetećih telefonskih poziva.
"Svaki dio sadržaja na Facebooku ima pripadajuću opciju 'report', izvještaja kojem je cilj omogućiti pregled sadržaja. Dodatno se pojedincima omogućava blokiranje nekoga tko ih uznemiruje te se tako ukida bilo kakva mogućnost interakcije s takvom osobom. Facebook problem zlonamjernog ponašanja rješava uz upotrebu socijalnih mehanizama i tehnoloških rješenja prikladnih za mnoštvo online mogućnosti“, rekao je 2014. godine Iain MacKenzie, glasnogovornik Facebooka.
No kompanija izbjegava odgovor na pitanje koliko moderatora zapošljavaju, kako on rade i kako se donose odluke. Čvrst stav počeli su zauzimati u slučaju oštrog desničarskog sadržaja, što su i pokazali kada su maknuli stranicu političke strane Britain First (Prvo Britanija) - no i dalje odolijevaju mnogim legislativnim pokušajima regulacije. Korisnici mogu vidjeti nedosljedne algoritme koji se mijenjaju bez ikakvog pitanja, bez ikakvih konzultacija, uključujući i vlade ili tvrtke koje ovise o prihodima koje im omogućuje oglašavanje na Facebooku. I time im šalju poruku da bilo tko može sutra biti obrisan.
U veljači 2018. godine Digiday je izvijestio kako se stranica LittleThings, tada 'stara' četiri godine, ugasila preko noći nakon što je Facebook odlučio staviti korisničke postove na listi prioriteta iznad sadržaja izdavača. Stotine ljudi tada je ostalo bez posla. Iako nije samo Facebook kriv za propast LittleThings, oni koji su radili na web stranici rekli su kako nisu više znali što da rade, a ni kako da rade, nakon promjene Facebookovog algoritma. No to nije jedini primjer. 2013. godine promjena algoritma prepolovila je promet stranice Upworthy od čega se nisu nikako mogli oporaviti.
Utjecaj kojeg dominantni Facebook ima tjera sve ostale publikacije da prate i budu u tijeku s strategijom koju oni često mijenjaju. Glavni urednik Wireda, Nick Thompson, nedavno je rekao Digidayu kako je postojao strah da "Facebook ima mogućnost odrezati medije koji postanu previše arogantni".
Puno se pričalo i o činjenici kako Facebook kreira "filtrirajuće mjehuriće". Kritizirani su zbog toga što im je prioritet sadržaj kojeg korisnici vole, ili će voljeti, što znači da su vijesti koje se prikazuju uvijek iste, nema nečeg drugačijeg. Kritike su ih snašle i zbog nemogućnosti strožeg kažnjavanja oglasa. Talijanska nova desničarska zvijezda Matteo Salvini nedvosmisleno se zahvalio Facebooku što su pridonijeli rezultatima nedavno održanih izbora.
I sve to dolazi od kompanije koja je u 2016. platila samo 5.1 milijun funti korporativnog porez za svoje poslove u Velikoj Britaniji, a unatoč profitu i prihodima koji su se gotovo učetverostručili zahvaljujući povećanju podaje oglasa. U prosincu prošle godine Facebook je najavio ako će prihode ostvarene od reklama prijavljivati u zemljama u kojima je novac zarađen, umjesto da ga se preusmjeruje u Irsku. Iako kako piše ovaj magazin, potez "vjerojatno neće dovesti do plaćanja puno više poreza". Ovo je u suprotnosti Zuckerbergovog poziva vladama da svaki građanin treba imati univerzalni osobni dohodak, kao odgovor na automatizaciju koju pokreće i Silicon Valley.
Izbjegavanje stranice i tako zaštita privatnih podataka nije baš tako lako kako se čini. Po riječima Rogera McNameea, čovjeka koji je uložio u Facebook na samim počecima, kompanija upotrebljava tehnike viđene u oglašavanju i kockanju a kojima je cilj potaknuti, izazvati psihološku ovisnost kod korisnika. Što se čini, između ostalog, uz stalne obavijesti i različite nagrade.
Što nas duže drže 'zakačene' to duže imaju pristup ogromnoj količini podataka o svima nama. Zabrinjavajuća je količina podataka s kojima Facebook raspolaže i brine što sve može saznati o svojim korisnicima na temelju naoko neškodljivih informacija. Autor knjige Networks of Control, Wolfie Christl, primijetio je jedan uzorak kojeg Facebook korist a to je da uz pomoć podatak o lokaciji s mobitela saznaje kako ljudi putuju na posao. Podatke dodaje drugim i pomoću njih svrstava korisnike u određene društvene klase.
Kao što stječu uvid u ogromne količine podataka tako i lako preuzimaju svoje protivnike, konkurenciju.
"Facebook se ponaša poput klasičnog monopolista: kupuje svoje konkurente poput Instagrama, brutalno kopira rivale poput Snapchata. Imaju čak i svoju aplikaciju, Onavo, koja ih upozorava na nove i moguće prijetnje. Sve ovo u kombinaciji s neprovjerenim brisanjem naših podataka koje koriste kao zaštitu, dođe im poput neprobojnog jarka oko utvrde njihovog poslovanja“, rekao je Nick Srnicek, autor Platform Capitalism.
Da se npr. ExxonMobil pokušao na ovaj način uplesti u svaki element našeg života, sigurni bi njegov utjecaj pokušao umanjiti neki pokret ili sl. Možda je došlo vrijeme da se Facebook počne tretirati poput gigantske multinacionalne kompanije što i je. Ponajprije zbog toga što ljudi koji imaju profile na Facebooku nisu klijenti ove kompanije - oni su zapravo proizvod kojeg Facebook prodaje oglašivačima.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
a i dalje, "priča" o novom sv. poretku za neke zvuči kao fantazija i scenarij za film:DDDD
facebook je postao glupost