Rijetko bi tko rekao to, ali Hrvatska ima tvrtku koja je u samom vrhu svemirske industrije u Europi.
Amphinicy Technologies iz Zagreba nedavno je s Europskom komisijom potpisao ugovor o nepovratnom zajmu od 50.000 eura kojim će se financirati razvoj Blinka, svog ultrabrzog procesora satelitskih podataka, koji je trenutačno 20-ak puta brži od standardnog softvera kakvim se koristi i američka NASA.
Kako nam je objasnio direktor tvrtke Frane Miloš, njihov softver iznimno brzo može obraditi velike količine podataka koji sa satelita dolaze na Zemlju, i to prema prihvatljivoj cijeni za sve kompanije koje bi trebale takve podatke.
Najčešće je riječ o satelitima koji fotografiraju planet i tu dolazi gomila podataka koju treba što brže obraditi, a kao primjer Miloš navodi hipotetsku situaciju u kojoj se prati val migranata.
"Malo znači ako ste vidjeli dva dana poslije da je most na njihovu putu popustio", rekao je Miloš za Express i dodao da je ovo korak prema obradi podataka u stvarnom vremenu.
Trenutačno postoje rješenja koja su jednako brza, ali su strašno skupa i nedostupna.
Blink, za razliku od njih, koristi standardna računala i na njima može postići jednake rezultate, tako da su mu glavne prednosti što je dostupan i brz, objašnjavaju iz Amphinicyja u kojem se nadaju da bi ovo mogao postati novi standard u industriji.
Sateliti su prije bili strahovito skupa investicija, a pojavom nanosatelita ovakva lansiranja postaju pristupačnija malim tvrtkama, sveučilištima ili startup tvrtkama koji imaju potrebe za satelitskim podacima.
Zahvaljujući Blinku, mnogi od njih moći će realizirati dosad neostvarive svemirske misije, ali i druge misije bit će produktivnije, povoljnije i lakše za održavanje.
Uz bržu reakciju na humanitarne krize (potresi, poplave, migracije...), Blink bi bio od koristi i u povećanju sigurnosti i kontrole granica, ali bi mogao unaprijediti poljoprivredu, ekologiju, logistiku i niz područja koja se oslanjaju na satelitske podatke.
Novac su dobili u programu Horizon 2020., instrumentom za mala i srednja poduzeća, a Amphinicy je prva hrvatska kompanija koja je u ovom programu dobila novac u kategoriji Svemir i druga unutar cijelog programa dosad.
Iz kompanije navode da su ovime ušli i u krug šest posto najboljih europskih tvrtki koje su dobile novac iz ovog programa. Ideja je nastala iz jednog drugog projekta, objašnjava Miloš, koji dodaje kako je 2013. HAMAG-BICRO prepoznao projekt te su financirali provjeru koncepta.
Tada su i dobili prva prava mjerenja i izvještaje, koji su nadmašili njihova očekivanja i u brzini obrade podataka i njihovoj cijeni.
To ih je potaknulo i da se prijave na europski natječaj.
"Sada smo završili pilot-fazu i idemo u razgovore s velikim igračima dobiti bolji uvid u poslovni model i detalje u kojem smjeru gurati naš projekt", rekao je Miloš.
Novac koji su dobili za prvu fazu rezultirat će studijom kojom će se prijaviti za drugu fazu projekta, u kojoj bi im ovaj europski fond omogućio do 2,5 milijuna eura investicije za nastavak razvoja.
Izrada studije izvedivosti i prikupljanje interesa glavnih igrača u svemirskoj industriji u Europi trebali bi potrajati šest mjeseci.
Sve ovo znači da je trenutačno Blink u glavnom fokusu zagrebačke kompanije jer vjeruju u njegov velik potencijal. Kako će raditi na konačnom proizvodu to će im otvoriti priliku za daljnji rast i zapošljavanje stručnjaka.
"Mi ga cijelo vrijeme usavršavamo, ali i drugi rade poboljšanja. Kad bi NASA stajala, možda bi bili i brži u odnosu prema njima, ali jedini smo na ovom putu s hardverom koji je standardno dostupan", dodao je Miloš.
Na pitanje je li možda bilo interesa velikih kompanija da otkupe cijelo rješenje već sada, Miloš kaže da ne, ali da sigurno ima onih koji su zainteresirani i promatraju u kojem će smjeru ići s razvojem. No, naglašava da ne razmišljaju o tome.
Amphinicy Technologies djeluje već 20-ak godina i u Zagrebu i Luksemburgu zapošljavaju 30-ak ljudi, a tvrtka je u 2014. imala 10,28 milijuna kuna prihoda uz 729.480 kuna dobiti prema podacima s Transparentno.hr.
Osim Blinka, na koji su sada fokusirani, Amphinicy surađuje i sa SES-om, koji je mnogima bio poznat kao Astra, a sada je najveći satelitski operator. Za njih su razvijali softver za testiranje satelita nakon lansiranja, a danas taj softver koriste brojne druge kompanije.
