Tijekom godina Italiju je pogodilo nekoliko razornih potresa. Posebno nesigurno područje je ono središnje Italije gdje se spajaju euroazijske i afričke tektonske ploče, što je i dovelo do potresa. No jedna poznata povijesna građevina ostala je neoštećena tijekom svih tih godina i potresa - kosi toranj u Pisi. Ključ njegove dugovječnosti nedavno su otkrili stručnjaci koji pomno prate ovo arhitektonsko čudo.
Kosi je toranj izgrađen na temeljima mekog tla s konstrukcijom od nekoliko katova. Inženjeri su u prošlosti mislili kako će se nagib izravnati sam tijekom godina, no to baš i nije bilo tako. Od završetka njegove izgradnje, 1372. godine, stručnjaci se trude održati ga. 1964. godine talijanske vlasti krenule su u potragu za idejama koje bi pomogle u održavanju tornja i sprječavanju njegovog urušavanja.
Na stolu se tada našlo niz prijedloga, od tekućeg dušika do ekstrakcije tla, a sve sa ciljem da se ovo arhitektonsko čudo održi na životu. Unatoč brizi o mogućem urušavanju, toranj je izdržao potrese od 6 stupnjeva po Richteru.
Tajna je, kako kažu stručnjaci, upravo u temeljima, u tlu, zbog kojeg je toranj i nakošen. Upravo nagib spašava toranj u slučaju potresa. Spasonosnu ulogu ima i visina tornja od 55 metara u kombinaciji sa krutosti mramora od kojeg je izgrađen. Sva ova tri važna elementa mijenjaju vibracijske karakteristike tornja pa mu tako potres ne može naškoditi, piše Popular Mechanics.
"Ironija je u tome što je upravo tlo koje je uzrokovalo nestabilnost i nagib tornja gotovo do ruba uništenja, zapravo i omogućilo preživljavanje jakih seizmičkih događaja", rekao je George Mylonakis, sa sveučilišta u Bristolu, koji u suradnji sa talijanskim stručnjacima provodi istraživanje.
Arhitektonsko čudo kosi toranj u Pisi, star je gotovo tisuću godina. Izgradnja zvonika romaničke katedrale započela je 1173. godine, ali su radovi nakon izgradnje trećeg kata obustavljeni zbog poniranja tla pod tornjem. Nastavljeni su 1275. godine i već ga se tad pokušalo 'ispraviti'. Sedmi je kat završen krajem 14. stoljeća.
Toranj je visok 55 metara, promjera 16 metara, a vrh mu je nagnut 4 metara u odnosu na temelje. Naginjao se u prosjeku 1 mm godišnje, a deset je godina, od 1990. do 2001., bio zatvoren za posjete zbog građevinskih zahvata kojima se pokušalo zaustaviti naginjanje. Tada su stručnjaci toranj uspjeli ispraviti za 45 centimetara te je ponovno otvoren za javnost.
Znanstvenici su 2013. godine kreirali posebnu 3D mapu građevine kako bi bolje razumjeli kako je moguće da i dalje stoji, no iako se provodi niz istraživanja i pomno prati svaki pomak tornja, njegov 'život' i dalje je misterija koju prate znanstvenici diljem svijeta.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
To je valjda adeze gradio, ili savjetovao prema stupovima adz mafije!! Oni svih ovih godina isto tako nikako da se sruse