Top News
5757 prikaza

Arhiva komunista: Bili su zabranjeni Beatlesi, strani tv program...

Albanija za vrijeme Envera Hoxhe
1/4
Wikipedia
Desetljećima su ugnjetavali malobrojne sugrađane, a njihove tajne napokon su otkrivene

Ostavština diktature Envera Hoxha i dalje truje albansku politiku - kako bi okrenula novu stranicu i zaliječila rane, vlada je otvorila arhivu zloglasne tajne policije Sigurimi, više od 25 godina nakon pada komunizma. Za vrijeme Hoxhe, u Albaniji je svaka treća osoba bila ispitana do strane Sigurimija.

"To bi trebalo iskorijeniti zlo koje i dalje truje albanskog društvo. Kao uklanjanje apscesa, bolna, ali neizbježna kirurška operacija", kaže slavni albanski pisac Ismail Kadare, a prenosi Hina.

Hoxha je četiri desetljeća, do smrti 1985., vladao željeznom rukom, suzbijao svaku oporbu i izolirao zemlju od bilo kakva vanjskog utjecaja. U posljednjem javnom pojavljivanju, albanski diktator obraćao se okupljenim sugrađanima u Tirani povodom obilježavanja oslobođenja glavnog albanskog grada od nacističkih okupatora 28. studenog 1944. godine. Hoxha koji je slavodobitno ušao u Tiranu desetljećima ranije postao je star i slabašan čovjek. Često je morao sjediti u kolicima, a na pozornicu su ga morali dignuti posebno izrađenim dizalom. Čitavo vrijeme se morao grčevito držati za prikrivene šipke kako ne bi pao.

Bio je ranjiv, ali istovremeno i nevjerojatno moćan.

Albanija za vrijeme Envera Hoxhe | Author: Wikipedia Wikipedia

"Čuvajte sve što smo ostvarili kao zjenicu oka svoga. Nosite naša postignuća u budućnost da bi buduće generacije naslijedile snažnu Albaniju, crvenu Albaniju, crvenu kao vječna vatra partizanskih i komunističkih ideala. Albanija koja će živjeti i uspijevati stoljećima koja će tek doći", govorio je Hoxha.

Međutim, ta Albanija koju je on spominjao nije bila stvarna. Kako je to svojevremeno napisala Blendi Fevziu: "Albanija koju je Hoxha obećao četrdeset godina ranije nije postojala. Nikad nije ostvarena. Albanskom narodu je ostavljena karikatura Staljinovog Sovjetskog saveza. Blijeda kopija staljinističke represije, stisnuta u granice male države".

Albanija za vrijeme Envera Hoxhe | Author: Wikipedia Wikipedia

Kad je Hoxha umro u travnju 1985. godine, Albanija je bila treća najsiromašnija država na svijetu. Tijekom Hoxhine vladavine, dvije trećine obale su proglašene vojnom zonom. Plaže su bile ukrašene bodljikavom žicom, a kopnene granice su bile ograđene električnom ogradom. Procjenjuje se da je ubijeno više od 5.000 Albanaca, više od 24.000 zatvoreno, a oko 70.000 protjerano. Njegova tajna policija, Sigurimi, imala je oko 200.000 doušnika. Sve to na samo tri milijuna stanovnika.

Desetljećima nakon njegove smrti, krajobraz Albanije i dalje nagrđuje oko 700.000 bunkera izgrađenih kako bi se mogli oduprijeti bilo kakvoj inozemnoj invaziji. O kultu ličnosti možda najbolje govori i danas vidljivo urezano ime Enver na obroncima planine Shpiragu. "Totalne sitnice mogle su biti presudne da završite u vječnom progonstvu ili zatvoru, poput slušanja zabranjene glazbe kao što su bili Beatlesi ili gledanja televizijskih programa iz susjednih zemalja, Italije, Grčke i Jugoslavije. Rezultat takve represije bio je konstantan strah među narodom i gotovo potpuni izostanak disidentstva. Stvarao se kult ličnosti Envera Hoxhe i vrlo se pažljivo implementirao. On je za Albance bio Veliki Brat. Zvali su ga "Ujak Enver". Ljudi su u njemu vidjeli očinsku figuru koji ih je iz bijede trebao uvesti u moderan život. Njegov lik je bio na gotovo svakom zidu, govori su mu se citirali u svakom novinskom tekstu, a njegovo je ime doslovno bilo čak ugravirano u planine", ispričao je poseban savjetnik Human Rights Watcha Fred Abrahams u razgovoru za Huffington Post.

Albanija za vrijeme Envera Hoxhe | Author: Wikipedia Wikipedia

Jedan depresivni lajtmotiv koji se ponavlja kroz cijelu knjigu su Hoxhine paranoidne čistke. U početku, one imaju nekog kontekstualnog smisla: naravno da će ukloniti suradnike okupatora i političke protivnike – stvari su se naprosto tako rješavale. Međutim, uskoro počinje ubijati suparnike u vlastitoj stranci, uključujući one koje je samo nekoliko godina ranije hvalio kao ratne heroje.

Disidenti su bili uklonjeni, a isto će se dogoditi i svećenstvu i aristokraciji. Stari školski prijatelji i simpatije iz srednje škole također su eliminirani. Osoba koja je Hoxhi dala stipendiju za studij u Francuskoj je pogubljena, kao i prijatelj koji mu je dao besplatno živjeti u svome pariškom stanu. Bivši premijeri, potpisnici albanske Deklaracije o neovisnosti 1912. i osnivači komunističkog pokreta bili su među mnogim žrtvama smaknuća koja su bila uobičajena sve do kasnih 1980-ih, stoji na portalu Digitalna demokracija.

Albanija za vrijeme Envera Hoxhe | Author: Wikipedia Wikipedia

Kako nastavlja isti portal. Hoxha je intelektualce eliminirao u toj mjeri da u vrijeme njegove smrti gotovo nitko u Politbirou Komunističke stranke nije imao više od srednjoškolskog obrazovanja. Jedna od najopasnijih funkcija tijekom Hoxhine vladavine bio je ministar unutarnjih poslova – ubio ih je sve osim jednoga

Hoxha je čak zabranio i brade zbog njihove povezanosti s islamom i pravoslavljem. Albanski diktator njegovao je kult ličnosti usporediv možda samo s Kim Jong-ilom u dvadesetome stoljeću. Njegovi pisani radovi bili su obvezni čitanja u školama. Hoxha – ili „ujak Enver“ kako je preferirao – poticao je svoj kult tako što je dao pomno prepisati povijesne knjige da bi se,između ostalog, predstavio kao osnivač albanskog komunizma, osnivač albanske Komunističke partije i najvažnija figura partizanske borbe protiv okupatora. To je, naravno, izazvalo ogorčenje među veteranima tih pokreta, ali jedini koji su preživjeli čistke bili su oni koji su živjeli izvan zemlje.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.