Početkom osamdesetih godina Bjelašnica je bilo jedno od najvećih gradilišta na svijetu kada su pripreme za zimske olimpijske igre u Sarajevu bile na vrhuncu.
Ovih dana, Bjelašnica će ponovno postati ogromno gradilište nakon što počnu radovi na izgradnji najveće strane investicije u Bosnu i Hercegovinu.
Buroj Ozone City je planirano odmaralište za 40.000 osoba. Izgradit će se privatne vile, luksuzni hoteli, trgovački centar i vlastita bolnica. Pretpostavlja se da će čitava izgradnja na besprijekornim brdima iznad Sarajeva koštati oko 4,5 milijarde konvertibilnih maraka, što je više od 15 milijardi kuna.
Usprkos činjenici da je Bosna jedna od najsiromašnijih europskih država i da takva investicija predstavlja desetinu bosanskog BDP-a, postoji i određena razina nelagode zbog investitora.
Naime, Buroj Property Development je kompanija iz Dubaija. Sve više investicija dolazi iz arapskog svijeta, a sve manje investiraju poduzetnici i kompanije sa zapada.
Početkom tjedna, Buroj International Group održala je svečanost polaganja kamena temeljca, a govore se održali političari iz regije, među njima i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
"Ovakvih projekata bi trebalo biti više, ali je važno da investitori pokazuju interes za BiH i uopće za jugoistok Europe. Ovo treba biti poruka da se na ovom i drugima mjestima isplati ulagati. Današnji potez puno znači za ekonomiju BiH, ali i za njene susjedne zemlje", izjavio je Mesić, a prenosi Klix.
Predstavnik investitora Ismail Ahmed rekao je da očekuje povećanje stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, stvaranje tisuća novih radnih mjesta i dovršenje izgradnje grada u kojem će svi moći živjeti.
"Čitavom svijetu smo poslali poruku da je Bosna sigurno mjesto za ulaganje", rekao je Ahmed. Ustvrdio je da će cijene vila i stanova biti prihvatljive i običnim građanima, a očekuje se da će privatne vile imati cijenu od 2.300 maraka po kvadratnom metru, piše BBC.
Međutim, mogu li obični smrtnici priuštiti si stanove po takvim cijenama? Omar Krupalija, rođen samo par kilometara od planiranog mjesta izgradnje pomalo je skeptičan prema tome.
"Često nam govore da je Bosna džennet, raj na arapskom jeziku. Bosna je u takvom stanju da je svaka investicija dobrodošla", priča Omar. "Za vrijeme rata, dok je Bosna bila okružena sa svih strana, mudžahedini su nam došli u pomoć. U takvoj situaciji, da je sam vrag došao, mi bismo prihvatili pomoć. Ekonomski gledano, danas smo u istoj situaciji", kaže Omar.
Ekonomist Žarko Papić, šef Inicijative za bolju i humaniju inkluzivnost, kaže da Bosna očajnički treba strana ulaganja. Prosječne plaće su ispod 3.000 kuna, a netrpeljivosti među entitetskim političarima paralizirale su nasušno potrebne reforme. "Recimo da jednom projekt dođe do kraja, bit će to dobra stvar. Tko će kupovati sve te stanove? Meni je to još uvijek apstraktan pojam", rekao je Papić.
Arapi iz zaljevskih država kupovali su nekretnine po Sarajevu i cijene stanova su se udvostručile u samo tri godine, kaže Papić.
Arapski vlasnici ne dopuštaju posluživanje alkohola u svojim trgovačkim centrima ili restoranima, ali sekularni Bošnjaci ne brinu se previše zbog toga. "U samom početku, bili su šokirani kad smo im rekli da smo muslimani. Sada nas prihvaćaju takvima kakvi jesmo i uživaju u boravku kod nas", izjavila je konobarica Belma Eminagić.
Adnan Dučić, nezaposleni 34-godišnjak, priča zašto samo Arapi žele ulagati u Bosnu. "Oni su novi ovdje, a Europljani su već godinama tu. Kad Arapi iskuse sve čari naše državne birokracije i oni će htjeti otići. U Bosni često kažemo 'Bože daj nam zdravlja jer sve drugo su nam već obećali'".
