Haso bi rušio EU iznutra kao nekad Jugoslaviju

Referendum će se pretvoriti u plebiscit o Plenkoviću - dobije li pet mandata, na konju je, dobije li četiri,  hoće li biti poljuljan?

U biti to je nebitno, iako svako značajnije povećanje izlaznosti na izborima jamačno dovodi do pada broja HDZ-ovih mandata. Ovo je tek uvod i provjera narodnog raspoloženja uoči saborskih izbora, na kojima će nastupiti trenutak istine za sve političke aktere. Zadaća Neovisnih za Hrvatsku je osvijestiti i politički pridobiti onaj dio nezadovoljnog hrvatskog naroda koji vjeruje u naš program nacionalizma i društvene slobode te korjenitih promjena na svim područjima kao preduvjeta za izlazak moderne hrvatske države iz jugoslavenske i titoističke društvene ljušture i entropije te beskrajnog održavanja statusa quo. To je mukotrpan i dugotrajan proces koji traži autentične i nepatvorene političke aktere, a ne podanike i prodavače magle i političkog folklora. I političkom laiku je jasno da HDZ više nikad ne će moći sklepati trgovačku većinu bez tzv. velike koalicije, a to će biti početak dalekosežnih promjena u četvrtstoljetnom hrvatskom besplodnom političko-stranačkom rasporedu. U perspektivi, tekući pseudofrakcijski raspad SDP-a tek je anticipacija budućeg razvitka u HDZ-u, točnije Plenković će po posljedicama, bez obzira na iluziju o njegovoj trenutnoj apsolutnoj moći ostati zabilježen kao HDZ-ov Zoran Milanović. Nad tim ne treba naricati, dapače to je poželjan razvitak i preduvjet nacionalne i državne konsolidacije te izlaska iz stanja očaja i beznađa.

Dalibor Urukalović/PIXSELL

Plenković provodi resslerizaciju stranke kako bi je deorbanizirao ili dekaramarkizirao?

HDZ nikad nije bio 'orbaniziran' ili 'karamarkiziran', pa se ne može govoriti o toj vrsti procesa. Riječ je o kadrovskoj stranci i bezidejnom konglomeratu različitih interesnih skupina zaokupljenih i povezanih vlašću koje parazitiraju na povijesnoj glavnici pokreta i utemeljitelja moderne hrvatske države. Ako već spominjete restauracijske procese, možemo govoriti o kosorizaciji HDZ-a, naravno bez političke pomajke Andreja Plenkovića, Jadranke Kosor, čiju političku (ne)misao sad provode njezini politički sinovi. Ono što je novo i u konačnici pozitivno i poželjno je činjenica da Plenković provodi, putem svojih mladih klonova, ono što je od prvog dana i rekao, tzv. transformativni proces, ekstremnog centrizma, mijenja HDZ i Hrvatsku na sliku i po nalogu međunarodnih tutora pretvarajući stranku u sekciju briselske kominterne i jedne od bezbojnih europskih tzv. pučkih stranaka u trenutku kad se taj koncept nalazi pred povijesnim slomom. Slično onome kad se par mjeseci uoči pada Berlinskog zida kao maturant s intelektualnim pretenzijama referirao na Marxa i Kardelja. Kad se taj proces dovrši, birači HDZ-a više ne će moći reći da im nije bilo poznato i da nisu mogli na vrijeme prepoznati. Što sam mislio o tome, jasno je iz moga daljnjeg političkog djelovanja izvan HDZ-a. Ni u jednom trenutku nisam dvojio trebam li staviti na kocku svoju političku sudbinu ili ostati kukavički zanovijetati u HDZ-u i čekati trenutak obračuna, kad će oni koji sad ljube Plenkovićeve skute nastupiti kao njegovi egzekutori.

Kakav je odnos vas i Željke Markić? Koji su ciljevi ovogodišnjeg Hoda za život, na dan izborne šutnje?

Prijateljski i srdačan budući da nastupamo na suštinski različitim područjima, politike i građanskog aktivizma. Među nama postoje zajednički pogledi, ali i svjetonazorske ili ideološke razlike. Povezuje nas vjera u potrebu za korjenitim promjenama. Svatko onaj koji promiče autentični građanski aktivizam nasuprot monopolu lažnog i dobro potkoženog dotiranog paravladinog i profitnog tzv. nevladinog sektora naš je načelni saveznik, uz jasno razgraničenje i autonomiju dvaju područja, državno-političkog i stranačkog te područja građanskog društva i društvenog aktivizma. Ciljevi Hoda kao nestranačkog okupljanja su svake godine isti i potpuno je irelevantan nadnevak predizborne šutnje jer organizatori ne šalju političko-stranačke već svjetonazorske poruke. Isti dan na predizbornu šutnju je i zadnje kolo HNL-a, derbi Dinamo-Hajduk na Maksimiru. Budući da ću se, kao i uvijek, naći na tribini, nadam se da se ne će zatražiti i odgoda utakmice zbog mogućnosti kršenja izborne šutnje, koja je općenito besmislena i koju treba dokinuti.

Robert Anic/PIXSELL

Predsjednica kaže da postoje dva pozdrava ZDS: jedan prihvatljiv, drugi ne. Kako ga prepoznati?

Cijela sapunica oko Za dom spremni je besmislena i nametnuta od tzv. antifašističke moralne policije kao instrument stvaranja razdora i podjela u hrvatskom narodu te kao sredstvo za međunarodne pritiske i ucjene te nametanja Hrvatima transgeneracijskih povijesnih kompleksa. Kad bi neupućeni pratio hrvatske medije, stekao bi dojam da se razvio specifični hrvatski fenomen odbacivanja građanskih pozdrava te da se Hrvati masovno, umjesto s Dobro jutro i Dobar dan, međusobno pozdravljaju sa Za dom spremni. O tome sam i kao političar i kao povjesničar sve jasno rekao bez petljanja i licemjerja u pozadini kojeg uvijek stoji neznanje. Za dom spremni nije tisućljetni paleohrvatski pozdrav uklesan latinicom na glagoljičku Bašćansku ploču, kao što neki u dobroj vjeri i nepameti vjeruju. On jest hrvatski pozdrav jer nije kineski ili bugarski budući da je proizašao iz naslijeđa Ustaškog pokreta, koji je, bez obzira na to što o njemu mislili i bez obzira na različite hipoteke, neodvojivi dio hrvatske političke baštine, kao i, primjerice, pravaštvo i njegovo geslo Bog i Hrvati ili HSS i njegova 'vjera u Boga i seljačka sloga'. Osim što je hrvatski, pozdrav Za dom spremni je stari pozdrav u smislu da i čovjeka starog 87 godina možemo nazivati starim. Hrvatska historiografija donedavno je zabilježila prvu uporabu tog pozdrava u srpnju 1932. u emigrantskom ilegalnom listu Ustaša, glasilu Ustaše, hrvatske revolucionarne organizacije (UHRO). Kako u međuvremenu historiografska istraživanja ne prestaju, bez obzira na jalove rasprave neukih laika u medijskom prostoru, pronađen je dokument koji prvu zabilježenu uporabu tog pozdrava pomiče na siječanj 1932. Za one koji znaju gdje se nalazi Hrvatski državni arhiv u Zagrebu ovaj dokument mogu pronaći u zbirci mikrofilmova pod signaturom HDA, mikrofilm D-2249, snimka 632. Ako buduća arheološka istraživanja pronađu ranosrednjovjekovni dokaz korištenja pozdrava Za dom spremni, ja ću svoje stajalište revidirati. To je jedan kontekst, drugi je korištenje pozdrava Za dom spremni u sklopu simbola i obilježja HOS-a. Problematizirati ili postaviti pitanje mogu li se i smiju isticati obilježja jedne od hrvatskih zakonitih ratnih postrojbi u Domovinskom ratu apsurdno je i predstavlja prvorazredni nacionalni mazohizam. Odgovor glasi da, smiju se i trebaju isticati, u svakom trenutku, u svakoj prigodi i na svakom dijelu hrvatske države. To je početak i kraj svake rasprave. Neovisni za Hrvatsku kao stranka starčevićanskog i slobodarskog stava načelno je protiv svih zabrana, bez obzira na to o kojem je simbolu riječ. Nema te zabrane koja može nadomjestiti nedostatak zdrave pameti i razuma.