Hrvatska puna lažnih pravnika, ekonomista, policajaca...

Iako je od 2017. provjera diploma uobičajena praksa prilikom zapošljavanja u državnoj službi, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, šokirana otkrićem da u njezinom ministarstvu sjedi osoba s lažiranom diplomom, naredila je da se hitno provjeri oko 90 tisuća osoba zaposlenih u sustavu za koji je odgovorna. Ovaj put za lažiranu diplomu saznalo se u ekspresno kratkom roku, čim je provedena istraga, no nije uvijek tako kad je riječ o drugim državnim i javnim institucijama. O ovakvim se skandalima uglavnom sazna tek kad to objave novinari koji informacije dobiju iz neslužbenih izvora. A afere s lažiranjem diploma i svjedodžbi u Hrvatskoj su imale gotovo nevjerojatne razmjere. 

U Zagrebačkom holdingu tako je svojedobno ukupno otkriveno čak 306 lažiranih diploma i svjedodžbi. Od toga sedam je imalo lažnu diplomu, a ostalo se odnosilo na srednjoškolske svjedodžbe. 

Vrlo opsežnu provjeru diploma prije četiri godine proveli su u Zagrebačkom holdingu nakon što su u dva odvojena slučaja, od kojih je jedan bio u Direkciji a drugi u Vodoopskrbi i odvodnji, otkrili kako 15 zaposlenika ima lažnu diplomu. U ZET-u njih 94-oro su imali lažne svjedodžbe, a u Čistoći 84. Od svih škola i fakulteta u Hrvatskoj čak su 64 obrazovne ustanove dijelile lažne diplome i svjedodžbe, a najproduktivniji u ovoj raboti bili su zagrebački Pravni i Građevinski fakultet, zatim Prehrambeno-biotehnološki i Prometni fakultet, kao i Škola za cestovni promet koja je izdala 98 krivotvorenih dokumenata. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić tvrdio je da se u Holdingu provodi kontrola od 2002. godine, no zanimljivo je da je ovaj skandal prvi put eskalirao 2010. godine, a onda opet 2014. No priča tu ne završava. 

Uprava Zagrebačkog holdinga objavila je kako je Vodoopskrba i odvodnja u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 18. ožujka 2014. godine utvrdila postojanje 14 lažnih diploma. S tim zaposlenicima raskinula je ugovore o radu. Međutim, sedmero njih opet je zaposleno preko agencije za privremeno zapošljavanje. Kod 12 zaposlenika, jedne bivše djelatnice i jednog radnika preko agencije za privremeno zapošljavanje otkrili su krivotvorene diplome i svjedodžbe. 

Vodoopskrba i odvodnja je sa svima njima sklopila sporazumni raskid poslovnog odnosa, ali im nisu dali izvanredni otkaz. Istovremeno, podnijeli su kaznene prijave protiv 12 zaposlenika radi krivotvorenja isprava, izvijestio je tada dnevnik 24sata, no unatoč svemu, VIO je preko agencije za privremeno zapošljavanje zaposlio sedmero od njih. Uprava Holdinga naložila je disciplinski postupak za onoga koji ih je zaposlio jer je narušen ugled Holdinga. Nakon toga uslijedila je kontrola 11.500 zaposlenika Holdinga. 

Dvije godine kasnije javnost je saznala da se na nacionalnoj televiziji HTV-u također provjeravaju dokumenti o stručnoj spremi zaposlenika, te da je otkriveno čak 16 nevjerodostojnih dokumenata. 

"Svim zaposlenicima za koje se ustanovilo da posjeduju nevjerodostojnu dokumentaciju otkazani su ugovori o radu, a sporna je dokumentacija proslijeđena na daljnje postupanje mjerodavnim državnim tijelima", rekli su tad na HRT-u. S lažnim diplomama radila je jedna računovotkinja, zatim djelatnica u razmjeni video-materijala, kao i majstor rasvjete. 

U svibnju 2017. godine viši referent za udruge u Karlovačkoj županiji radio je s lažnom diplomom Fakulteta prometnih znanosti, i bio član HSP-a. Nisu ni objasnili kako je to, čak da je i imao pravu diplomu, inženjer prometa dospio na mjesto referenta za udruge?   Bez obzira na ovu sramotu u njegovoj biografiji, HSP ga je kandidirao za Gradsko vijeće Ogulina na lokalnim izborima, pisao je tada KA-portal. Inače, u toj županiji se i 2012. saznalo da tadašnja pročelnica Ureda župana nema diplomu Ekonomskog fakulteta. 

U ljeto 2017. godine, u bjelovarskoj Gradskoj upravi otkrivena su dva zaposlenika s krivotvorenim dokumentima, od koji je jedan krivotvorio svjedodžbu, a drugi diplomu Pravnog fakulteta, no čak su diplome krivotvorili i vatrogasci. Petorica njih iz Javne vatrogasne postrojbe u tom gradu, unatoč kaznenom djelu  zadržani su na poslu, jer kako je rečeno - "ispunjavaju uvjete za svoja radna mjesta." 

U travnju 2018. godine Ministarstvo uprave je od svih jedinica lokalne i područne samouprave zatražilo provjeru vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma. Od 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u njih 512 pronađene su ukupno 22 nevjerodostojne isprave.

U listopadu 2017. godine Visoka policijska škola izdala je priopćenje u kojem je pisalo: "Milijan Brkić, rođen 25. listopada 1970. u Ljubuškom, Bosna i Hercegovina, završio je dana 24. listopada 2017. godine na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu specijalistički diplomski stručni studij Kriminalistika u trajanju od dvije godine, položio sve propisane ispite, udovoljio svim drugim propisanim obvezama, stekao 120 ECTS bodova i stručni naziv “stručni specijalist kriminalistike” (struč. spec. crim.) kao i sva prava koja mu pripadaju po propisima Republike Hrvatske." Naime, potpredsjednik Sabora i bivši zapovjednik specijalne policijske postrojbe 'Alfe', već je diplomirao 2011., no poništili su mu diplomu jer je rad “Organizacijske razine MUP-a RH” naknadno ocijenjen kao plagijat, pa je u roku godine dana morao napisati novi, što je i učinio. 

No, Narodne novine su u ožujku 2014. godine objavile da je osim Brkićeve diplome poništeno još njih deset. Na popisu su bila imena Gorana Bočine, Zorana Đakovca, Krunoslava Kokića, Egona Lulića, Roberta Ljutića, Marka Matića, Marija Norca-Keve, Stipe Poljaka, Karmele Prše i Nikole Vukasa, kao i diploma Silvija Toplaka, šefa osiguranja predsjednika Ive Josipovića. Osim spomenutih, te je godine poništeno još osam diploma koje je izdala Visoka policijska škola u Zagrebu.

Brkićev kolega, bivši saborski zastupnik Anto Đapić prepisao je magistarski rad, pa mu je Pravni fakultet u Splitu poništio magisterij iz 2000. godine. Đapić je od 176 stranica rada prepisao 116 i to iz knjige 'Pobijanje arbitražne odluke' koju je napisao njegov mentor Boris Kandare. Pet godina poslije Općinski sud u Splitu nepravomoćno je i njega i Kandarea oslobodio optužbe za počinjenje kažnjivih djela poticanja te zloupotrebe položaja i ovlasti, a Županijski sud brzo je tu odluku poništio. Na kraju je predmet otišao u zastaru. 

Godina 2014. bila je kobna i za 10 vozača riječkog gradskog prijevoznika Autotroleja. Komunalno društvo suspendiralo ih je, a zatim dalo otkaze jer su imali falsificirane svjedodžbe. Kako je tada pisao Novi list, neke svjedodžbe kupljene su na crnom tržištu Hrvatske, a dio u BiH, odnosno Republici Srpskoj.

Prje tri godine Ante Jerolimov, saborski zastupnik i načelnik općine Preko na Ugljanu jednostavno je mobitelom nazvao djelatnicu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i rekao joj da mu u radnu knjižicu upiše višu školsku spremu ekonomista. Mandatno-imunitetno povjerenstvo je na zahtjev zadarskog Državnog odvjetništva ukinulo Jerolimovu zastupnički imunitet, kako bi protiv njega bio pokrenut kazneni postupak zbog krivotvorenja diplome. Do danas se ne zna u kojoj je fazi kazneni postupak. 

Kad se u državi, u kojoj je do lažne diplome i svjedodžbe lakše doći nego li do termina za specijalistički pregled, pa kad se u sve to još upetlja hrvatsko pravosuđe sa svojim zakonima, prevaranti mogu mirno spavati. Naime, za kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 311 st. 1 i 2 Kaznenog zakona propisana je, kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ali postoji kvaka zbog koje lažnjaci nikad neće stradati. Jer u članku 19. stavku 1 Zakona o kaznenom postupku piše da se za kaznena djela, za koja je predviđena kazna do pet godina zatvora, ne može pokrenuti postupak ako je od izvršenja kaznenog djela prošlo više od pet godina.

Naravno, da taj rok teče od trenutka kad su predali krivotvorinu i dobili posao, a ne od zadnjeg dana kad je njihova prijevara otkrivena. Stoga će većina tih slučajeva bez problema otići u zastaru, pa neće čak morati vraćati ni novac koji su dobili na temelju lažne stručne spreme.