Kardinal Josip Bozanić, po informacijama koje je Express dobio od sugovornika vrlo bliskog vrhu Kaptola, prošli je tjedan vodio intenzivne razgovore s visokopozicioniranim HDZ-ovcima s ciljem da ‘izrazi stavove Crkve o krizi vlasti’.
Bozanić je želio da Vlada Tihomira Oreškovića svakako opstane, pa makar i bez Oreškovića, odnosno da ne dođe do novih izbora.
Dakle, da HDZ uspije u preslagivanju, a ako ne uspije, da ostane slična konfiguracija političkih snaga.
"Kaptolu je važno da HDZ ostane na vlasti, da ne dođe opet Milanović i njegov SDP", rekao nam je naš sugovornik iz vrha Kaptola.
Tvrdio je i da je komentar glavnog urednika Glasa koncila Ivana Miklenića, u kojem je Tomislava Karamarka prozvao za moralnu krivnju u aferi MOL, a istodobno hvalio Božu Petrova, napisan bez znanja vrha Crkve te da je to tako ‘jer je Crkva jedna demokratska institucija’.
Upravo zato je, ali i da ‘popegla’ Miklenićevu štetu u odnosu s HDZ-om, ‘Hrvatska biskupska konferencija izdala priopćenje kojim se ograđuje od komentara glavnog urednika Glasa koncila’.
No, HBK se nije sama dosjetila demantirati Miklenića, nego je glavni tajnik HDZ-a, Domagoj Milošević, zatražio očitovanje o Miklenićevu uvodniku.
HBK je odgovorio da je to Miklenićev osobni stav, iako je jasno da je značenje uvodnika u Glasu Koncila već desetljećima bitno veće i šire od ičijeg osobnog stava.
Štoviše, opće je poznato da se u uvodniku Glasa koncila iznosi vrlo precizno usuglašen stav samog vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj.
"Siguran sam, a pričao sam s mnogo svećenika, da je njihov stav možda sličan Miklenićevu, ali nikad tako nešto ne bi javno rekli. Makar to isto i misle. Jer stav Crkve je da treba učiniti sve da se Vlada ne raspadne. Crkva nikad nije protiv nikoga, a pogotovo u političkom prepucavanju ne smije javno stati ni na čiju stranu. Karamarko u slučaju ‘Konzultantica’ nije kriminalno, nego moralno odgovaran, a Crkva ne može i ne smije kritizirati to", tvrdi naš sugovornik i dodaje da Miklenić nije glasnogovornik Crkve.
Ipak, posve otvoreno priznaje da ga smatra bližim Petrovu jer su obojica po svojem habitusu idealisti te ne shvaćaju da je politika umijeće mogućeg, a ne umijeće principa.
"Zapravo, sad ću vam iskreno reći, po mojem mišljenju Karamarko je pogriješio kad se spremao na izbore. Okružio se krivim ljudima u kampanji, a ruku na srce, on je trebao biti čovjek iz sjene jer je kriva osoba za takvu funkciju. Ova afera je samo posljedica toga", kaže otvoreno naš sugovornik.
Tomislav Karamarko, prema saznanjima Expressa, s kardinalom Bozanićem sastao i u finišu pregovora s Mostom. Kardinal Bozanić, napominje nam naš sugovornik iz vrha Crkve, mora primiti svakoga tko mu se najavi. Pa i Zorana Milanovića ako on izrazi želju da se vidi s njim.
"Druga su, pak, stvar privatni razgovori. Ovdje govorim o službenim sastancima", kaže nam naš sugovornik.
Činjenica je da se sad HDZ intenzivno želi izboriti za naklonost Crkve, a s druge strane Crkvi, odnosno jednom dijelu Crkve, u interesu je da vlast u kojoj je HDZ opstane.
Naime, sad je više nego očito da u Crkvi postoji više “puteva”, iako bi to na Kaptolu radije nazvali demokracijom.
Miklenić, sa svećenicima koji ga simpatiziraju, a kako saznajemo, ima ih podosta, sad je na jednoj strani– ona, naime, HDZ i vlast vidi bez Karamarka, baš kao i jedan dio HDZ-ovaca koji otvoreno govore kako je toj stranci najveći uteg upravo Karamarko.
Tako zapravo Miklenić, iako se vrh Crkve ogradio od njegova stava, poklonike dobiva u redovima Karamarkove stranke.
"Miklenić je samo napisao ono što misli Vladimir Šeks, Andrej Plenković i mnogi drugi. Neki od njih usudili su se to javno reći, poput spomenute dvojice, drugi još ne istupaju javno. Zanimljivo je i da je Miroslav Tuđman, sin našeg osnivača, bio za opstanak Oreškovićeve vlade", prokomentirao je za Express visokopozicionirani HDZ-ovac.
Miklenić je više puta dao naslutiti da zagovara tzv. treći put u kombinaciji Mosta i HDZ-a. A MOST predstavlja upravo ono što jednom velikom dijelu Crkve odgovara.
Miklenić je u svom komentaru jasno dao do znanja da je veliki zagovaratelj MOST-a, ali i da, baš kao ni vrh Crkve, nije za nove izbore koji mogli na vlast dovesti Zorana Milanovića.
‘Svakom objektivnom promatraču jasno je da izvanredni parlamentarni izbori teško mogu biti u službi općega dobra Hrvatske, kojoj je potrebna unutrašnja stabilnost, stručno, umješno i marljivo upravljanje, a na vidiku nema političke snage koja bi to mogla zajamčiti bolje od sadašnje garniture, ali bez onih koji rade za svoje interese’, napisao je Miklenić.
S druge strane tu je dio Crkve okupljen oko premijera Tihomira Oreškovića, špekulira se da je riječ o Opusu Dei, iako to nikad nije službeno potvrđeno.
Njegov savjetnik Bartulica član je Opusa Dei, pa možda i otuda te veze, a spekulira se i da je Oreškovićeva supruga bliska s tom prelaturom unutar Crkve.
Ako je točno da premijer Orešković ima podršku Opusa Dei, onda to, u ovim prevrtanjima u Hrvatskoj, stvara podjele i unutar same Crkve:
"Dakle, imamo Miklenića i dio HDZ-ovaca na jednoj, Opus Dei i Oreškovića na drugoj i kardinala Bozanića, odnosno Kaptol i vrh HDZ-a na trećoj strani. No, ipak u ovome treba uzeti u obzir službeni stav Crkve, a on je da nikako nisu bili za nove izbore. U tome se složile sve tri nabrojane strane jer niti jednoj nije u interesu povratak Milanovića. I to je zapravo sva bit", objašnjava nam naš sugovornik.
U kontekstu previranja između HDZ-a, Mosta i Crkve spominje se i prošlotjedna smjena Joze Barišića s mjesta ravnatelja programa HRT-a. Na tu je funkciju on došao prije svega tri mjeseca, no tvrdi se da je iza njega bio MOST i Crkva.
Znakovito, napadi na Barišića počeli su u emisiji Bujica, a povod je bio HTV-ov program u kojem se kritičko govorilo o našem nogometu.
Pravi razlog Barišićeve smjene, nagađa se, mogla bi biti i činjenica da je bio na direktnoj liniji s Kaptolom i MOST-om što vrhu HDZ-a ne odgovara.
Po mnogima ključnu ulogu na desnici, ali i golem utjecaj na političke i crkvene krugove, ima Željka Markić.
Naš sugovornik iz vrha Crkve potvrđuje da je ona bliska vrlo utjecajnim krugovima iz Katoličke crkve u Hrvatskoj, ali napominje da djeluje samovoljno, a ne po instrukcijama s Kaptola.
Uz goleme promjene kojima svjedočimo u odnosima države, političke elite i Crkve, u Hrvatskoj se zbiva još jedan važan proces, ali uvjetovan potezima samoga Pape, odnosno Vatikana.
Papa Franjo, vrhovni poglavar Katoličke crkve, radi na tome da biskupe makne od dnevno-političkih zbivanja.
Imenovanja novih biskupa u Hrvatskoj, od kojih je svako bilo iznenađenje za Kaptol, daju naslutiti da papa Franjo želi da biskupi budu na sluzi narodu, a ne politici.
‘Zahtijevam od vas, molim vas, da ostanete među svojim narodom. Treba ostati! Izbjegnite sablazan aerodromskih biskupa!’, riječi su pape Franje, u kojima je aludirao na svećenike koji više vremena provedu na putovanjima nego među svojim vjernicima.
Prošle je godine za krčkog biskupa imenovan fra Ivica Petenjak, koji je na tom mjestu zamijenio Valtera Župana.
Fra Petenjak je franjevac kapucin, na glasu kao umjeren, biskup baš onakav kakve ih vidi papa Franjo.
Nakon fra Petenjaka ove je godine ponovno uslijedilo iznenađenje u vidu nasljednika desno orijentiranog gospićko- senjskog biskupa Mile Bogovića.
Karmelićanin Zdenko Križić, također skroman i lišen politikanstva, postao je tako novi biskup u sredini koja je na glasu kao utvrda ‘desnice’ u Hrvatskoj.
Prijašnji biskup Mile Bogović priznao je da je ‘ponosan na svoju desnicu’ u intervjuu za Hrvatski tjednik, komentiravši tezu u medijima da je papa Franjo za nove biskupe izabrao one koji nisu politički određeni.
Vojnog ordinarija Juraja Jezerinca zamijenio je mons. Jure Bogdan, također na glasu kao umjeren.
Prije petnaestak dana je mons Tomislav Rogić imenovan je novim šibensko-kninskim biskupom nakon što je Vatikan prihvatio odreknuće biskupa Ante Ivasa.
Nedvojbene, u dogledno vrijeme doći će do kompletno nove generacije biskupa koji se ne bi trebali baviti dnevno političkim temama i koji bi mogli biti odraz jedne nove Katoličke crkve u Hrvatskoj, po mjeri pape Franje, skromnije, manje političke ostrašćene, Ckrve koja ne dijeli narod.
Okrugloj brojci od 70 napunjenih godina života bliže se Josip Mrzljak - varaždinski biskup, Antun Škvorčević, požeški te zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je ujedno i predsjednik HBK.
Njihove zamjene više ne bi trebale nikoga iznenaditi jer je jasno da papa Franjo kadrovira drukčije od prethodnika.
