Vodeće njemačke stranke su šokirane. Kako je nazivaju, ksenofobna i protumigrantska Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland) postaje treća politička snaga u zemlji.
Na općinskim izborima prošle nedjelje u Hessenu osvojili su 13,2 posto glasova, ostavivši iza sebe zelene i liberale.
Dvoznamenkaste rezultate ranije su ostvarili u Frankfurtu (10,3), Kasselu (12,2) i Wiesbadenu (16,2), čime nastavljaju svoj uspon i na zapadu te zemlje nakon što su svoja prva uporišta dobili na prostorima bivše istočne Njemačke.
Lokalni čelnici CDU i SDP-a ne skrivaju svoj bijes i razočaranje. Očekivali su da će AfD dobiti najviše do pet posto glasova ili barem ostati na jednoznamenkastim ciframa, ali ovo što se sad događa je, kako govore, zastrašujuće.
Alternativa za Njemačku postaje važan politički čimbenik, ulaze u ozbiljnije kombinacije za formiranje lokalnih vlasti te ne vide načina kako ih zaustaviti.
Ne tješi ih ni podatak da AfD ostvaruje dobar rezultat tamo gdje je izlaznost na izbore bila vrlo mala (u Hessenu je, primjerice, bila 48 posto) jer se uvijek broje samo glasački listići.
Pravi test i za njih, ali i za CDU i SDP bit će državni izbori u tri njemačke savezne pokrajine koji se održavaju u nedjelju.
Ako i na njima AfD potvrdi rezultate s lokalnih izbora, to znači da tu stranku sa značajnim brojem zastupnika treba očekivati i u Bundestagu, saveznom parlamentu, nakon općih izbora sljedeće godine.
Njemačka politička scena kakvu je poznajemo više desetljeća unatrag definitivno se mijenja – ali na gore, poručuju iz CDU i SPD-a, stranaka koje obnašaju vlast u velikoj koaliciji.
A prije samo nekoliko godina AfD nije ni postojao. Stranku su 2013. osnovali njemački ekonomisti i znanstvenici, među kojima je i mnogo akademika, u vrijeme velike dužničke krize u Europi.
Predstavljali su se kao reakcija na Angele Merkel i njezinu politiku spašavanja posrnulih članica eurozone. Bili su izričito protiv davanja dodatnih kredita ne samo Grčkoj, nego i Portualu.
Cilj im je bio proširiti političku pobunu protiv eura. Oni načelno nisu protiv Europe kao političke zajednice, ali tvrde da je euro, zbog razlike u gospodarskom stanju pojedinih zemalja, štetan i preskup za održavanje.
Zato su predlagali ili povratak nacionalnoj valuti, njemačkoj marki, ili stvaranje manjih unija s jedinstvenom valutom pa su tako Njemačku rado vidjeli u zajednici s Austrijom, Finskom ili Nizozemskom.
Njihov osnivač, Bernd Lucke, profesor je makroekonomije i bivši savjetnik Svjetske banke, koji je 2011. napustio CDU, čiji je član bio više od tri desetljeća.
Na kraju je nakon godine dana i frakcijskih borbi u stranci zbog “skretanja udesno“ dao ostavku na čelno mjesto AfD-a, čije su vodstvo potom zajednički preuzeli Frauke Petry i Jörg Mouthen. Iako su im predviđali pad, pa i nestanak nakon toga, AfD je krenuo prema velikom usponu.
Međutim, dok su se borili samo protiv eura i spašavanja, kako su ih nazivali, slabih naroda Europe, stranka nije imala veliki odjek u javnosti (nazivali su ih profesorskom strankom).
Tek s migrantskom krizom i politikom otvorenih vrata Angele Merkel, kad je u Njemačku samo prošle godine došlo 1,1 milijun nesretnika s Bliskog istoka, AfD počinje dobivati potporu zbog svojih radikalnih govora protiv novih useljenika.
"Policija mora zaustaviti migrante od ilegalnog prelaska iz Austrije. I, ako je potrebno, neka koriste oružje. To je ono što zakon nalaže. Ni ja to ne želim, ali korištenje vatrenog oružja ovdje je posljednje sredstvo", najpoznatija je izjava Frauke Petry, koja je odjeknula u Njemačkoj, ali i svijetu.
Osude su stigle sa svih strana jer pucanje po migrantima, bez obzira na izlike, nisu predlagali čak ni oni europski lideri koji su se od početka protivili politici njemačke kancelarke i svoje zemlje ograđivali bodljikavom žicom.
Petry govori kako su ona sama i njezina stranka žrtve nesklonih medija koji narod plaše njima.
Pravdala se kako nekontrolirani priljev migranata povećava opasnost od terorističkih napada, poput onih u Parizu prošle godine, pa se moraju zaštititi kad već to “ne radi savezna vlada”. Kancelarku Merkel u više je navrata pozvala da odstupi s te dužnosti.
Jorg Mouthen pokušao je ublažiti kritike da su ksenofobična stranka koja želi zaraditi političke bodove potičući strah kod Nijemaca od dolaska tolikog broja ljudi kojima se pružalo utočište, ali koji su trebali postati i izvorište jeftine radne snage za njemačku ekonomiju koja, kao i ostatak Eruope, ima problem sa sve starijim stanovništvom.
Zalažemo se za “snažno domoljublje otvoreno prema svijetu te želimo ovdje i dalje živjeti s našom djecom i unucima”, rekao je Meuthen, otkrivajući kako je tolika navala na učlanjenje u njihovu stranku da teško stižu obraditi sve te zahtjeve.
Bez obzira na promidžbeni karakter njegovih izjava, činjenica je da AfD maršira prema institucijama, osvaja značajan broj glasova na svim izborima, odbija ulaziti u koalicije ako se ne prihvaća njihov program i, što vodeće stranke najviše zbrinjava, dalje rastu.
Njihova očekivanja su da bi u sljedećem sazivu Bundestaga nakon parlamentarnih izbora 2017. mogli imati oko 20 posto zastupnika.
Politički analitičari upozoravaju kako su već i s potporom od otprilike 15 posto, koliko im daju ankete na nacionalnoj razini, premašili onaj prag koji obično u određenim situacijama dobivaju tzv. protestne stranke koje se pojave, traju određeno vrijeme i nestanu.
Stoga se ne predviđa njihov pad čak i ako se relativno brzo zaustavi priljev migranata u Europu, odnosno Njemačku, što se pokušava ovih dana zatvaranjem tzv. balkanske rute.
AfD je pustio korijenje, a njihov program kojim se u prvi plan stavljaju interesi Nijemaca nasuprot solidarnim pokušajima spašavanja drugih članica eurozone ili prihvaćanja migranata očito ima sve više poklonika u toj zemlji.
Inače, Frauke Petry (djevojački Marquardt) podrijetlom je iz bivše istočne Njemačke. Rođena je u Dresdenu 1975., s obitelji se 1992. preselila na zapad u pokrajinu Westfaliju te je diplomirala kemiju.
Bila je udana za pastora Svena Petryja, s kojim se nedavno razvela jer je novu ljubav pronašla u stranačkom kolegi Marcusu Pretzellu. Ima četvero djece.
Njezin bivši suprug ostao je vjeran glasač CDU. Petry se ne libi rabiti teške riječi. Kancelarku Merkel u više je navrata nazvala izdajnicom, medije optužuje da su lažljivci, sklona je populizmu, većina u Njemačkoj sad cijelu tu stranku poistovjećuje s njom, a neki je zbog njezinih stavova nazivaju i “najopasnijom ženom Europe”.
Koliko je spremna daleko ići pokazuje i njezina nedavna usporedba politike Angele Merkel u vezi s migrantima s ponašanjem komunističkih političara bivšeg DDR-a uoči pada tog režima.
Merkel je uz to optužila za “neizmjernu bahatost i nesposobnost” te za “autistično ponašanje”.
Kakav utjecaj će takav rječenik imati na birače pokazat će predstojeći izbori u tri njemačke pokrajine.
No neki analitičari govore kako je Petry, sa svojim osmijehom koji ima kad istupa u javnosti te s teškim riječima i ocjenama koje upućuje na račun savezne vlade iz Berlina, već postigla određeni učinak.
Tvrde kako je i nedavno popuštanje Angele Merkel, kad je na summitu EU i Turske, posredno ipak odustala od svoje polike otvorenih vrata za migrante, dijelom posljedica opakih kritika koje joj svako malo upućuje Petry.
Važnost te stranke je u činjenici da je Njemačka nakon dugo vremena dobila jednu stranku koja je desnija od popularne Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja, izmjenjujući se sa SPD-om ili djelujući zajedno s njima u koaliciji, kao danas, vladaju zemljom od Drugog svjetskog rata.
AfD, bez obzira na svoj naziv, zasad nije alternativa toj stranci, ali radikalnom retorikom već počinje utjecati na politička zbivanja u zemlji.
Tako Petry nije propustila profitirati ni na incidentu kad su tijekom novogodišnje noći migranti seksualno zlostavljali žene kod kölnskoga glavnog kolodvora.
“Gđo. Merkel, je li Njemačka dovoljno ‘šarena i kozmopolitska’ za vas nakon vala kriminala i seksualnih napada?”, poslala joj je poruku preko Twittera.
Tako se u njemačkoj politici dogodio paradoks. Primanjem stotina tisuća migranata kancelarka Merkel je htjela promijeniti sliku koja je o Njemačkoj još raširena u svijetu zbog razdoblja nacizma.
“Raduje me što je sad Njemačka postala zemlja koja ljude asocira na nadu”, rekla je svojedobno dodajući kako je to “ako se gleda naša prošlost, nešto vrlo vrijedno”.
Međutim, upravo na protivljenju toj politici u Njemačkoj su se pojavile snage, među kojima je i AfD, koje zbog svojeg programa i radikalne retorike kod mnogih izazivaju strepnju.
Ne iznenađuje stoga što je ljevičarski Der Spiegel na jednu svoju naslovnicu stavio sliku Frauke Petry s pozadinom na kojoj je arhivska fotografija s masovnih nacističkih skupova i s naslovom “propovjednica mržnje”.
I to je ono što zabrinjava vode CDU i SDP-a uoči izbora sljedeće nedjelje. Petry se s tim nimalo ne zamara. Ona je rekla kako očekuje novi – trijumf.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Blažena prava njemica a ne Merkelica!!