U prosvjedima koji su u Iranu započeli prije tjedan dana do sada je poginula 21 osoba. Iako predsjednik Hasan Rohani tvrdi da podržava 'demokratsku praksu prosvjeda' nacionalna se garda na brojnim mjestima sukobila s prosvjednicima.
Ovo su prvi veliki prosvjedi od 2009. godine kada je Zeleni pokret tj. milijuni ljudi marširali ulicama Teherana prosvjedujući protiv ponovnog izbora konzervativnog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada za kojeg su vjerovali da je namješten. No prije gotovo deset godina prosvjedovalo se mahom u velikim gradovima i marširala je srednja i viša srednja klasa.
Ovaj je puta nezadovoljstvo zbog inflacije, korupcije i generalnog porasta cijena buknulo u siromašnijim krajevima Irana i osamdesetak manjih gradova dok je u Teheranu dugo bilo neuobičajeno mirno. Nezadovoljstvo ekonomijom prometnulo se u prosvjede kojima se traži demokratizacija i sekularizacija Islamske države, kao i odstupanje vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Homeinija. On je pak na to rekao kako je riječ o instruiranim građanima koje potiče SAD i drugi vanjski faktori.
Uplitanje SAD-a i Izraela
- Čestitke velikom narodu Irana na borbi protiv tiranije. Kada za to dođe čas Amerika će vas podržati - tvitao je predsjednik SAD-a Donald Trump, a američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley rekla je kako 'međunarodna zajednica ne smije ostati tiha kao što je to bilo 2009. godine kada je narod Irana tražio svoju slobodu'.
Iran je u nezavidnom položaju jer radi svoje pred-revolucionarne povijesti ima jaču i dulju tradiciju demokracije od mnogih susjeda u regiji i mnogi se građani sjećaju otvorenijeg i sekularnijeg Irana, a s druge strane SAD, Izrael i Saudijska Arabija čine svojevrsni pakt koji želi destabilizirati Iran dok on prolazi najjače unutarnje previranje ovog desetljeća.
Trump je od početka svoje kampanje kritičan prema nuklearnom sporazumu kojeg je pogurao Barack Obama, a koji je Iran oslobodio sankcija te otvorio prema vanjskim tržištima. Do sredine siječnja Trump će morati odlučiti hoće li ponovno vratiti sankcije.
Iranska vlast, potpomognuta vojskom, organizirala je protuprosvjede na kojima se pokazuje odanost ajatolahu Homeiniju i Islamskoj Republici, a Teheran se poslijednji probudio iz dogmatskog drijemeža i izašao na ulice. No, mnogi koji su 2009. bili spremni staviti život na liniju ovaj puta ne žele prosvjedovati.
- Tada smo se borili za neku bolju budućnost i protiv lažiranih izbora. Ovaj puta nema strukture i plana, a prosvjednici su često nasilni. Osim toga ne želim biti lutka Donalda Trumpa i Benjamina Netanjahua koji će to iskoristiti za svoju agendu - kaže 33-godišnji stanovnik Teherana Ali Sabzevari koji je 2009. i 2010. aktivno prosvjedovao.
Zeleni pokret završio je brojnim uhićenjima i mnoštvo je građana provelo mjesece pa i godine u zatvoru.
- Mnogi od nas se boje čim vide gardu - kaže jedan stanovnik Teherana no misli da će se prosvjedi nastaviti jer se 'sakupila kritična masa i narod je nezadovoljan'.
Prosvjedi ugušeni?
S druge strane general Mohammad Ali Jafari tvrdi kako su prosvjedi utišani protuprosvjedima na kojima su mnogi prosvjednici zahtjevali 'smrt američkim plaćenicima i domaćim izdajnicima' i klicali parole poput 'naša krv je dar našem vođi'. Ali Jafari kaže i kako je protiv Rohanija i Homeinija na razini zemlje (koja ima 80 milijuna stanovnika) prosvjedovalo samo 15.000 građana.
- Danas možemo reći da svjedočimo kraju pobune 96 - kaže general o pobuni koja je ime dobila po godini 1396., trenutnoj godini po Perzijskom kalendaru. Navodi i kako je garda intervenirala samo tri puta, a za prosvjede krivi antirevolucionare, promonarhiste i strane agente. Liberalniji dio populacije bio je zadovoljan kada je 2013. na mjesto predsjednika izabran umjereni Hasan Rohani, a dizanje sankcija i nuklearni sporazum bili su korak prema naprijed. No Rohani je razočarao mnoge - reforme su izostale, korupcija se kažnjava selektivno, status žena se nije popravio (iako je obećao imenovati tri žene na pozicije ministrica, još nije imenovao niti jednu), a gospodarstvo nije napredovalo.
Ipak, mnogi koji su 2009. riskirali prosvjedujući da se makne Ahmadinedžad usprkos nezadovoljstvu nisu još spremni okrenuti leđa Rohaniju. Među njima je i iranska glumica Leili Rashidi.
- On nije savršen, ali je, barem zasada, najbolje što imamo. Mislim da smo svi naučili da napredak dolazi sitnim koracima, a nasilni prevrati najčešće ne završe dobro - kaže Rashidi.
