Dok se polarni led otapa brže nego ikad, otvarajući prolaze koji su stoljećima bili zaleđena pustoš, Kina u suradnji s Rusijom ubrzano gradi novu globalnu arteriju. Polarni put svile, arktički krak gigantske kineske inicijative "Pojas i put", prestaje biti daleka vizija i postaje geopolitička stvarnost koja preoblikuje svjetsku trgovinu i strateške odnose. Fokusiran na Sjeverni morski put duž ruske obale, ovaj projekt Pekingu nudi bržu i sigurniju rutu do Europe, a Moskvi ekonomski spas u vrijeme zapadnih sankcija.
Strateška prečica mimo Sueskog kanala
Glavna prednost arktičke rute je drastično skraćivanje putovanja. Brodovima koji plove iz Šangaja prema lukama poput Rotterdama ili Hamburga putovanje Sjevernim morskim putem kraće je za otprilike sedam tisuća kilometara u usporedbi s tradicionalnom rutom kroz Sueski kanal. To znači da putovanje traje između 18 i 20 dana umjesto 40 do 50, što donosi uštedu goriva i do 40 posto.
China's claim that it worries about Arctic & it has contributed towards sustainable development is so annoying!
— Nguyen Ho (@NguyenHo1096438) January 13, 2026
Can they hear their own words, how much hypocrisy those words entail?
China even reached Antarctica to exploit resources, PR statements are just like service. pic.twitter.com/0XkqhrbYvK
Kineski brodarski div COSCO je tijekom svojih probnih plovidbi 2021. godine na samo četrnaest putovanja uštedio više od devet milijuna dolara. Komercijalni potencijal potvrđen je 2025. godine, kada je Sjevernim morskim putem prevezeno rekordnih 400.000 tona tereta, a kompanije poput NewNew Shippinga najavljuju redovite ljetne linije od 2026. godine. No, ekonomska računica samo je dio priče. Za Peking, koji ovisi o pomorskoj trgovini, Polarni put svile predstavlja bijeg od geopolitički osjetljivih točaka poput Sueskog kanala i tjesnaca Malacca, koje su pod snažnim utjecajem američke mornarice.
Partnerstvo rođeno iz ambicije i nužde
Ključni partner u kineskim arktičkim ambicijama je Rusija. Pogođena zapadnim sankcijama nakon invazije na Ukrajinu, Moskva se okrenula Pekingu tražeći kapital, tehnologiju i tržište za svoje goleme energetske resurse. Ta suradnja formalizirana je u listopadu 2025. godine dalekosežnim sporazumom o zajedničkom razvoju Sjevernog morskog puta. Najveći i prvi opipljivi uspjeh partnerstva je projekt Yamal LNG, postrojenje za ukapljeni prirodni plin vrijedno 27 milijardi dolara, u kojem kineske državne tvrtke drže gotovo trećinu vlasništva. Kina osigurava financiranje i tržište, dok Rusija nudi pristup i svoju nenadmašnu flotu od osam nuklearnih ledolomaca, ključnih za održavanje plovnosti rute. Ipak, dinamika odnosa se mijenja; s Rusijom u oslabljenom položaju, mnogi analitičari vide je kao "mlađeg partnera" koji Kini ustupa jeftinije energente i veći utjecaj u regiji koju je donedavno smatrala isključivo svojim dvorištem.
Od znanosti do dvostruke namjene
Kina je svoj put na Arktik gradila strpljivo, pod krinkom znanstvenog istraživanja i borbe protiv klimatskih promjena, što joj je 2013. godine osiguralo status promatrača u Arktičkom vijeću. Predstavljajući se kao "država bliska Arktiku", uspostavila je istraživačke stanice poput Žute rijeke na norveškom Svalbardu. Međutim, zapadne sile sve otvorenije izražavaju sumnju da ta civilna infrastruktura ima i vojnu, odnosno obavještajnu svrhu. U američkom Pentagonu upozoravaju da bi se kineske postaje mogle koristiti za praćenje podmornica i satelitsku komunikaciju. Posebnu zabrinutost izaziva "Digitalni put svile", plan postavljanja podmorskih optičkih kabela koji bi ubrzali vezu između Azije i Europe, ali i Kini omogućili prikupljanje podataka.
Zapad uzvraća udarac
Američki predsjednik Donald Trump početkom 2026. godine ponovno je aktualizirao prijetnje o preuzimanju Grenlanda, navodeći kao razlog potrebu za sprečavanjem kineske i ruske kontrole nad Arktikom. Napetosti su kulminirale kada je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning poručila Washingtonu da "SAD ne bi trebao slijediti vlastite interese koristeći druge zemlje kao izgovor". Danska i SAD već su ranije izvršile pritisak na Grenland da odbije kineske ponude za ulaganje u nadogradnju zračnih luka i rudnike rijetkih metala, ključnih za modernu tehnologiju. Slične mjere poduzela je i Kanada, ograničivši kineske investicije u telekomunikacijskom i rudarskom sektoru zbog "nacionalne sigurnosti". Nekoć simbol suradnje i znanosti, Arktik se tako ubrzano pretvara u novo bojište globalnih sila.
