Hrvatska vlada i premijer Andrej Plenković mogla bi se naći u još većim problemima nakon što je američki ministar obrane Jim Mattis dao ultimatum svim članicama da moraju povećati izdatke za obranu. "Amerika će ispuniti svoje obaveze, ali ako vaše države ne žele vidjeti smanjenje američke privrženosti savezu, svaki od vaših glavnih gradova morat će pokazati potporu zajedničkoj obrani", rekao je Mattis na zatvorenom sastanku ministara obrane država članica NATO-a, a prenosi Washington Post.
Prema posljednjim dostupnim podacima, objavljenima na stranicama NATO-a, Hrvatska je prošle godina izdvojila ukupno 1,23% bruto domaćeg proizvoda za obranu. U kunama to iznosi 4,1196 milijardi kuna. Uzevši u obzir da NATO traži da svaka država članica izdvaja 2% BDP-a za financiranje saveza, za očekivati je da će Hrvatska morati značajno povećati izdavanja.
Državni proračun funkcionira sa značajnim minusom, a samo za 2017. godinu predviđen je deficit od 6,8 milijardi kuna. Također, prema smjernicama proračuna, za ministarstvo borane trebalo bi se izdvajati 4,16 milijardi kuna. Daleko je to od ispunjavanja obaveze članica saveza. Još Ante Kotromanović dok je bio ministar govorio je da bi trebalo povećati proračun ministarstva za 2 milijarde kuna.
Otkud će Plenković i njegova vlada izvući novac kojeg će dati vojsci tek ostaje za vidjeti, ali na valu dosta ozbiljnih upozorenja koji stižu iz službenog Washingtona, očito je da će svi šefovi NATO-a morati povećati proračune svojim ministarstvima.
"Ne mogu više američki porezni obveznici snositi neproporcionalno velik dio tereta obrane zapadnih vrijednosti. Amerikanci ne mogu se više brinuti za sigurnost vaše djece nego što to radite vi sami", rekao je Mattis iza zatvorenih vrata. Sada samo pet članica NATO-a troše više od 2% BDP-a na obranu; osim SAD-a, riječ je o Ujedinjenom Kraljevstvu, Estoniji, Poljskoj i Grčkoj.
Najveća promjena mogla bi se dogoditi u Njemačkoj koja bi, da ispunjava uvjete NATO-a, trošila 75 milijardi dolara godišnje na vojsku. Tako bi njemačka vojska prerasla britansku i predstavljala bi ogroman preokret u dosadašnjoj strategiji država koja već desetljećima promovira vlastiti pacifizam i mirotvorstvo.
