Izgleda da je Kina pronašla način kako se oduprijeti i spasiti ekonomiju u jeku trgovinskog rata i carina kojima se Trump razbacuje šakom i kapom. Narodna banka Kine je u veljači ove godine kupila 50 tona zlata, a onda još pet u ožujku, piše Economic Times. Tako Xi Jinping trenutačno ima 2.292 tone zlata u rezervama što čini 6,5 posto službenih pričuva zemlje, prema izvješću The Kobeissi Lettera.
Goldman Sachs je izvijestio da je Kina u veljači kupila 50 tona zlata, što je znatno više od onoga što je Peking službeno prijavio. Prema nekim procjenama Kina već tri godine kupuje ozbiljne zalihe zlata, što bi značilo da se Peking dulje vremena pripremao na potencijalni povratak Trumpa u Ovalni ured.
Početkom ovog mjeseca, podaci kineske središnje banke pokazali su da kineske rezerve zlata iznose 73,7 milijuna unci što je više nego na kraju veljače kada su iznosile 73,61 milijun unci.
Kineske rezerve zlata trenutačno vrijede 229,6 milijardi američkih dolara, prema podacima Narodne banke Kine.
Odmak od dolara
Centralna banka potiče državna poduzeća da u međunarodnim poslovanjima daju prednost junanu nad američkim dolarom. Očigledno da Peking želi razbiti monopol američke valute na kojoj se temelji međunarodna trgovina i zbog koje su pale brojne glave.
Gaddafi je tragično skončao u jeku Arapskog proljeća, a pojedini analitičari smatraju da je uzrok američke intervencije bila posljedica Gaddafijeve želje da dolar zamijeni afričkim dinarom. Teške sankcije dobili su i Iran i Venezuela koji nisu htjeli trgovati američkim dolarom.
Iako se službeno barata brojkom od 2.292 tone zlata u rezervama, analitičar Craig Hemke koji godinama prati kinesku ekonomiju i trgovinu zlato, iznio je podatke koji bi mogli upaliti sve lampice u Washingtonu.
Naime, Henke tvrdi da Kina skriva stvarnu veličinu rezervi i da bi Peking mogao imati čak 25.000 tona. Ako se ta brojka ispostavi istinitom, Kina bi imala i više nego dobre šanse da porazi SAD u trgovinskom ratu kojeg Trump smatra sukobom biti ili ne biti.
- Recimo da uzmu dio svojih deviznih rezervi koje su uglavnom uložene u američke obveznice i kažu: ne samo da imamo 25.000 tona, već smo i kupci po cijeni od, recimo, 5.000 ili 10.000 dolara po unci... kako bi to poremetilo, znate, promijenilo globalni poredak - rekao je Hemke za Jerusalem Post.
Smatra da bi po tom scenariju, Kina uvelike smanjila ovisnost o američkom dolaru u međunarodnoj trgovini.
- U tom slučaju Kina može reći da joj više ne treba dolar za trgovinu i da će porasti potražnja za juanom kojeg će djelomično poduprijeti zlatom - uvjeren je Hemke. Dodao je da nije siguran koliko se SAD-u isplate Trumpove carine koje je uveo cijelom svijetu.
Skeptičan je da će trgovinski rat s planetom riješiti američki trgovinski deficit koji se temelji na kroničnom dugu.
