Ukratko, razočarani su, očajni i ogorčeni. I ako se ovako nastavi, demografi upozoravaju da će u budućnosti čitave hrvatske regije biti opustošene. To razočaranje u društvu često apostrofira Nenad Bakić, entrepreneur i investitor, koji se ne libi glasno i žestoko založiti za ekonomski liberalnije društvo. Jedan drugi biznismen slične orijentacije, Saša Cvetojević iz tvrtke Insako, također često upozorava da idemo neodrživim putem.
"Već 20 godina imamo povećanje javne potrošnje, a građani i poduzetnici to ne osjete na boljoj usluzi. Hranimo sustav povećanjem proračuna. Kad ima novca, onda ima za nove aute, nova zapošljavanja, podizanje plaća... A onda oni novozaposleni stvaraju nove procedure, sve kompliciraniji sustav, osnovat ćemo još dvije agencije i tako se vrtimo u krug. Probajmo drugim putem, napraviti što tanji i jednostavniji sustav, sustav koji će omogućiti da gospodarski rast osjete i građani i poduzetnici", kaže nam Cvetojević.
On kao primjer krajnjeg apsurda navodi podatak da je država potrošila novce kako bi omogućila elektroničko vađenje vozačkih dozvola. Ali onda su postavili ograničenje da se za takvu dozvolu može aplicirati samo s elektroničkom osobnom iskaznicom, koju većina građana nema. A mogli su, npr. omogućiti jednostavnu prijavu tokenom!
"Što više dižemo poreze, to se više traže načini da se izbjegne plaćanje. Ugostitelji koji su plaćali PDV od 13% nakon dizanja na 25% našli su način za izbjegavanje kroz osnivanje novih jednostavnih trgovačkih društava", kaže Cvetojević. Ekonomist Željko Lovrinčević sudjelovao je u poreznoj reformi koja je omogućila veliko punjenje proračuna upravo kroz viši PDV ugostiteljima i restoranima. Kaže da je to razdoblje kad je bilo novca, kad su kamate bile niske, trebalo iskoristiti za reforme.
Čak i priznaje da je to bio plan, nakon što je Hrvatska propustila priliku to učiniti u Sanaderovo vrijeme, kad je također bilo povoljno razdoblje. O novom bujanju proračuna i odustajanju od reformi kaže: "Odsutnost političke volje se kompenzira povećanjem prihoda. Događa nam se da ovisimo o jednom jedinom ljetnom kvartalu!
Gospodarstvo ima realan rast od dva posto, a mi rastemo brže upravo zbog turističkog priljeva novca. Ali to će se promijeniti prvim usporavanjem gospodarstva u Europi. Nažalost, ono se predviđa već za kraj sljedeće godine, a onda ćemo to itekako osjetiti, jer će i izvoz oslabiti, a iz zapadnih zemalja će dolaziti manje turista". Istodobno Lovrinčević upozorava na problem koji u našoj javnosti još nije značajnije percipiran.
"Zbog nereformirane javne uprave s oko 240.000 zaposlenih, kojima su u krizi rezane plaće, bit ćemo u novom problemu. Tranzicijske zemlje već sad pokušavaju zadržati visokoobrazovane kadrove koji su nužni svakom društvu povećavajući im plaće. U prvom redu liječnike, ali i znanstvenike. Kod nas za to nema prostora, mi ne možemo povećati plaće liječnicima jer plaćamo nepotrebnu i suvišnu državnu administraciju. Dugoročno ćemo zato imati golem problem s javnom upravom", zaključuje Lovrinčević.
Lista reformi i poteza koje bi trebalo povući je jasna, a ponekad su to i vrlo banalne stvari. Na racionalizaciji lokalne (samo)uprave Most je prije dvije godine ostvario značajne izborne rezultate, ali HDZ je jasno poručio da neće ukidati suvišne općine ni županije. Riječ je o jednoj od najsramotnijih političkih kalkulacija, po kojoj HDZ (a i SDP prije njega) nema hrabrosti ukidati uhljebničke pozicije na lokalnim razinama.
Stoji i spomenuta reforma javne uprave pa se ništa ne čini da kvalitetni kadrovi u službama budu bolje plaćeni. Martina Dalić je više puta tvrdila da će Ministarstvo rada predložiti zakonske projekte kojima će se povećati efikasnost javne uprave, ali ta ministarstva očito ne čine apsolutno ništa.
O reformi pravosuđa Vlada nije puno ni govorila, a pitanje trgovačkih sudova i nedorečenih zakona koji generiraju korupciju prava su rak rana za investicijsku klimu. Gubici i dugovi u zdravstvu su zastrašujući, na njih uopće nema suvisla odgovora, a ništa se ne čini ni za restrukturiranje javnih poduzeća.
Hrvatske šume zapravo nisu na tržištu, golemi dio prihoda, oko 400 milijuna kuna, ostvaruju od parafiskalnih nameta, a novi HDZ-ov šef te tvrtke ima plaću 29.297 kuna! Istodobno se, unatoč brojnim raspravama o reorganizaciji Hrvatskih autocesta, novi organizacijski preustroj, koji uključuje prelazak na jedan od modela elektronične naplate za vožnju autocestom, očekuje tek 2019. godine.
