"Ako je već imao toliko povjerenja u ministricu Dalić da ju nije kontrolirao i provjeravao, onog trenutka kad su u javnosti postavljena pitanja tko je autor zakona, to isto pitanje, ako ne ranije onda barem tad, trebao si je postaviti sam premijer", rekla je Orešković.
"Ako je neko druže vrijeme predsjednik Vlade o tome imao saznanja, onda je za nepoduzimanje itekako kriv", ustvrdila je.
Sad je, napominje, stavljena sjena na opravdanost takve nagodbe, iznuđene gotovo pod pritiskom i pod svaku cijenu, jer osnovna argumentacija i logika kojom se to obrazlaže, jednostavno, kaže, nije uvjerljiva. Zanimalo nas je baca li slučaj Agrokor sjenu na bilo koje druge poteze koje će ubuduće vući vlada Andreja Plenkovića.
"Ne znam je li primjereno da o tome donosim svoj stav i sud, ali ako me već pitate, čini mi se da vladi koja funkcionira pod ovako velikim teretom nitko ne može vjerovati. Ako je mandat ove vlade bio provođenje važnih strukturnih reformi, o kojima se toliko puno govori, ne vjerujem da se mogu upustiti u bilo koje od najavljivanih procesa, a da će im građani vjerovati da pri tome neće ponovno dopustiti da netko u svemu tome ostvari nesrazmjernu i nepripadajuću korist", izjavila je Orešković.
U petak će se pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa naći i slučaj Dalić. Orešković navodi kako ta institucija svoj posao može odraditi puno brže nego što je to slučaj s institucijama kaznenog progona. No upozorava:
"Povjerenstvo sukladno svojim ovlastima moći će zahvatiti samo jedan mali dio ovog mozaika. Važno je da ga odradi i da to bude profesionalno, objektivno i relativno brzo, jer to nalaže javno interes. Međutim, ne bi se smjelo dogoditi da postupak pred povjerenstvom, u ovom trenutku, samo protiv Martine Dalić, posluži kao izlika da se njime ne bave i druga nadležna tijela. Nije to samo DORH, tu je i HANFA. Ovdje se postavlja pitanje je li netko imao pravo odnosno mogućnost pristupa povlaštenim informacijama i je li ih koristio na način koji je zapravo doveo do manipuliranja na tržištu vrijednosnih papira", napominje Orešković.
No, čelni čovjek te institucije Ante Žigman kojeg s bivšom ministricom veže niz godina poslovne suradnje pa se u javnosti postavilo pitanje može li ta institucija svoj posao odraditi nepristrano. Orešković napominje kako je rješenje za to vrlo jednostavno te da bi se Ante Žigman trebao izuzeti iz svih procesa vezanih uz formalne i neformalne rasprave, razmatranja i odlučivanje ovom slučaju.
"Sama HANFA odnosno ostali, koji će biti zaduženi za ovaj predmet, trebali bi biti dodatno oprezni i svjesni da moraju donijeti uistinu objektivnu, profesionalnu odluku koja će zaštiti dignitet same institucije i povjerenje građana u način njihova rada", kazala je.
Napomenula je kako cijeli ovaj slučaj nije samo pitanje odgovornosti nekoliko aktera na političkoj sceni, već on razotkriva kako nam funkcionira društvo i država u cjelini. Na kraju osvrnula se i na Sigurnosno obavještajnu agencija, koja je upravo na poticaj predsjednika Vlade i ministrice gospodarstva, kako bi se otklonile sumnje je li Martina Dalić, u ključnom trenutku pripreme i donošenja zakona, prijetila Ivici Todoriću tadašnjem vlasniku kompanije.
"Teško mi je povjerovati da prilikom obavljanja zadaća SOA nije došla i do saznanja o kojima mi sada u javnosti razgovaramo u kontekstu ima li ovdje elemenata za kaznena djela. Svatko tko za kaznena djela sazna, dužan ih je prijaviti nadležnim tijelima. Mi ne znamo je li se to u ovom slučaju dogodilo. Ako nije, riječ je o ozbiljnim propustima koji su, ako su se dogodili, koristili nekome tko je u tom trenutku na poziciji političke moći", napomenula je Orešković.
Pitanje je kome su izvještaji SOA-e dostavljeni, navodi Orešković i podsjeća kako su prema zakonu izvješća trebala biti dostavljena predsjedniku Vlade i predsjednici države. "Postavlja se i pitanje jesu li davnih dana trebali poduzeti nešto čime bi javnosti poslali poruku da se Hrvatska uistinu može i misli nositi s korupcijom. U protivnom baš sad predsjedanjem Odborom ministara Vijeća Europe, u kojemu mi propagiramo da će borba protiv korupcije biti jedan od naših strateških interesa, zapravo zvuči kao jedna vrlo loša i nama građanima vrlo neumjesna šala", zaključila je Orešković.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kakva Dalička, ortačku skupinu okupili su Tuđman, Šušak i kompanija
Maknite ovu nebitnu babu više, kome je bitna ona i njeno mišljenje?