Operacija "Paukova mreža" iz lipnju ove godine već je ušla u povijest. Kijevski FPV dronovi pogađali su ruske bombardere sve do Arktičkog kruga, nanijevši težak udarac Putinovoj vojsci. Tri mjeseca kasnije, posljedice napada postaju jasnije. Otprilike 20 posto ruskih bombardera dugog dometa spremnih za rat je onesposobljeno, ali to nije sve.
Za Moskvu je korištenje bombardera za raketne napade na Ukrajinu sada postalo mnogo logistički zahtjevnije i skuplje. Većina preostalih - izvještava The Insider, koji također prikazuje karte - raspoređena je u baze na ruskom Dalekom istoku, što znači da moraju letjeti i do 10.000 kilometara više za svaku misiju. Dugoročno gledano, to znači potencijalno habanje zrakoplova. A rusko ratno zrakoplovstvo već se nosi s posljedicama.
Podsjećamo, 1. lipnja 2025. više od 100 dronova s pogledom iz prvog lica (FPV) skrivenih unutar kontejnera na stražnjim dijelovima kamiona pojavilo se gotovo istovremeno kako bi napalo zračne luke unutar Rusije. Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) provela je oko godinu i pol pripremajući se za operaciju, nadimka "Pavutina", što na ukrajinskom znači "Paukova mreža". Operacija je imala ogroman medijski utjecaj: snimke su prikazivale dronove koji koštaju manje od 1000 dolara svaki kako bacaju eksploziv na bokove višemilijunskih zrakoplova dugog dometa, piše Il Messaggero.
Tri od četiri ciljana aerodroma bila su dom strateškim bombarderima Tu-95MS, dronovima s raketnim pogonom Tu-22M3 i strateškim bombarderima Tu-160. Svi pripadaju zračnoj komponenti ruske nuklearne trijade, jer su sposobni nositi nuklearne bojeve glave. Jedina baza do koje nije došlo bila je Ukrajinka, u Amuru, na granici sa sjeveroistočnom Kinom. Kamion koji je prevozio dronove u to područje zapalio se i eksplodirao na putu. Koliko je aviona izgubljeno? SBU je objavio detaljan video koji prikazuje napade dronovima na četiri ruske zračne luke. Prema analizi ukrajinskog Osint obavještajnog projekta DeepState, snimka prikazuje napade na 25 letjelica. Drugi ukrajinski tim, CyberBoroshno, izračunao je da je napadnuto 22 ili 23 aviona, odnosno 19 bombardera Tu-95MS i Tu-22M3. Sve u svemu, najpouzdanija procjena je da je 12 do 14 ruskih strateških bombardera bilo barem privremeno onesposobljeno. To predstavlja do 15 posto ukupne poznate flote ovih zrakoplova. Čini se da je većina dronova pogodila operativne zrakoplove, što znači da je otprilike 20 posto ruskih borbeno spremnih Tu-95MS i Tu-22M3 efektivno izgubljeno.
Strateški bombarderi Tu-95MS i Tu-160 lansirali su rakete iz serije Kh-101 (i slične Kh-55 i Kh-555). Tu-22M3 oštećeni u operaciji "!Paukova mreža" dizajnirani su za lansiranje projektila Kh-22 i Kh-32, izvorno namijenjenih za napade na grupe nosača zrakoplova, s bojnim glavama teškim gotovo tonu. U veljači 2025. registrirani su pojedinačni lanci izolirani od Kh-22. I Kh-101 i Kh-22 postoje u nuklearnim varijantama, zbog čega su nosači zrakoplova klasificirani kao strateški. U lipnju 2025. Ukrajinka se redovito koristila za borbene misije i glavnu bazu za bombardere Tu-95MS . Problem je što ovo premještanje nije bilo popraćeno promjenama u logistici ili zapovjednim postupcima. Zrakoplovi se još uvijek održavaju, naoružavaju, obučavaju i opskrbljuju gorivom u Engels-2 (u blizini Saratova) i Olenya prije povratka na Daleki istok.
Područja lansiranja za napade na Ukrajinu nisu se promijenila. Rakete Kh-101 i Kh-55 sada se lansiraju iz zračnog prostora ruskih regija Saratov, Volgograd i Astrahan, kao i iz Kaspijskog jezera. Rakete Kh-22 i Kh-32 sada se lansiraju iz područja Crnog mora. To znači da lanseri raketa Tu-95MS i Tu-160 sada zahtijevaju znatno više vremena i resursa za slijetanja, međuslijetanja i lansiranja. Ukrajinske promatračke skupine zabilježile su barem jedan pokušaj izvođenja napada izravnim letom iz dalekoistočnih baza poput Belaje, ali te misije zahtijevaju dopunjavanje gorivom u letu iz više tankera i prekomjerno opterećuju posade. Prema najboljim dostupnim procjenama, standardni let Tu-95MS iz Ukrajinke traje oko 23 sata leta, plus zaustavljanja u Olenji ili Engelsu-2, te pokriva povratno putovanje od preko 12 000 kilometara.
Korištenje Tu-95MS i Tu-160 u tim uvjetima očito ubrzava habanje i značajno povećava troškove raketnih napada za Rusiju. Nijedan tip zrakoplova nije proizveden od početka 1990-ih, a trenutna ograničena proizvodnja Tu-160 temelji se na zalihama iz sovjetskog doba. U početku su motori NK-12MP Tu-95MS korišteni 5000 sati, dok su motori NK-12MP Tu-95MS korišteni 200 sati. S 23 sata po borbenoj misiji, u usporedbi s 4-5 sati prije operacije "Paukova mreža".
