"Nastavnici su odrasli ljudi i nasilje im nije dopušteno"

No u Čakovcu je negdje došlo do kratkog spoja. Naime, kako se saznalo u danima nakon sukoba nastavnika i učenika, ova škola ima stručni tim koji u incidentnim situacijama može pružiti psihološku pomoć učenicima. Kako je onda došlo do fizičkog obračuna?

- Ministarstvo je ponudilo pomoć svojega tima, ali mi zasad tu ponudu nismo iskoristili. Odlučit ćemo o tome kasnije, a vjerojatno će i prosvjetna inspekcija donijeti nekakve odluke, pa ćemo onda odlučiti. Dosad nije bilo takvih incidentnih situacija u našoj školi, a bilo je izricanja pedagoških mjera prema učenicima. No zbog nekih propusta razrednika uglavnom bi te mjere padale u vodu. To je poput začaranog kruga - rekao je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole. 

A začarani krug pokušavaju već godinu i pol razbiti u osječkoj Osnovnoj školi Vijenac. Tamo je na inicijativu Ureda državne uprave Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka osnovan poseban razred za učenike od 5. do 8. razreda s poteškoćama u ponašanju i učenju.

Djeca su u samo godinu dana pokazala golemi napredak u učenju, ponašanju i ispunjavanju svojih obaveza, no škola već godinu i pol čeka odobrenje ministarstva da zaposle socijalnog pedagoga koji bi svakodnevno radio s tom djecom. Ministarstvo ne odgovara.

Vjeronauk Top News Crkva ili roditelji: Tko odlučuje o obrazovanju djece?

- Standardom je određeno da u takvim razrednim odjelima može biti od 3 do 5 učenika, a realno Osijek ima potrebe za još jednim takvim odjelom. Trenutačno nismo u prilici primiti jednog dječaka kojeg se mora izmjestiti iz razreda u kojemu je sad. Ministarstvo je trebalo za taj poseban odjel osigurati stručne suradnike. Naime, prema pedagoškom standardu škole, ti učenici imaju pravo na socijalnog pedagoga koji bi im pomagao u radu i psihologa koji bi radio puno radno vrijeme. Trenutačno imamo stručnog suradnika psihologa na pola radnog vremena i trebali bismo dopunu njegova rada, a socijalnog pedagoga uopće nemamo. Tražili smo od ministarstva da nam odobre te stručne suradnike još prije nego što je odjel počeo s radom - kaže Vesna Vrbošić, ravnateljica OŠ Vijenac.

Kako pojašnjava, s učenicima posebnog odjela u školi rade isti učitelji koji rade i u ostalim razredima. To su učenici od 5. do 8. razreda te je njihov razred kombiniran pa to zahtijeva popriličnu prilagodbu nastavnika na rad, prilagodbu nastavnog sadržaja i metoda rada, jer to su djeca koja zahtijevaju posebnu pažnju i pristup, zbog čega se i nisu snašla u svojim razredima i većoj skupini.

Naime, kako tumači posebna savjetnica škole, psihologinja Nataša Filipović, to su djeca koja imaju razne poremećaje i ne mogu izdržati redovitu nastavu od 45 minuta u rasporedu od 6 do 7 sati dnevno zbog okolnih podražaja koji djeluju na njih i njima prebrzog tempa rada.

- Oni nisu krivi za to ponašanje jer ga nisu svjesni. Obično kažu da ih na to tjera nekakav osjećaj nemira iznutra. To su ti organski poremećaji na koje oni ne mogu utjecati i koji se zapravo liječe odgovarajućim terapijama - ističe Nataša Filipović.

Učitelji koji rade s učenicima s poremećajima u ponašanju moraju se povezati s tom djecom kako bi uopće dobili priliku da ih nečemu nauče

- To je vrlo zahtjevan rad za učitelje koji s njima rade. Oni se moraju jako dobro povezati s učenicima na svim razinama i steći njihovo povjerenje, jer će samo tako dobiti uvažavanje i preduvjete da im prenesu znanje koje se očekuje da oni prihvate. Oni s njima razgovaraju o svemu, ne samo o sadržajima u školi, nego i o njihovim privatnim problemima te ih usmjeravaju - ističe ravnateljica Vrbanić. 

Kad se uzme u obzir faktor roditelja koji često ne znaju ili ne žele prepoznati problem kod svog djeteta ili na djecu prenose svoje frustracije zbog neučinkovitog obrazovnog sustava (iako te frustracije na učenike prenose i učitelji), začarani krug je gotovo nemoguće razbiti. 

- U Zagrebu ćete se još moći osloniti na stručnjake, ali nema jednolike distribucije stručnjaka. Nema učinkovitog, racionalnog, efikasnog sustava - sve ovisi o improvizaciji. Škola će uvijek reproducirati ono što se dogada u društvu. Moramo biti efikasni i sustavno raditi mrežu ljudi specijalista koji će pomoći počiniteljima i žrtvama. Riječ je o djeci koja će postati ljudi te je njihova budućnost i naša budućnost - kaže dr. Bošnjak dodajući kako treba postojati suradnja na relaciji roditelj - škola - dijete te da struka treba pomoći u održavanju te suradnje.

Učitelji otvoreno Top News "Ako je prekvalifikacija tako laka, ja idem u liječnike"

- Ponašanje djece i mladih, pa i vršnjačko nasilje, može se razumjeti kao odraz uvjeta u kojima oni žive, izloženost nasilju u lokalnoj zajednici, socioekonomska nejednakost i percepcija nepravde. Vršnjačko je nasilje na neki način i dio ili izraz kulture u kojoj odrastaju. Dakle, danas djeca odrastaju izložena nasilnim scenama u obiteljima, na ulicama, u sportu, društvu, a osobito u medijima. Nažalost, ni u školama nije rijetkost nasilje roditelja prema nastavnicima pa ne iznenađuje da se djeca prema vršnjacima ponašaju nasilno - ističe jedna od najvećih naših stručnjakinja na ovom području, prof. dr. sc. Vesna Bilić s Učiteljskog fakulteta iz Zagreba. Nasilje je danas, upozoravaju stručnjaci, sve više skupni fenomen u kojem od posljedica istog ne trpe samo žrtve, nego i počinitelji.

- Pomoć stručnog tima ministarstva svakako je vrijedna, ali škola mora puno toga učiniti, kao i lokalna zajednica, jer se to dijete nakon liječenja mora vratiti u tu sredinu. Trebalo bi intenzivno raditi sa samim djetetom da ga se osnaži za taj povratak, a do tada razriješiti probleme i intenzivno raditi na promjenama u školi. Dugo pratim ovu problematiku i vidjela sam da se nakon ovakvih teških situacija svi ‘ušeprtljaju’, kako bi rekao Matoš, ali vrlo brzo svi zaborave i najčešće djeca-žrtve pate u tišini, a njihovi roditelji se bore i postupno prestanu, umorni od uzaludnih pokušaja. Zapravo, nemaju institucija koje bi im stvarno pomagale, a ja sam užasnuta onima koji samo pišu preporuke i traže silnu papirologiju, a izgube iz vida stvarno dijeta, njegovu bol i patnju roditelja - mišljenja je profesorica Bilić.

- Kolegama u školama poručujem da se moramo držati zajedno, prezentirati više ono što radimo. Znam za odlične školske programe, vjerujem u kreativnost prosvjetara, vidim trud i nastojanja - ističe Bilić te dodaje kako prosvjetnim radnicima nedostaju podrška, edukacija i priznavanje njihova rada, i to ne samo materijalno.

- Rade važan posao što bi trebali svi shvatiti i uvažavati. Oni dotiču budućnost i zbog toga bi u njih i njihovu edukaciju trebalo investirati. Pomoći im da se bolje pripreme i lakše nose s brojnim odgojnim problemima, pa i vršnjačkim nasiljem.