Predsjednik i mnogi njegovi ljudi uporno su napadali europske trgovačke običaje i prijetili su da će uvesti dodatne tarife na niz europskih proizvoda. Ovog proljeća Trumpova administracija uvela je visoke carine na uvoz čelika i aluminija iz niza zemalja, uključujući i iz nekih NATO-ovih članica. Trump je za EU uveo odgodu do 1. lipnja, no dogovor se ne nazire. Trump, zapravo, posebno napada Njemačku, tražeći od nje da povuče svoju podršku velikom energetskom projektu Rusije, i to kao uvjet za stalno izuzeće od carina na čelik.
Trump čak prijeti i europskim tvrtkama koje sudjeluju u tom projektu. U međuvremenu Europa kopa rovove. U četvrtak Emmanuel Macron rekao je da ne može biti ozbiljnih bilateralnih razgovora sve dok Washington ne da Europi stalno izuzeće od carina na čelik. A i Bruxelles priprema vlastite protuudare carinama u vrijednostima od milijardi dolara na kultne marke američkog izvoza poput Levi's traperica ili Harley-Davidsona.
Veleposlanik EU-a u SAD-u David O'Sullivan rekao je za FP da je EU ta koja nastoji sklapati nove sporazume diljem svijeta. "Mi smo oni koji otvaraju nova tržišta. Mi smo oni koji će biti u središtu najveće mreže slobodne trgovine koju je svijet ikada vidio." Sa svojim fiksacijama na kvote i deficite u trgovini, te fokusiranjem na stare industrije poput čelika i automobila, Trumpova administracija slijedi mentalitet koji je doveo do protekcionizma u 1930-ima, rekao je O'Sullivan.
"Ne vidimo kako bismo mogli izbjeći sukob u trgovini sa SAD-om", kazao je. Sukob oko trgovine ne odnosi se samo na čelik, viski ili BMW-ove automobile, nego na prirodu svjetske ekonomske arhitekture koju je SAD pomogao graditi na ruševinama Drugog svjetskog rata. A čak i unatoč ovakvom sukobu, SAD i EU još uvijek imaju zajednički interes u suzbijanju kineskih trgovačkih praksa koje su kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije. Primjerice, dampinške cijene svega, od čelika o solarne energije.
U takvom stanju Trumpova administracija trpa tržišnu ekonomiju EU-a u isti koš s kineskim državnim kapitalizmom i na oboje primjenjuje istu žestoku retoriku. Riječ je o izjavi američkog ministra za trgovinu Wilbura Rossa iz ovog tjedna po kojem su "i Kina i EU daleko protekcionistički pozicionirane od SAD-a". Smith, bivša službenica iz Obamine administracije, kazala je da sve to skupa razbija veze koje su branile i izgrađivale svjetski poredak dulje od 70 godina.
Ona je rekla da je u Obaminom uredu naučila da je predsjednikov prvi telefonski poziv u slučaju krize skoro uvijek bio prema Londonu, Parizu ili Berlinu. To je vrijedilo čak i u mračnim danima nakon američke invazije na Irak. Unatoč gorkim osjećajima oko tog rata, takvo se raspoloženje nije širilo na druga pitanja, nije odražavalo promjenu u sveukupnoj filozofiji. "Ovo sad je gore od tog stanja, a može postati i prokleto puno gore", kazala je Smith.
Ako se tradicionalni saveznici definitivno raziđu, oni kojima će to koristiti bit će Rusija i Kina. Obje zemlje imat će puno lakši posao u prekrajanju svjetskog poretka. "Putin se osjeća privremenim pobjednikom ovakve nove situacije", kazao je Norbert Röttgen, predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Bundestagu za Financial Times.
"On čak ne može sasvim vjerovati koliko je imao sreće." A nije sasvim niti sigurno da će novi američki predsjednik biti u stanju popraviti štetu, kaže Kupchan, jer populističke struje postoje s obje strane Atlantika koje se protive suzbijanju nacionalizama, liberalnoj demokraciji, ljudskim pravima, većem ekonomskom povezivanju.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
i vrijeme je da se jednom kaže amerima evropo izbacite dolar kao međunarodno platežno sretsvo pa da vidimo onda trampa