"BRAVO - svaka čast! Na kraju je to bilo ipak jedno lijepo iskustvo. Ja se nadam da će Rusi kupiti barem 3 mjeseca vremena da nam prođe jedan IPO-čić (kad već nije HEP) u svibnju :) A onda nakon toga, neka ljeto započme u bojama našeg zakona", sadrža je maila kojeg je Tonći Korunić iz InterCapitala poslao Borg grupi 31. ožujka, nakon što je zakon prošao na vladi, objavio je portal Index.
Ovaj Korunićev mail, upućen Anti Ramljaku, Martini Dalić i Tomislavu Matiću,(svi usko povezani s bivšim ministrom financija Borislavom Škegrom) i ostalim sudionicima u kreiranju Lexa Agrokor, potkrjepljuje otkriće novinara Ivana Pandžića u tjedniku Express koji u novom broju piše o Škegrinoj mreži koja je prije Lex Agrokora osmislila sličan model za HEP.
O tome možete pročitati OVDJE
Oni su vam kao pelikani. Samo gledaju koju će sljedeću ribu izabrati i ubaciti u kljun...
Ovim nam je riječima Borislava Škegru i njegovu ekipu, suradnike od kojih su gotovo svi uključeni u priču o Agrokoru, opisao vrlo dobro upućeni sugovornik, blizak HDZ-u, ali i sjajno informiran o svim poslovima bivšeg ministra financija, pa i njegovih ljudi koji su kontrolirali najvažnije državne procese.
Stvar je postala bolna kad se do kraj razbistrilo kako su tvrtke tih istih ljudi koji su krojili zakon kasnije dobile milijunske iznose savjetujući u Agrokoru. Među njima se ističu Ante Ramljak i Tomislav Matić iz Texo Managmenta, koji su dugogodišnji Škegrini suradnici, baš kao i sama Dalić. Zatim su tu ostali, Branimir Bricelj iz Altera savjetovanja, Tonći Korunić iz Interkapitala. Zakon je radio i Boris Šavorić, poznati zagrebački odvjetnik, čija će se uloga tek rasvijetliti.
Ako je netko mislio da je Agrokor usamljen slučaj, prevario se. Škegro i njegova ekipa sudjelovali su, i to na vrlo sličan način, u svim najvažnijim i najmutnijim državnim poslovima. Uvijek iz sjene. Nikad istaknuti.
Njihova rješenja se nerijetko predstavljaju kao spasonosna za hrvatsko gospodarstvo, a uz taj plemeniti cilj osiguravaju i lijepu zaradu skrivenim autorima tih rješenja. Sjajan primjer su već zaboravljeni fondovi za gospodarsku suradnju, u koje je država iskrcala milijune kuna, ali tu su bili i planovi za prodaju HEP-a. Čak su planovi za otkup Ine od Mađara rađeni po sličnome modelu.
Policijski zapisnici s kraja devedesetih, iz vremena privatizacije Hrvatskog telekoma, svjedoče da je tadašnji ministar financija i potpredsjednik Vlade, a danas je jedan od članova Savjetodavnog vijeća HDZ-a koje je osnovao premijer Andrej Plenković (a vodi ga Vladimir Šeks), na dvojben način utjecao na milijunske poslove.
Još ranije smo prenosili izjave članova HDZ-a da upravo tehnomenadžerska struja u HDZ-u, zajedno sa Šeksom, čuva leđa Martini Dalić i da im se Plenković ne želi zamjeriti.
I Kosor se oslonila na Škegru i Dalić
Plenković, kao netko s kratkim stažem u stranci, sigurno cijeni potporu doajena poput Škegre, Nikice Valentića ili Franje Gregurića, na čiji savjet računa u gospodarstvu. Iako je imala puno dulji staž u stranci, i bivša premijerka Jadranka Kosor oslonila se na Škegru i Martinu Dalić kad je preuzela užarenu poziciju na čelu Vlade. Ona je Škegru i službeno angažirala u svom timu, a on je došao sa spasonosnom idejom usred političke i ekonomske krize.
Rekao je kako su Hrvatskoj potrebni fondovi koji bi kombinirali privatni i državni novac za pomaganje perspektivnih tvrtki koje bi zapale u teškoće. A u tome bi sudjelovao i fond Quaestus, kojim upravlja upravo on, Borislav Škegro, a u kojem su još i Ante Ramljak i Tomislav Matić. Pravilnik je usvojen i izglasan, ali je dosad bilo potpuno nepoznato kako je do njega došlo. Modus operandi je, naime, identičan kao kod “lexa Agrokor”.
Donošenje tog zakona ima nevjerojatno mnogo sličnosti s Agrokorom. Osim što je postojao evidentni sukob interesa Škegre i Lesića, zakonom su izbjegnuti kontrolni mehanizmi, zaobiđeno je Ministarstvo financija jer je u njemu bio Ivan Šuker, koji se protivio ideji. I što je najvažnije, taj je zakon osigurao tvrtkama njegovih autora milijunsku zaradu.
Sve je ovo trebala nadzirati HANFA, agencija koju je tad vodio Ante Samodol, Šukerov čovjek, za kojeg se kasnije pokazalo da im nije sklon. Naravno, ekipa je izbacila HANFA-u iz nadzora i sve su stavili u HBOR i Ministarstvo gospodarstva – objašnjava nam taj sugovornik.
Cijela priča je odrađena preko Ministarstva gospodarstva, koje je tad vodio Đuro Popijač, također blizak Martini Dalić i Škegri. Jadranka Kosor potom zamjenjuje ministra financija Ivana Šukera Martinom Dalić, koja je ujedno kao predsjednica nadzornog odbora HBOR-a, dakle ona nadzire državna ulaganja i Škegrine poslove! Ne treba zaboraviti da stare veze traju i danas. Dalić je kao ministrica gospodarstva imenovala Popijača za predsjednika uprave Petrokemije, strateške tvrtke koja će se privatizirati zbog dugova...
'Grupa Borg' i Fondovi za gospodarsku suradnju
Koji su na kraju bili rezultati Škegrinih fondova? Godinu dana nakon osnivanja fondova stigla su prva otkrića da je država preko HBOR-a dala pola novca u pet fondova, uključujući Škegrin Quaestus. Fondovi nisu investirali taj novac pravdajući se kompliciranim procedurama i “traženjem prilika”. Ali su naplatili 16 milijuna kuna naknada samo za upravljanje tim istim novcem! I sljedeće, 2012. godine, uzimaju isti iznos naknade sa zanemarivim ulaganjima. No nakon promjene vlasti SDP odlučuje sasjeći naknade.
Bivši ministar poduzetništva Gordan Maras kaže nam da se upravo kod Fondova za gospodarsku suradnju prvi put susreo s pojedincima koji su sad poznati kao grupa Borg. Tek nakon mnogo muke uspio je ograničiti spomenute lukrativne naknade za fondove koje su dobivali, bez obzira na to jesu li novac igdje ulagali i oplođivali ili ne.
- Kad sam vidio izvješća, shvatio sam da fondovi ostvaruju veliku dobit na naknadi za upravljanje tim novcem, iako novac uopće nisu ulagali. Premda su Borislav Škegro i ostali davali i pravna mišljenja, tvrdili da je sve u skladu s međunarodnim investicijskim standardima, nije nam bilo normalno da im je u startu osigurana zarada iako baš ništa ne ulažu - kaže nam Maras.
Na kraju je i cijela Vlada preuzela takav stav. Fondovima su dva puta smanjili naknade za upravljanje i više nisu mogli dobiti naknade za obično čuvanje novca na računu nego se naknada vodila samo za uložena sredstva. Od tog trenutka i zarada im je znatno pala, a više se puno i ne spominju kao važno sredstvo za gospodarski posrnule tvrtke. U prve tri godine su za naknade samo od države uzeli 40,6 milijuna kuna!
Osim države, u Škegrine fondove su ulagale privatne tvrtke, a među njima i one iz sustava Agrokora. Međutim, pod privatne ulagače spadaju i mirovinski fondovi, koji se teško mogu okarakterizirati kao posve privatni. Na kraju, Fondovi za gospodarsku suradnju nisu donijeli nikakav procvat gospodarstva nego su često služili kao bankomati.
Fondovi su lani ponovno privukli pozornost kad je Uskok otvorio istragu protiv odgovornih u najvećem od njih: Nexusu. Pod istragom je i čovjek koji je sa Škegrom pisao pravilnik u vrijeme Jadranke Kosor. Ukratko, grupu se tereti da je novac namijenjen ulaganju u Zagrebmontažu, više od 115 milijuna kuna, posudila - Agrokoru!
Dio novca Agrokor je vratio, ali gotovo 50 milijuna kuna je izgubljeno, smatraju tužitelji. Osim što su propisi o fondovima za gospodarsku suradnju pripremani na isti način, mailovima i uz sukob interesa, doznali smo još nevjerojatnih detalja o angažmanu u ovoj vladi.
I to znatno prije nego što je itko sanjao da će se zakotrljati kriza u Agrokoru. Ante Ramljak i Tomislav Matić su radili na pripremi prodaje HEP-a, a Nacional je objavio da je cijeli model privatizacije za prodaju 25 posto kroz javnu ponudu osmislio upravo Ramljak. Međutim, sugovornik blizak HDZ-u otkriva nam kako se ta ideja pokušala progurati u javnosti.
Nastavak ove afere i sve o Škegrinoj hobotnici pročitajte OVDJE
