Tradicionalno, Global Firepower Index (GFP) objavio je novi popis najjačih vojski svijeta. Zbog povratka Donalda Trumpa na vlast, nestabilne globalne situacije obilježene pregršt ratova i raznoraznih sukoba, EU članice se opasno naoružavaju, vojni proračuni su otišli kroz plafon, a vojske rastu najbrže od kraja Hladnog rata. Neizvjesnost oko Ukrajine, tenzije na Bliskom istoku i prvotne prijetnje SAD-a povlačenjem iz NATO-a i Trumpovo upozorenje da neće braniti saveznike koji se šlepaju na Pentagon i ne ulažu dovoljno u obranu napravili su svoje.
Vremena su toliko složena da je i Njemačka koja je od kraja Drugog svjetskog rata ustrajala na mirnodopskom rješenju i osvojila Europu industrijom i valutom, počela velika ulaganja u obranu. GFP se smatra relevantnim izvorom vojne moći i uključuje 145 država. Važno je napomenuti da se fokusiraju na konvencionalne snage, tako da nuklearni arsenal nije uključen u popis. Ubraja se preko 60 faktora, uključujući broj aktivnih vojnika, proračun, broj oklopa i tehnike, domaća industrija, logistički kapaciteti itd...
Tradicionalno, sila broj jedan je SAD. Washington ima gigantski vojni proračun od 900 milijardi dolara što je više nego Kina i Rusija zajedno. Osim moderne tehnike i velikog broja vojnika (oko 1.3 milijuna aktivnih vojnika), SAD svoju moć projiciraju i putem brojnih baza diljem svijeta. Raspolažu s preko 6000 tenkova, desetinama tisuća oklopnjaka i oko 1850 borbenih aviona. Na drugom mjestu nalazi se Rusija, no neki su se zapitali je li Putinovo carstvo zbilja jače od Kine. Iako je pretrpjela ozbiljne gubitke u Ukrajini i nije uspjela sprovesti specijalnu vojnu operaciju u par tjedana kako su zamišljali, ruskog medvjeda se ne smije podcjenjivati. Reformama i povećanom mobilizacijom, ruska vojska je prošle godine dosegnula 1.5 milijuna vojnika. U svom inventaru imaju tisuće tenkova, ali i dalje se čeka početak masovne proizvodnje Armate.
Na trećem mjestu je Kina za koju se predviđa da bi u budućnosti mogla prestići i Rusiju (ako već i nije) i SAD. Navodno u pekinškom kružoku kola informacija da narodna armija mora do 2027. biti spremna vojno vratiti Tajvan pod jurisdikciju komunističke partije. Kina se u posljednje vrijeme strašno okuražila i brojnim manevrima i vježbama u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru stvara nervozu okolnih država.
Hrvatska i susjedne zemlje
Od susjeda, najbolje kotira Mađarska koja se nalazi na 55. mjestu. Budimpešta se kao i ostatak kontinenta naoružava. Mađarska nastavlja modernizaciju svojih oružanih snaga s najnovijom serijom tenkova Leopard 2A7HU, pješačkih borbenih vozila Lynx KF-41 i pušaka CZ Bren 2 koje stižu kako bi ojačale nacionalnu obranu. Ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky najavio je nova ulaganja, naglašavajući predanost vlade opremanju Mađarskih oružanih snaga (MH) najmodernijom vojnom tehnologijom.
Srbija se nalazi na 63. mjestu. Beograd u odnosu na Hrvatsku ima ozbiljniju domaću vojnu industriju pa tako sami proizvode oklopna vozila kao što su Lazar i Miloš. Vučić i Netanyahu imaju dobre odnose. Tako je Izrael odlučio prodati topničke sustave PULS i bespilotne letjelice Hermes 900.
Hrvatska u 2025. ima 74 najjaču vojsku na svijetu. Iako raspolaže s moderniziranom opremom – uključujući borbene zrakoplove Rafale – sveukupna vojna spremnost, logistika i domaća industrijska podrška ne prate tempo modernizacije ostalih zemalja. Zrakoplovstvo je obnovljeno, no glavna boljka su tenkovi kojih ima premalo i uglavnom se radi o moderniziranim verzijama jugoslavenskog M84 koji je pak bio baziran na sovjetskom T-72. I više nego zasluženu modernizaciju čeka i ratna mornarica. U medijima se pojavila priča o potencijalnoj nabavci korveta no detalji za sada nisu poznati.
