Top News
2115 prikaza

Otkrivamo tešku dramu koja je u 48 sati odlučila o sudbini HDZ-a

HDZ-ovci Brkić i Plenković
PIXSELL
Otkrivamo tešku dramu koja je u 48 sati odlučila o sudbini HDZ-a, kao i tko je na čijoj strani u stranci čija je popularnost nikad manja

Express je dobio svjedočenja ključnih ljudi HDZ-a o pokušajima izlaza iz najveće krize u povijesti stranke. Ona slijede na sljedećim stranicama i pokazuju koliko su teške turbulencije u koje su upali... Područje borbe je vrlo široko, a interesi heterogeni. Andrej Plenković, spasitelj stranke, mezimac medija, čovjek ultimativnog centra, vratio se iz Bruxellesa s idejom da stranka ide na izbore po modelu jedan član jedan glas te da se s predsjednikom biraju i članovi predsjedništva, središnjeg odbora i nacionalnog vijeća stranke. U tim tijelima, naime, sad dominiraju Karamarkovi ljudi. Ako bi Plenković bio delegatski izabran na Saboru stranke, već prvog dana nakon sabora stranke članovi bi mu mogli reći - Karamarko je dobio 90.000 glasova a ti samo dvije. Pa ako, uz to, izborne liste budu krojili Karamarkovi ljudi iz stranačkih tijela, onda bi Plenković pristao na to da bude maneken, a ne stvarni vođa stranke. Uz to, svi članovi predsjedništva supotpisali su Karamarkovo političko samoubojstvo, pa je njihov opstanak u vrhu stranke moralno problematičan - ako je odluka bila kolektivna, zašto bi bio žrtvovan samo jedan čovjek, Tomislav Karamarko? Dakako - pod uvjetom da je žrtvovan.

Sve više kandidata za predsjednika

Ne dobije li Plenković priliku odabrati svoje suradnike i kandidate za sabor, njih će iz pozadine odrediti Karamarko. Milijan Brkić odbija Plenkovićev scenarij jer bi on, lako moguće, pomeo mnoge istaknute lidere stranke, uključujući i njega. Čini se da je on skloniji Tomislavu Tolušiću, Karamarkovu bivšem lieblingu. No u igru svakoga dana ulaze novi kandidati i tu će bilo kakav inženjering biti vrlo kompliciran, ako ne i neizvediv...

Ponedjeljak je ujutro. U zgradi na Trgu žrtava fašizma, za razliku od prošlih dana, nema nikoga od visokopozicioniranih HDZ-ovaca. Pripadnici različitih struja stranke okupljaju se na manje poznatim mjestima, pokušavajući doznati gdje im je, tada još šef, Tomislav Karamarko. Nitko ga ne može locirati. Odgodio je sjednicu predsjedništva u 10 sati na kojoj se očekivala njegova ostavka. I nitko ne zna zašto. Nemir i nesigurnost uvukli su se među redove HDZ-a. Jedno je jasno: stranka proživljava najteže trenutke. Nikome nije jasno zašto se događa teški aspurd za mnoge u stranci- još u četvrtak ujutro bili su na vlasti, a tog jutra, jednog zaista neuobičajenog zagrebačkog ponedjeljka, defitnitivno su je izgubili. Raspušten je Hrvatski sabor. Dobro, jasno je da je Karamarko uvjeravao sve da ima 76 ruku za preslagivanje, a pokazalo se da ih nije imao. I da je srušio Vladu. Ali zašto je to učinio kad je znao posljedice - gubitak vodeće funkcije u stranci? Odgovor zna samo Tomislav Karamarko, sad već bivši šef HDZ-a. A tog ponedjeljka, kako to obično biva kad netko padne i izgubi moć, krenule su odmah špekulacije o tome tko će ga naslijediti. On još nije dao ostavku, ali plijen koji je ostavio iza sebe previše je vrijedan da se političke “zvijeri” ne bi odmah probudile. Osim toga, stranka nema ni vremena, novog šefa treba iznjedriti što prije ako želi popraviti svoj rejting za izvanredne izbore. I da, tog ponedjeljka ujutro proširila se vijest da je jutarnjim avionom na relaciji Bruxelles - Zagreb letio neočekivani putnik.

Andrejevo odlučno možda ta predsjednika HDZ-a

Taj neočekivani putnik odgodio je sve obaveze u Bruxellesu kako bi mogao najaviti svoju kandidaturu za šefa HDZ-a. No kako je ponedjeljak doista bio prevrtljiv dan, tako se i Andrej Plenković, HDZ-ov europarlamentarac, nećkao hoće ili neće te večeri objaviti urbi et orbi da ide u avanturu života. Naime, Karamarko je i drugi put odgodio sjednicu predsjedništva zakazanu u 18 sati na kojoj je trebao dati ostavku, pa se Plenković, kako saznaje Express, premišljao hoće li u središnjem “Dnevniku” HRT-a izaći s kandidaturom ili će odustati. Na kraju je prelomio i u 19 sati nacija je saznala prvog kandidata za šefa najveće stranke u zemlji. Plenković, naime, više nije mogao kalkulirati i otezati jer su mu mnogi članovi stranke zamjerili što se nije kandidirao protiv Karamarka u travnju na Općem saboru stranke. “Ima vremena, moje vrijeme tek dolazi. Mlad sam”, govorio je tada Plenković i na kraju se, makar mu u stranci spočitavali da nije hrabar, ispostavilo da je donio dobru odluku. Bez vidovnjaka, koje je, pak, obožavao Karamarko, procijenio je da će se situacija okrenuti u njegovu korist. I samo dva mjeseca kasnije postoji ozbiljna mogućnost da zasjedne u jednu od najmoćnijih fotelja u zemlji. U utorak, opet nova drama u HDZ-u. Karamarko odlazi, v.d. predsjednika je Brkić. Iako se Milijan Brkić navodno čak dva puta sastao s Plenkovićem, prije njegove kandidature odmah su krenule i nesuglasice između njih. Kako Express saznaje od sugovornika iz vrha stranke, tijekom večeri u utorak Plenković je Brkiću navodno iznio želju da sam kroji liste za parlamentarne izbore. “Ako ću biti odgovoran za HDZ, onda mi dajte da sam odredim imena svih ljudi na izbornim listama”, rekao je Plenković Brkiću. No Brkić je odbio njegov zahtjev navodno rekavši: “Nema šanse. I neću ponovno dopustiti nepravdu kakvu je napravio Karamarko na prethodnim izborima”.

Šok i nevjerica: Od njega se očekuje samo statiranje?

Plenković je tada navodno zanijemio. Iako su izvori bliski obojici aktera ove svađe negirali ove informacije, Express od izvora bliskog njima, ali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, saznaje da je upravo predsjednica bila ta koja je te večeri smirila strasti. - Plenković je, koliko znam, tražio utjecaj na sastavljanje lista kako bi s njih izbacio desničarstvo, odnosno one političare u stranci koji HDZ okreću u desno. Riječ je svakako o Hasanbegoviću - kaže nam naš sugovornik te nastavlja kako je predsjednica bila ta koja se postavila i pokušala dogovoriti kompromis za obojicu. - Podmeće se, a još se nije ni krenulo u kampanju - potužio nam se naš sugovornik. A odmah nakon ove priče koja kruži kuloarima HDZ-a, stigla je i nova. Nova se drama na relacija Plenković- Vaso odigrala zbog Plenkovićeva inzistiranja da se na Općem saboru bira ne samo predsjednik, nego i zamjenik te predsjedništvo. Jer, logično, ne želi biti Pedro ako izgube predstojeće izbore. Vodstvu stranke to se nije svidjelo, pa je navodno izbila i prva svađa. No izvor iz samog vrha stranke te je informacije opovrgnuo. Express pak saznaje da je naknadno ta svađa riješena s time da će se sad, za prvu ruku, birati samo predsjednik, i to da će ga birati delegati, a nakon izbora održat će se Opći sabor na kojem će se birati novo vodstvo. U međuvremenu se pojavila i informacija kako je postignut dogovor pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da Plenković bude predsjednik stranke, a da će Brkić odraditi operativu. Mnogi u stranci govore kako bi Brkić mogao kalkulirati do posljednjeg trenutka o tome koga će podržati. S druge strane, još nitko osim Plenkovića nije najavio službenu kandidaturu, pa je ovo možda način da ih se obeshrabri. U HDZ-u se, naime, sad zaista vodi rat za život i neće se birati sredstva da se dođe do cilja.

Plenković nije na čistu s Brkićem i ne vjeruje mu

Plenković, kaže nam sugovornik blizak njegovim ljudima, ne vjeruje u potpunosti Brkiću jer misli da bi ga na kraju mogao prevariti i podržati, naprimjer, Tolušića. - Brkić je častan čovjek, ako je nešto obećao, to će i napraviti. Ne znam za to da je podržao Plenkovića, ali ako je, onda će biti uz njega - kaže nam čovjek blizak Brkiću. Naš sugovornik koji je, pak, blizak s Plenkovićem kaže da je on jako uključiv čovjek te da se s njim može sve dogovoriti, spreman je na razgovor, ali i na to da se neće revanširati mogućim protukandidatima. Neće ni gaziti Karamarka, što je jedna od velikih želja Milijana Brkića. Naime, iako ga je Karamarko iznevjerio, Brkić je jasno svim članovima stranke poručio da je prošlo vrijeme kad su predsjednici stranke bili izbacivani. - To je od Brkića bilo baš ljudski. Jer dok su se drugi, koji su mu se najviše ulizivali, odmah okrenuli protiv njega i počeli ga pljuvati, Milijan je stao u njegovu zaštitu. Svaka čast - kaže nam naš sugovornik. Koliko je važna Brkićeva podrška, najbolje znaju oni koji još razmišljaju o kandidaturi za predsjednika. - Važno je kome će Milijan Brkić dati podršku jer on zna teren i tamo je cijenjen. Također, važno je kako će se glasovati, hoće li odlučivati delegati ili svi članovi po načelu jedan čovjek jedan glas - kaže nam naš sugovornik.

Brkić se koleba oko modela izbora u stranci

I upravo se i oko tog pitanja odvija prava drama. Plenković je jasno rekao da želi izbore po načelu jedan čovjek jedan glas, slično je rekao i Milinović, dok se jedino Brkić nećkao. Prvo se zalagao da delegati biraju novoga predsjednika, najviše zbog toga jer stranka nema vremena za organizaciju izbora po načelu jedan čovjek jedan glas, ali onda je ipak rekao da je on pobornik upravo takvog izbora. No odluku će na kraju donijeti nacionalno vijeće.
U HDZ-u ima i nekih koji Plenkoviću zamjeraju što je s kandidaturom istrčao prije roka. Iako zaista je teško shvatiti koji je to rok u ovoj situaciji. - Nestrpljiv je. Rano je istrčao. Velika mu je ambicija - govori nam sugovornik iz samog vrha stranke. I donekle ima pravo. Plenković je čovjek zaista velikih ambicija. HDZ vidi kao europsku, demokratsku, stranku demokršćanskog centra. No vidi li je tako i više od 200 tisuća članova HDZ-a? Za sada dolaze informacije da Plenković nije omiljen među članstvom, čak ga neki nazivaju i “Briselskim Andrejem”, uspoređujući ga sa SDP-ovcem Zoranom Milanovićem. Osim toga, naš sugovornik napominje da će se s njegovom mogućom pobjedom u stranku na velika vrata vratiti Vladimir Šeks i drugi, a to mnogima navodno ne odgovara. Čudno, jer je Vladimir Šeks jedan od rijetkih koji bi koristeći svoje iskustvo i um mogao pomoći stranci da na parlamentarnim izborima ne doživi debakl. Plenkoviću se zaista ne može osporiti da je jedno uglađeno lice, iznimno inteligentan s odličnim vezama u EU i SAD, cijenjen vani, no hoće li to i članstvo cijeniti, pitanje je. Ipak su oni na prošlom Općem saboru najveći broj glasova dali nekom sasvim oprečnom od miroljubivog i uglađenog Plenkovića koji govori tri jezika - tehničkome ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću čiju je smjenu tražio i Efraim Zuroff, ravnatelj Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, poznat i kao “posljednji lovac na naciste”.

Križanac Ive Sanadera i Karamarka bio bi idealan

- Razgovarao sam s mnogo članova i oni novog vođu vide kao modernog, konzervativnog političara, ali mora biti i iznimni domoljub. Zapravo, vide ga kao ‘melting pot’ Sanadera i Karamarka - rekao nam je naš sugovornik. Iako je za sada samo Plenković izašao javno s kandidaturom, on sigurno neće biti jedini kandidat. Mnogi se članovi HDZ-a vide kao nasljednici Tomislava Karamarka, kalkuliraju, pa će HDZ sljedećih dana proživljavati dane vrijedne opisa nekog dobrog političkog trilera. Ambicije imaju i Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Dado Milinović, pa čak i Miroslav Tuđman. Favorit je, kaže nam nekoliko sugovornika iz HDZ-a, onih više i niže rangiranih koji razmišljaju o najboljem kandidatu protiv Milanovića, definitivno ipak Plenković. Njega se toliko puta već spominjalo tijekom zadnjih godinu dana kao novog šefa HDZ-a da je imao dovoljno vremena pripremiti teren, ali i svoj program. Plenkovića je iznjedrilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, baš kao i Kolindu Grabar Kitarović te Zorana Milanovića. On je na Zrinjevac došao 1994. dok je ministar bio Mate Granić.

Plenković je uvijek bio na glasu kao vrhunski kadar

Brzo je napredovao, iako do 2011. nije pripadao ni jednoj stranci. U “kući” na Zrinjevcu o njemu se uvijek govorilo o karijernom diplomatu, iznimno sposobnom. - Pripadam generaciji diplomata u kojoj su, uz nekoliko godina razlike, svoje profesionalne karijere započeli Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Gordan Jandroković, Orsat Miljenić, Davor Stier, Joško Klisović, Igor Pokaz, Neven Pelicarić, Tomo Thur, Andreja Metelko, Neven Vranković, Gordan Bakota, Mario Horvatić, Tomislav Car, Vesna Kos, Snježana Novak, Andro Krstulović-Opara, Miroslav Papa, Zvonimir Frka-Petešić, Ivan Nimac, Danijel Benko, Miroslav Kovačić i niz drugih kolega koji su se, kao što se danas vidi, kasnije snažno pozicionirali u političkom, gospodarskom i diplomatskom životu Hrvatske - rekao je Plenković prije godinu dana za 24sata. Iako je rođeni Zagrepčanin, po majci i ocu je zapravo Dalmatinac. Majka je rodom iz Makarske, a otac prof. dr. sc. Mario Plenković, sveučilišni profesor komunikologije, podrijetlom je iz Svirča na otoku Hvaru. - Do školske dobi dio života proveo sam s bakom i djedom u Makarskoj gdje sam stekao prijatelje i učvrstio dalmatinske korijene. Obje bake su bile domaćice. Jedan djed je bio stolar, a drugi vinogradar i trgovac vinom. U Zagrebu sam kao dijete živio u Maksimiru. Imao sam sretno djetinjstvo - rekao nam je Plenković, koji je posebno bio zainteresiran usavršavati strane jezike što mu danas izuzetno koristi. - Odabrao sam engleski, talijanski, njemački i latinski, a kasnije sam u dvadesetima naučio i francuski.

Plenković je položio i pravosudni ispit

Nakon završetka pregovora o pridruživanju 2001. godine u Luxembourgu odlučio je otići u Bruxelles, kao zamjenik šefa misije RH u EU, Vladimira Drobnjaka. - Ipak, prije odlaska u Bruxelles položio sam pravosudni ispit u slučaju da jednog dana promijenim karijeru. Također sam iste godine, 2002., magistrirao međunarodno javno i privatno pravo. Obranu magistarskog rada imao sam taman pred odlazak u misiju - ispričao je Plenković, koji je iz Bruxellesa otišao protiv svoje volje nakon sukoba s tadašnjim premijerom Sanaderom u jesen 2004. - Nakon nesporazuma s bivšim premijerom Ivom Sanaderom odlučio sam otići iz Bruxellesa i otići u Pariz, gdje sam bio zamjenik ambasadora - otkrio je Plenković, koji je u Parizu ostao punih pet godina. U Parizu je, kaže, uživao, a posebno je ponosan što je tada uspio realizirati kupnju zgrade za potrebe hrvatske diplomacije. Nakon osam godina i dva mjeseca, ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković pozvao ga je da se vrati tamo gdje je i počeo svoju karijeru, na Zrinjevac u zgradu MVP-a. Nakon povratka na Zrinjevac Plenković postaje državni tajnik za europske integracije u vladi Jadranke Kosor, i to od travnja 2010. do prosinca 2011. godine. - U lipnju 2011. pristupio sam Hrvatskoj demokratskoj zajednici jer svjetonazorski dijelim temeljna načela programa i statuta stranke desnog centra jasne narodnjačke i demokršćanske orijentacije, u čijem je fokusu osobna odgovornost pojedinca, društvena solidarnost i socijalno-tržišno gospodarstvo. Nakon 17 godina profesionalnog rada posvećenog hrvatskim interesima u diplomaciji, međunarodnim odnosima i europskim poslovima, odlučio sam započeti novu fazu društveno odgovornog angažmana na političkoj sceni. Hrvatska je članstvom u EU postigla jedan od strateških ciljeva što ih je još 1990. zacrtao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

HDZ je ušao u dosad najturbulentniju eru

Svoje političko opredjeljenje pokazao sam 2000., kad sam vodio izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića - objašnjava Plenković, koji se 2012. na stranačkom saboru kandidirao za zamjenika predsjednika stranke, i to kao kandidat tima Jadranke Kosor. Dobio je 581 glas koji mu je, kaže, pomogao u pozicioniranju među stranačkim kolegama. To iskustvo bilo mu je korisno i za razumijevanje tehnologije stranačkih izbora. A ono će mu sigurno dobro doći u utrci života - onoj za predsjednika HDZ-a, o kojoj ovisi i budućnost te stranke. U vrijeme završavanja ovoga broja do nas je stigla i zadnja svemirska ideja - vjerojatno ne i posljednja: Milijan Brkić razmišlja o tome da vodi stranku do izbora, na kojima bi se Plenković pojavio kao kandidat za mandatara...

Tko s kime

Davor Stier

Nedvosmisleno je uz Plenkovića. Obrazovan je, moderan, širok, ne robuje dogmama - uz Plenkovića i Brkića bio bi motor novoga HDZ-a, koji bi bio desni centar.

Vladimir Šeks

Plenkovićev mentor. Pametan, iskusan, neumirovljiv. Šeks se nada da će izbori proteći civilizirano, ali strahuje da će se otvoriti Pandorina kutija sukoba.

Miro Kovač

Doktor sa Sorbone, poliglot, marljiv, nedovoljno poznat široj javnosti. Kotira kao Karamarkov čovjek, a nastupi u “Bujici” i komplimenti voditelju skupo su ga stajali.

Zlatko Hasenbegović

Ultimativna zvijezda HDZ-a. Karamarkov čovjek. U anketi Direktno.hr dobiva 50 posto glasova kao predsjednik. Plenković traži cipelu za njega na izborima.

Ivana Maletić

Čini se da je neko vrijeme imala ambiciju kandidirati se, ali je odustala i priklonila se Plenkoviću. Jedina je “oplela” po Karamarku bez zadrške i time stekla poštovanje članova.

Dubravka Šuica

Dubrovčanka se priklonila Plenkoviću. On očito ima glasove urbanih područja, od Bruxellesa do Dubrovnika, ali je pitanje kako će ga primiti teren koji obožava Hasanbegovića.

Damir Jelić

Tomislav Karamarko uzdigao je Jelića brzo, da bi ga zaboravio još brže. Čuju se glasovi da je spreman preuzeti stranku, ali detalji nisu poznati.

Miro Tuđman

Kotira kao čovjek mirne tranzicije, simbol kontinuiteta, koji bi stranku spasio od eventualnog rasula. Na izborima 2000. bilo je krađe, a posla su imali i zaštitari.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.