Peti predsjednik: Osvojio je Pantovčak - što i kako dalje?

Trenutak u kojem se Zoran Milanović nakon svojeg prvog predsjedničkog govora na inauguraciji na Pantovčaku pozdravio i rukovao s aktualnim premijerom Andrejom Plenkovićem slikovito govori o političkom trenutku u kojem se nalaze ova dva velika politička suparnika, čiji će odnos definirati početak Milanovićeva predsjedničkog mandata. 

Milanović je pružio ruku Plenkoviću, ali ga je drugom rukom blago potapšao po drugoj ruci, kao da ga je želio utješiti. Plenković je doista tijekom cijele inauguracije djelovao kao da su mu sve lađe potonule i kao da se i dalje ne može pomiriti s činjenicom da je Milanović osvojio Pantovčak. Dok je Josipa Lisac izvodila himnu, kolutao je očima, a čim je kratka svečanost okončana, pobjegao je s Pantovčaka odbivši novinarima dati izjavu. 

Na inauguraciji se vidjelo da Milanović, unatoč vidljivoj i razumljivoj tremi te sitnim pogreškama koje je napravio, uživa u novoj situaciji. To se ne može reći za nervoznog Plenkovića, pred kojim su veliki izazovi, najprije unutar HDZ-a, gdje ga za manje od mjesec dana očekuju unutarstranački izbori, a potom i parlamentarni izbori ujesen ove godine. 

Milanović je sve ono što se sad događa Plenkoviću sam prošao dok je bio na čelu SDP-a, i borbu za opstanak na stranačkom čelu i teške izborne poraze. Iza Plenkovića je negativan niz, od zapravo izgubljenih europskih izbora, preko poraza na predsjedničkim izborima, pa sve do sadašnjih unutarstranačkih izbora, koji potvrđuju da Plenković nije uspio uspostaviti svoj autoritet unutar HDZ-a, iako je već četiri godine na čelu te stranke. 

Za razliku od Plenkovića, kojemu premijerski mandat traje još pola godine, pred Milanovićem je pet sigurnih godina na Pantovčaku, i to u bitno lagodnijoj poziciji nego što je bila premijerska. 

Milan Rakovac Kultura "Zajednička Vlada SDP-a i HDZ-a bila bi spas za državu"

Milanović se pobjedom na predsjedničkim izborima vratio na liste najpopularnijih političara, a o dobrim startnim pozicijama s kojima je ušao u mandat svjedoče i rezultati istraživanja glasanja na predsjedničkim izborima, koje je Mediana Fides iz Ljubljane, jedna od najuglednijih regionalnih agencija za ispitivanje javnog mnijenja, provela nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, čije je rezultate Mediana predvidjela sa zavidnom preciznošću. Mediana je najavila Milanovićevu pobjedu s 51,2 posto, a on je pobijedio osvojivši 52,7 posto, dok je Kolinda Grabar Kitarović u Medianinoj anketi u drugom krugu gubila s 48,8 posto osvojenih glasova, a na izborima ih je osvojila 47,3 posto. 

I Medianino istraživanje pokazuje da se dugogodišnja prednost HDZ-a ispred SDP-a istopila i sad ulazi u zonu statističke pogreške što, dakako, ide u prilog novom predsjedniku države, kojega je SDP podržao u utrci za Pantovčak. Pritom treba napomenuti da među ponuđenim strankama u anketi nije bilo eventualne stranke Miroslava Škore, koja bi sigurno odgrizla dio HDZ-ova anketnog kolača, tim više što na pitanje koliko je vjerojatno da biste na izborima glasali za novu stranku, ako bi se takva stranka pojavila prije parlamentarnih izbora, više od 40 posto ispitanika odgovara da je to vjerojatno ili vrlo vjerojatno. 

Zanimljivo je da rezultati ovog istraživanja pokazuju da je na ovim izborima čak 23,5 posto birača odluku o tome za koga će glasati donijelo u zadnjem tjednu uoči drugog kruga, pri čemu se veći udio birača tijekom kampanje, očekivano, opredijelio za Milanovića. 

Još su zanimljiviji odgovori ispitanika na pitanja koja se tiču vanjskopolitičkih tema, u kojima predsjednik države ima konkretne ustavne ovlasti. Na pitanja koliko je predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije važno za državu, a koliko za hrvatske građane, većina ispitanika misli da je predsjedanje važno, a isti stav dijeli i većina birača koji su glasali za Milanovića, iako u nešto manjem postotku. 

Ti se rezultati preklapaju s najavama prema kojima Milanović neće Plenkoviću praviti probleme tijekom predsjedanja niti se gurati u prvi plan. Ako dobije poziv na svibanjski summit EU i zapadnobalkanskih zemalja u Zagrebu, on će se odazvati, ali ako poziv ne stigne, od toga neće raditi problem. Predsjedanje, baš kao i predstavljanje Hrvatske u Europskom vijeću, posao je premijera i Vlade, a ne predsjednika države, čega je Milanović svjestan. 

Spin doktor Top News Doveo je Zokija i Plenkija na vlast. Pitali smo ga je li mu žao

Bivša predsjednica tumačila je u više navrata tijekom svojega mandata hrvatski Ustav tako da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednica države i Vlada, a s takvim tumačenjem nije se mogao složiti ni bivši premijer Milanović, kao što se s njim nije slagao ni aktualni premijer Plenković. U tom će se pogledu potvrditi Milanovićevo inauguracijsko obećanje da će biti konstruktivan, a ne korektivan faktor, no to ne znači da Milanović planira biti fikus i da neće, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima, odigrati svoju ulogu na području obrane i nacionalne sigurnosti, kao i u sukreiranju vanjske politike. 

To jasno proizlazi iz dosadašnjih Milanovićevih izjava, kao i iz njegova inauguracijskoga govora, u kojemu je poručio da će se u vanjskoj politici fokusirati na one točke na kojima se mogu graditi suradnja i prosperitet. “Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, poručuje Milanović. 

Iako nije izrijekom spomenuo Sloveniju, jasno je kako će podizanje odnosa na višu razinu sa Slovenijom biti jedan od Milanovićevih vanjskopolitičkih prioriteta. To je Milanović više puta najavio u predizbornoj kampanji, a posjet slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru vjerojatno će biti i njegovo prvo vanjskopolitičko putovanje na dužnosti. Slovenija je Milanovićeva nedovršena priča, s obzirom na to da je do zapleta u arbitražnom postupku, koji je rezultirao hrvatskim napuštanjem arbitraže, došlo upravo u njegovu premijerskome mandatu. 

To od Milanovića očekuju i njegovi birači, s obzirom na to da prema Medianinu istraživanju čak 63 posto Milanovićevih birača, ali i 50 posto birača uopće, vjeruje da bi Milanović mogao riješiti problem granice sa Slovenijom. S druge pak strane, optimizam hrvatskih birača, prema Mediani, istodobno dijeli samo 20 posto slovenskih ispitanika. 

Milanović u slovenskoj javnosti ima stigmu čovjeka koji je srušio arbitražu, a sad se pojavljuje u ulozi graditelja partnerstva s Ljubljanom - i to pred Pahorom koji je otac arbitražnog sporazuma - za što će mu trebati puno više od pukih riječi i obećanja.