Božo Petrov, kaže nam sugovornik blizak čelniku Mosta, nezadovoljan je s pregovorima oko sastavljanja vlade.
Za razliku od prošlogodišnjih pregovora kad je HDZ vodio Karamarko, Most je zapravo imao glavnu riječ i na kraju se izborio za šest ministarstva te mjesto potpredsjednika vlade.
Danas šef HDZ-a Andrej Plenković vodi igru, Mostu nudi četiri ministarstva (u najboljem slučaju pet), a mjesto potpredsjednika vlade namijenjeno Mostu jedno je od čak četiri.
I upravo je ta činjenica Petrova najviše povrijedila jer ispada da bi on trebao biti “samo jedan” od potpredsjednika vlade uz, kako sad stvari stoje, Ivanu Maletić, Davora Ivu Stiera i Davora Božinovića.
Dakle, ispada da je on u rangu s visokopoziconiranim HDZ-ovcima, ne s predsjednikom te stranke, a čelnik je stranke o kojoj ovisi hoće li se vlada sastaviti ili ne.
Neshvatljivo. Prošle godine je bilo pravednije jer su i šef HDZ-a Karamarko i on, kao šef Mosta, bili potpredsjednici, tj. bili su po značaju u vladi izjednačeni. Ovo je pljuska Mostu, kaže nam sugovornik blizak strukturama Mosta vidno ljut zbog ove “političke diskriminacije”.
No, upozorava, još nije sve gotovo. HDZ bez Mosta ne može sastaviti vladu, a i da uspiju, ona bi bila itekako nestabilna.
Naime, kako su već neki mediji pisali, postoji mogućnost da Most uopće na kraju ne uđe u Vladu, nego da je samo podrži.
Navodno bi mogli odugovlačiti sastavljanje vlade do zadnjih rokova, pogotovo ako HDZ na kraju ne pristane na svih sedam jamstava za koje Most traži da ih njihov partner HDZ podrži i provede tijekom mandata.
Poseban, pak, kamen spoticanja bit će Ministarstvo gospodarstva koje HDZ ovoga puta ne želi prepustiti Mostu, a Most ga pak ne želi prepustiti HDZ-u.
"Ako Most ne dobije Ministarstvo gospodarstva, postoji realna mogućnost da dogovori propadnu. Bliže se lokalni izbori na kojima Most planira ne samo potvrditi svoju vlast u Metkoviću, Omišu..., nego “pucaju” i na druge gradove. Zato mi, u HDZ-u, moramo biti pažljivi tijekom pregovora, a tu najveće nade polažemo u našeg predsjednika Plenkovića koji je izvrstan pregovarač", objašnjava nam sugovornik iz vrha HDZ-a.
No hoće li diplomatske vještine iskusnog Plenkovića biti dovoljne da se pregovori finaliziraju, pitaju se pak oni u stranci koji, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ne vjeruju Mostu.
Smatraju da Plenković mora ostati čvrst u svojim stavovima, nikako popustljiv prilikom kadroviranja jer će mu se, kažu, to na kraju obiti o glavu.
"Karamarko je lani pristao i na nestranačkog premijera i na šest ministarstava Mostu (čak je i MUP prepustio, iako mu je taj resor bio iznimno važan) te pogledajte kako je na kraju završio. Malo nakon početka rada Oreškovićeve vlade vidio je da je s Mostom teško raditi. Stalno su nešto zahtijevali...Pa je odlučio presjeći i srušiti vladu. Poučen tim iskustvom Plenković ne bi smio popuštati baš na svaki Mostov zahtjev te se mora postaviti kao autoritet. Samo tako će pregovori uspjeti, a i vlada dobro raditi", objašnjava jedan HDZ-ovac.
Plenkovića, pak, trenutačno ne muče samo pregovori s Mostom. Kadroviranje HDZ-a također mu stvara probleme.
Ne samo Hasanbegović, nego na odlazak Ivane Maletić i Davora Ive Stiera iz Bruxellesa i EU parlamenta u Zagreb kako bi bili dio nove izvršne vlasti.
Za sada nitko, pa ni oni sami, ne zna ishod. Jednom nogom su zapravo već u Hrvatskoj, ali još nisu napustili Europski parlament.
Problem je taj što na njihova mjesta, ako napuste parlament, dolaze HDZ-ovac Ivica Tolić, Ivan Tepeš iz HSP AS te Željana Zovko, trenutačno na poziciji veleposlanice BiH u Rimu i članica HDZ-a BiH.
Oni su bili na sedmom, osmom i devetome mjestu HDZ-ove izborne liste koju je vodio Andrej Plenković.
Ako dođe do ove rošade, HDZ ostaje bez istaknutih zastupnika u Parlamentu (osim Dubravke Šuice), ali ono što Plenkovića najviše muči jest što Tolić sigurno ne bi bio dio EPP-a (Europske pučke stranke), baš kao ni Tepeš.
Zbog toga bi, smatraju u HDZ-u, HDZ izgubio utjecaj unutar svoje grupacije - EPP-a. Tolić bi se sigurno u Parlamentu pridružio grupaciji ECR, odnosno Europskim konzervativcima i reformistima, kojima se priključila i Ruža Tomašić kad je ušla u Parlament.
Što se tiče Tepeša, on bi sigurno otišao još konzervativnije pa bi se sigurno pridružio krajnje desnoj grupaciji - EFD-u, odnosno Europi slobode i demokracije, čiji je supredsjednik Nigel Farage, najeksponiraniji zagovornik nedavnog britanskog referenduma o izlasku iz EU i veliki zagovaratelj neulaska Hrvatske u EU.
Sve ovo predstvaljat će veliki problem Plenkoviću, kaže nam sugovornik iz HDZ-a izvrsno upućen u odnose unutar EU Parlamenta. Smatra da bi time “hrvatski EPP” doslovno izdušio.
Ako Stier i Maletić na kraju zaista odluče dati ostavku u Parlamentu (Plenković će to sigurno učiniti kao budući premijer), ne postoji nikakav manevarski prostor da se izbjegne ulazak spomenutih u Parlament EU.
Naime, u Europskom parlamentu ne postoji mogućnost zamjenika zastupnika nego nakon ostavke parlamentarca na njegovo mjesto dolazi onaj koji je bio iza njega na izbornoj listi.
Zakon propisuje da zastupnika u EU parlamentu zamjenjuje prvi s najviše preferencijalnih glasova, međutim, ako nema više kandidata koji su osvojili deset posto preferencijalnih, onda ulazi onaj koji je sljedeći na listi, bez obzira na broj osvojenih glasova.
Iako je Ivan Sablić iz HDZ-a dobio više glasova od Ivana Tepeša, u Parlament ipak ulazi Tepeš jer je više rangiran na listi.
Zbog svega spomenutog, kažu nam u HDZ-u, još nije isključena mogućnost da Stier i Maletić ostanu zastupnici u Bruxellesu, iako to zapravo nije želja niti jednog od njih.
Stoga je ipak, kaže nam sugovornik od iznimnog povjerenja šefa HDZ-a, realnija mogućnost da se vrate u Zagreb i postanu potpredsjednici Vlade ili ministri.
"Stier se itekako dokazao u europskim krugovima, baš kao i Plenković. Kao budući premijer Plenković će biti na sjednicama Vijeća i siguran sam da će biti omiljen jer već kotira jako dobro među liderima EU. Merkel ga izuzetno poštuje, a nije nevažno ni to što on kuži stvari unutar Unije i uvijek će doći itekako pripremljen. Zato se ne bi trebao opterećivati time što će na mjesta Stiera i Maletić doći Tolić i Tepeš", objašnjava nam sugovornik blizak Plenkoviću.
Što se tiče Željane Zovko, koja također ulazi u Parlament, ona bi se sigurno priključila EPP-u. Zovko je veleposlanica BiH u Rimu, a na izborima za EU parlament 2014. osvojila je 2392 glasa.
Bila je kandidatkinja i na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu 2013. godine te je prije funkcije veleposlanice u Rimu obavljala veleposlaničke dužnosti u Francuskoj i Španjolskoj.
U jednom od intervjua prije izbora 2014., na pitanje što bi za Hrvate i sve u BiH značio njen izbor u Parlament, rekla je: “Hrvati u BiH bi imali svoj glas u Europi.
U novom sazivu Europskog parlamenta i s novim sazivom EU komisije lobirala bih za pravedno rješavanje otvorenog hrvatskog pitanja, zatim mladi ljudi iz BiH dobili bi mogućnost stažiranja i apliciranja na natječaje za studentske i inovativne projekte, mogućnost korištenja EU fondova, kao i rješavanje svih ostalih problema koji tište Hrvate u BiH.
Mojim ulaskom u EU parlament imali bismo adresu u Bruxellesu i Strasbourgu i izravnog zagovornika za europsku BiH po mjeri svih njezinih naroda i građana kao stabilnu kandidatkinju za EU”.
No zbog Željane Zovko moglo bi također doći do neslaganja oko njenog ulaska u Parlament jer se postavlja pitanje kako je moguće da veleposlanica države koja nije članica Europske unije postane zastupnica druge države u Europskom parlamentu.
"Tu se ništa ne može, zakon je takav da umjesto Plenkovića, Stiera i Maletić na njihova mjesta dolaze Tolić, Tepeš i Zovko. Tako je, kako je", kaže nam sugovornik iz HDZ-a.
Ako na kraju Stier i Maletić zaista napuste Europski parlament, Maletić bi trebala biti potpredsjednica Vlade za gospodarstvo, a Stier potpredsjednik za vanjsku politiku ili ministar vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku i pitanja nacionalne sigurnosti bio bi Davor Božinović, dok bi četvrti potpredsjednik, za društvene djelatnosti, bio Božo Petrov.
I tu zapravo dolazi do problema objašnjenog ranije, odnosno nezadovoljstva Petrova što će on, kao šef Mosta, biti izjednačen po važnosti sa spomenutim HDZ-ovcima.
Plenković se ipak na kraju dosjetio rješenju.
Pred same konzultacije kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović rekao je: “Imate Zakon o Vladi, predsjednik Vlade može imenovati jednu osobu za prvog potpredsjednika, tu nema nikakvih problema”, nadajući se da je uspio smiriti Božu Petrova, koji bi, očito, mogao postati ono što je u Milanovićevoj vladi bio prvo Radimir Čačić a potom Vesna Pusić ili u Oreškovićevoj vladi Tomislav Karamarko.
Hoće li to umiriti, na titule senzibliziranog Božu Petrova, vidjet ćemo uskoro
