Top News
849 prikaza

Putina raduje Brexit - ruska poljoprivreda moćnija nego ikad prije

Rusija i Putin
Reuters/Pixsell
Rusi kažu da im sankcije samo pomažu jer su im ograničile uvoz, pa je logično sva domaća proizvodnja živnula

Sanjao sam strašan san - da je EU ukinula sankcije Rusiji!, prepričao je svoju noćnu moru Oleg Sirota, najpoznatiji ruski proizvođač parmezana, pri susretu s Jelenom Muzulinom, zastupnicom u Dumi - parlamentu Ruske Federacije. Zacijelo najpoznatiji mljekar u Rusiji, Oleg Sirota postao je zvijezda nakon što su njegov uspon do najvećeg proizvođača parmezana prije godinu dana počele redovito pratiti najtiražnije ruske dnevne novine Komosomlska pravda. Sirota je, naime, nakon uvođenja sankcija Rusiji počeo širiti proizvodnju i koncentrirao se baš na parmezan, iako proizvodi i ostale mliječne proizvode, od jogurta do raznih vrsta sireva, a za ovaj svojevrsni novinski reality show novine su ga odabrale i zbog njegove osobnosti i smisla za humor. Naime, na sankcije protiv Ruske Federacije, koje su uvedene prije dvije godine, a koje su se postupno pojačavale, Rusija je odgovorila protusankcijama - između ostalog, zabranila je uvoz hrane iz Europske unije.

Rusija izgubila 25 milijardi, a EU čak 100

- Od tada je moja zemlja izgubila 25 milijardi, no države Europske unije čak 100 milijardi eura - napisao je nedavno ruski veleposlanik Anvar Azimov u Večernjem listu. No to je tek suhi izračun. Kad bi se posljedice uvođenja sankcija najvećoj državi na svijetu zbrajale dugoročnije, rezultat bi bio puno porazniji za one koji su sankcije uveli nego za Ruse. Njihovo je uvođenje izazvalo, zapravo, kontraefekt. Umjesto da Rusija padne na koljena, da se narod okrene protiv svog vodstva frustriran time što u trgovinama nema parmezana, mozzarelle ili uvoznog mesa i povrća, podrška Vladimiru Putinu raste, narod je sve homogeniziraniji, a hranu koju su donedavno samo uvozili počeli su proizvoditi sami. I danas, premda na police trgovina dolaze i dalje nekim zaobilaznim putevima proizvodi iz zemalja koje su uvele sankcije, kupci ih samoinicijativno zaobilaze i kupuju domaće ekvivalente ili one iz prijateljskih im zemalja. Poput, recimo, mozzarelle iz Bjelorusije, koja, probali smo, nimalo ne zaostaje za izvornom talijanskom. Ili ruske svinjetine ili govedine, kojoj su se i sami Rusi do sankcija prezrivo smijali. 

Goveđe meso dobivalo se od isluženih krava

Od jednog od najvećih uvoznika svinjskog mesa, Rusija je, potičući svoju poljoprivredu, ne samo počela proizvoditi dovoljno za svoje već je započeo izvoz svinjskog mesa i na druga tržišta. Između ostalih i na kinesko. Tradicionalno, u Rusiji se domaće goveđe meso dobivalo uvijek uglavnom od isluženih i iscrpljenih mliječnih krava, a danas se stakeovi od ruske govedine ekskluzivno poslužuju u Japanu. Na svome meniju ima ih čak Japan Airlines - objašnjava za japanski poslovni list Japan Bussines Press novinar Nobuo Sugahara, nižući hvalospjeve sočnim odrescima u moskovskim ekskluzivnim restoranima koji se opskrbljuju isključivo domaćim mesom.

Rusija i Putin | Author: Reuters/Pixsell Reuters/Pixsell

Goveda pasmine Angus su ruski stočari stali masovno uzgajati upravo nakon uvođenja sankcija. Slični primjeri mogli bi se još dugo nabrajati. Istodobno, diljem Europe prosvjeduju poljoprivrednici koji su do prije dvije godine izvozili u Rusku Federaciju, a sad su pred slomom... Ali nakon sankcija nije samo procvjetala ruska poljoprivreda. Početkom lipnja predstavljen je ruski novi putnički zrakoplov Irkut MC-21, koji će, ako se deklarirane performanse pokažu točnima i nakon što se dokaže i u operativnoj upotrebi, zadati jak udarac dvojici najvećih svjetskih proizvođača – Boeingu i Airbusu.

Propaganda veliča i rast vojne industrije

Boljih letnih osobina, bitno manje potrošnje goriva, s više putničkog prostora i znatno, znatno jeftiniji, MC-21 mnoge će svjetske aviokompanije natjerati na ozbiljno razmišljanje prilikom obnove svojih flota. Već su i potpisani neki predugovori, ali valja pričekati neko vrijeme da se MC-21, kako rekosmo, pokaže u operativnoj upotrebi. A ono o čijoj operativnoj upotrebi nitko normalan na svijetu ne dvoji su proizvodi ruske vojne industrije, koja je također procvjetala. Nova platforma Armata, koja nosi oklop - od tenka i transportera do borbenih oklopnih vozila, borbeni zrakoplovi i bombarderi Suhoi, koji svoju učinkovitost pokazuju u Siriji, tek su dio novih ‘ratnih igračaka’. Jezu u Pentagonu, ali i u Europi, izaziva nedavno predstavljena najnovija interkontinentalna raketa Sarmat – koju zovu i ubojicom raketnih štitova. Naime, 100 tona teška raketa koja leti brzinom od 25.000 kilometara na sat i pogađa ciljeve na udaljenosti od 10.000 kilometara, na prvi se znak da je uočena otvara i razilazi na i do 50 manjih raketa s termonuklearnim bojevim glavama, od kojih svaka ima svoj unaprijed programirani cilj. Do kraja godine Sarmat će biti operativan, a lansirati ga se može s različitih platformi – kopna, brodova, kamiona. Ponovno su, nakon sloma SSSR-a, uvedeni tzv. nuklearni vlakovi. Naizgled posve identični običnim putničkim vlakovima, oni voze ruskim prostranstvima u tajnosti, umiješani među obične vlakove, noseći tajno rakete s nuklearnim glavama koje su već programirane uništiti zadane ciljeve.

Raste kozmetika, ali i medijska industrija

Samo sa svog teritorija, ne računajući međunarodne vode i međunarodni zračni prostor, te interkontinentalne rakete mogu dosegnuti gotovo sve potencijalne ciljeve na svijetu. Sustav lansiranja je automatiziran tako da se aktivira na prvi zabilježeni znak napada na Rusku Federaciju. Nakon tog najcrnjeg scenarija, malo bi toga ostalo na kugli zemaljskoj i za nadati se da se nikad neće realizirati unatoč sve glasnijem zveckanju oružjem. A ruski car Aleksandar III., koji je još u drugoj polovini 19. stoljeća izrekao onu čuvenu – ‘Rusija ima samo dva saveznika – kopnenu vojsku i mornaricu’, svoju bi konstataciju danas zacijelo modificirao. No dok se priča o ruskoj vojnoj industriji može pokazati kao puka propaganda, iznenađujuće brojke koje se odnose na kozmetiku ne lažu. Natura Siberica u posljednjih je nekoliko godina izgradila brend koji je postao prepoznatljiv u svijetu. Još je jedan ruski brend postao planetarno popularan. I to medijski brend. RT – Russia Today, informativni TV kanal kojim do prije pet-šest godina, do tada medijski potpuno inferiorna Moskva, dovodi do ludila zapadne političare, po američkim i britanskim istraživanjima postala je u SAD-u drugi najgledaniji informativni program, odmah iza BBC-a, a u pet najurbaniziranijih američkih središta je izbio na prvo mjesto. U Velikoj Britaniji RT je na trećemu mjestu, iza BBC-a i Sky Newsa, po podacima britanske Agencije za elektroničke medije. Na internetu je stanje za Ruse još povoljnije. Još 2013. godine RT je postao prva svjetska TV postaja čiji je prilog na stranici YouTube dosegao milijardu pregleda.

Bankari i valute najviše trpe, no novca ima

U sjeni sankcija ‘lišo’ je prošao rusko-njemački projekt Sjeverni tok 2. Za razliku od projekata Južnog i Turskog toka, koji su otkazani. No, nije čitava priča o sankcijama za Ruse ružičasta. Nacionalna valuta rubalj u početku se strmoglavila, pa se krenula oporavljati premda još nije dosegnula ‘predsankcijsku’ vrijednost. Trpe i oni kojima je u inozemnim bankama blokiran novac, što ipak veseli većinu naroda, oni s popisa koji ne mogu putovati na Zapad prisilno su prizemljeni, no kad će se na kraju podvlačiti crta - rezultat bi mogao jako neugodno iznenaditi sve koji su inzistirali na sankcijama. Do tada, mljekar Oleg Sirota s početka ove priče, neće kriti svoje zadovoljstvo postupcima Zapada. Kozu ljubimicu nazvao je po njemačkoj kancelarki, kojoj je nedavno i napisao pismo potpore. U pismu Angelu Merkel moli da bude čvrsta i ustrajna u inzistiranju na sankcijama Rusiji. Njemu je, doista, nakon uvođenja sankcija, posao krenuo strelovito. A nije jedini.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.